Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić
Nakon otprilike milion godina gotovo isključivog dojenja ljudskog podmlatka, u prošlom je vijeku došlo do masovnog zaokreta prema vještačkoj ishrani dojenčeta. Između ostalog, to je omogućila i tehnologija proizvodnje adaptiranih mliječnih formula na bazi kravljeg mlijeka, te uticaj “modernih” ideologija koje su kod žena širile osjećaj da se nedojenjem oslobađaju, a dojenjem poružnjuju i gube na društvenom ugledu.
Prehranjivanje dojenčadi mliječnim formulama u posljednjim decenijama, relevantni stručnjaci su nazvali “jednim od najvećih nekontroliranih bioloških eksperimenata na svijetu”. Danas smo svjedoci povratka korijenima promocije prirodne ishrane pa i “povratka” dojenju, koje je nemjerljivi kvalitet koji pružamo dojenčetu. Žene su od iskona vlasnice posebnog osjećaja koje dojenče na prsima podstiče, a one svom podmlatku daju hranu, toplinu, sigurnost, zaštitu i, posebno, socijalnu stimulaciju.
Globalna strategija Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a o ishrani dojenčadi, definira preporuku prema kojoj dojenčad treba isključivo dojiti u prvih 6 mjeseci života uz komplementarnu ishranu od šestog mjeseca i nastavak dojenja do 2 godine života.
VAŽNE PREDNOSTI DOJENJA
Među najvažnijim razlozima koji govore u prilog dojenju nalaze se sljedeći:
• mlijeko posisano sa dojke praktično je sterilno, a sadržava brojne imunološke faktore kojim štiti dijete od infekcija
• sastav majčinog mlijeka u potpunosti je prilagođen potrebama rasta i razvoja djeteta
• ženino mlijeko ne izaziva alergijsku senzibilizaciju kod dojenčeta
• dojenje je, pored akta hranjenja, psihološki snažan odnos između djeteta i majke
• ishrana dojenčeta na dojci ima niz povoljnosti i sa ekonomskog stanovištva.
GUSTO SAVJET: Dojilje, izbjegavajte jesti luk, mahunarke, kupus, čokoladu te prekomjerne količine sezonskog i egzotičnog voća jer ova hrana može izazvati grčeve.
Šta sve utiče na kvalitetu mlijeka za dojenje
Nakon porođaja nastupa laktacija – produkcija i istiskivanje mlijeka. Gotovo sve majke mogu producirati dobro mlijeko, čak i ako njihova ishrana nije savršena. Dojilja treba da ima uravnoteženu ishranu, ona treba izbjegavati hranu koja može izazivati grčeve, kao što su luk, mahunarke, kupus, čokolada i prekomjerne količine egzotičnog i sezonskog voća. Kvalitet majčinog mlijeka kompromitiraju loše navike u ishrani, hronične bolesti, pušenje i pijenje alkoholnih pića. Umor i emocionalni stres majke češće imaju za posljedicu neuspjeh u zadovoljavanju dojenčeta nego ijedan drugi faktor.
Dojenje kao prirodni fenomen
Majčino mlijeko se proizvodi iz nutrijenata majčine krvi i rezervi organizma. Studije potvrđuju da dojilja upotrebljava 400-600 Kcal dnevno za produkciju mlijeka, a sastav mlijeka ovisi o trajanju dojenja, odnosno mlijeko je prilagođeno tako da daje tačno onoliko nutrijenata koliko je u određenom trenutku djetetu potrebno. Između 12 i 24 mjeseca starosti djeteta, 448 ml. majčinog mlijeka je tačno onaj procenat energije, koji je bebi potreban za njene razvojne funkcije. Sve ovo i jeste poseban biološki fenomen koji dojenčetu obezbjeđuje ispunjenjavanje svih potreba zdravog rasta i razvoja. Prirodna ishrana nema ravnopravnu alternativu pa je stoga majčino mlijeko superiorna hrana za našu djecu.
Gusto zanimljivost: Majčino mlijeko je tako podešeno, da daje tačno onoliko nutrijenata koliko je u određenom trenutku djetetu potrebno!
Još važnih informacija o majčinom mlijeku
Sastav majčinog mlijeka prilagođava se potrebama djeteta ovisno o težini i zrelosti djeteta pri porodu. Također se prilagođava djetetu u toku dana, kao i tokom pojedinačnog podoja. Uz to,
• ženino mlijeko ima optimalnu hranjivu vrijednost
• sadržaj proteina podmiruje potrebe rasta i razvoja dojenčadi
• mliječne masti u obliku nezasićenih masnih kiselina najznačajniji su izvor energije
• od ugljikohidrata, u majčinom mlijeku najzastupljenija je laktoza
• količina minerala u mlijeku primjerena je bebinom nezrelom organizmu
• optimalna ishrana dojilja obezbjeđuje i adekvatnu količinu vitamina.
Majčino mlijeko sadrži idealan odnos aminokiselina cistin, metionin i tourin koje podržavaju razvoj nervnog sistema. Posebno je značajan sadržaj antiinfektivnih (odbrambenih) faktora koji dojenče štite od crijevnih, urinarnih infekcija i upala disajnih organa te povećavaju imunitet protiv zaraznih bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, 1.5 miliona beba u svijetu umire svake godine, zato što nisu dojene. Mnogo više miliona pati od infektivnih bolesti i malnutricije i nikada ne postižu puni potencijal zbog toga što su hranjene iz bočice.
Objektivni pokazatelj napredovanja djeteta
Napredovanje na težini jedini je objektivni pokazatelj da li se dojenče dovoljno hrani. Plakanje i spavanje ne moraju nužno značiti glad, odnosno sitost. Prosječno beba udvostruči svoju porođajnu težinu za oko 5-6 mjeseci, a tipična dojena beba sa 1 godinom teži 2 ½ svoje porođajne težine. Istraživanje također potvrđuje da dojenje reducira gojaznost kod djece uzrasta 39 – 42 mjeseci.
U prvih 6 mjeseci dojenja, ne treba davati vodu , čaj, sokove ili “pojačavati” ishranu drugim dodacima, jer to istiskuje majčino mlijeko i njegove protektivne efekte.
Da li je dojeno dijete pametnije?
Istraživanja majčinog mlijeka i dojenja potvrdila su značajan uticaj ove biološke funkcije na inteligenciju. Djeca starosti 7-8 godine, sa malom porođajnom težinom, koja su dojila duže od 8 mjeseci, imaju signifikantno viši IQ (kvocijent inteligencije) u komparaciji sa djecom koja su dojila kraće, što sugerira uticaj dojenja na kognitivne funkcije.
Gusto zanimljivost: Bebe sa specifičnom varijantom FADS2 gena (više od 90% svih beba) imaju viši IQ, za oko 7 poena, ako su dojene.
Najveće istraživanje na 14.000 djece tokom 6 godina, je pokazalo da su dojena djeca na testovima inteligencije imala bolji rezultat, te da su u dobi od 6,5 godina imali 5,9 bodova više na testu od prosječnih rezultata. U školi su tu djecu ocjenjivali boljim ocjenama.
Ostale zdravstvene prednosti dojenja
Dojena djeca imaju bolji vid, zatim imaju znatno manje izglede za poteškoće sa mentalnim zdravljem, imaju potpuniji razvoj emocionalne inteligencije, lakše podnose stres i u životu postižu znatno više u odnosu na djecu koja su vještački hranjena.
Zaljubimo se u naše bebe!
Refleks otpuštanja mlijeka stimulira hormon oksitocin. Uloga ovog hormona nije samo u tome. Zovu ga i hormon ljubavi. Naše tijelo otpušta velike količine oksitocina u fazi zaljubljenosti, zbog čega nastaje onaj prekrasan osjećaj kada se osjetimo zaljubljeni u nekog.
Kontinuirane količine oksitrocina pojačavaju osjećaj privrženosti majke prema bebi i sigurnost da svojoj bebi pruža ono najbolje.
Posljednji komentari