Funkcionalna hrana

Piše: Selma Gičević

Šta su to “funkcionalne namirnice”, čemu služe i kako ih pametno uposliti da nam daju zdravo tijelo i duh? Koja hrana može pomoći djeci da daju bolje rezultate u školi, spriječiti razvoj raka ili garantirati nam dobru liniju uz sit stomak? Saznajmo zajedno!

“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoja hrana.” - Hipokrat, otac moderne medicine

Šta je funkcionalna hrana?

Izraz “funkcionalna hrana” osmislili su Japanci sredinom 80-tih godina 20. vijeka, nazvavši time svaku svježu ili procesuiranu namirnicu za koju se vjeruje da, pored osnovne nutricionističke funkcije, posjeduje i sposobnost da jača zdravlje i sprečava razvoj bolesti.

Nije teško pretpostaviti kojom se brzinom ovako privlačna zamisao proširila i na ostatak razvijenog svijeta. Stresan, brzi ritam života Evrope i Amerike, konzumiranje previše šećera, procesuiranih namirnica i prepržene masnoće, počelo je uzimati svoj danak: 30 posto Amerikanaca je predebelo, broj dijabetičara i oboljelih od raka svakodnevno raste, a troškovi javnog zdravstva uzrokovani čestim razbolijevanjem i konzumiranjem lijekova krenuli su zabrinjavajućom uzlaznom putanjom svugdje u svijetu.

Koncept „samoliječenja” i brige za vlastito zdravlje putem posebno dizajniranih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani sve je popularniji. Tržište nutraceutika, suplemenata i ostalih proizvoda koji se nalaze negdje na granici hrane i lijeka u protekloj deceniji doživjelo je boom. Teško je odrediti čvrste granice između konvencionalne, funkcionalne hrane, organski uzgojene hrane, suplemenata, nutraceutika, pa čak i naučnici otežano barataju ovim pojmovima.

Stoga se u široki koncept funkcionalne hrane može ubrojiti:
- prirodno nutritivno-vrijedna hrana
- hrana koja je obogaćena funkcionalnim sastojcima
- hrana iz koje su uklonjene određene tvari
- hrana u kojoj su izmijenjena svojstva pojedinih komponenata
- hrana u kojoj je bioraspoloživost jedne ili više komponenata modificirana
ili
- sve kombinacije navedenih mogućnosti

Pojednostavljeno, postoji tradicionalna, prirodno funkcionalna hrana, i hrana koja je određenim procesima učinjena takvom.

Hrana uspješnih ljudi

Poznavanje dobrih osobina funkcionalnih namirnica možda je najkorisnije znanje koje ćete steći u životu. Jer, biti bolestan nije nimalo isplativo - osim što valja platiti lijekove i preglede, vaše vrijeme se troši u pogrešnom pravcu, bivate sve malodušniji, izostajete s posla, sve se ruši kao kula od karata. S druge strane, zdravo i snažno tijelo i duh mogu “pokrenuti planine”, okolina vas voli, razmjena pozitivne energije je zagarantirana, što vam daje novu injekciju elana za uspjeh i stvaranje. Hajde da zajedno zavirimo u tu malu riznicu znanja:

Omega-3 kiseline - masne kiseline nalazimo u ribi i jestivim uljima nekih biljaka, među kojima su lan, maslina, suncokret, kikiriki itd. Još 70-tih godina prošlog vijeka naučnici su primijetili da se kod Eskima u puno manjoj mjeri javljaju bolesti srca i krvnih žila, usprkos ishrani koja je uključivala mnogo masnoća. Istraživanja su zatim dokazala da ishrana bogata masnim kiselinama štiti od raka, kardio-vaskularnih oboljenja, smanjuje kolesterol i posebice pomaže u borbi protiv ekcema, astme i drugih alergija. Želite bolje rezultate u školi za vaše dijete ili na poslu za vas? Japanski studenti već godinama služe se sljedećim trikom: nekoliko sedmica pred ispit uzimaju riblje ulje i ribu bogatu DHA masnim kiselinama, među kojima su sardine, losos, skuša i haringa, i ovo direktno utiče na rezultate. Fantastično dejstvo ovih kiselina na mozak potvrđuju i naučnici, nazivajući DHA kiseline “građom”, a EPA kiseline “funkcijom” mozga.

Dakle, barem jedanput sedmično jedite ribu i u salatu slobodno stavljajte ulje. Kako je najbolji a pritom i najjeftiniji izvor DHA masnih kiselina sardina, idealna večera za cijelu obitelj barem jedanput sedmično treba biti riba sardina u ulju, po želji i s lukom.

Laneno ulje -  Ako ste vegeterijanac, odlična zamjena za riblje je laneno ulje. Pored gore navedenih svojstava masnih kiselina, sastojci lanenog ulja slični estrogenu čine ga dobrim borcem protiv raka dojke, raka debelog crijeva te raka pluća. Konzumiranje lanenog ulja smanjuje i nivo kolesterola u krvi i čisti zidove krvnih sudova. Znamo da je teško progutati kašiku sirovog ulja, ali ako ovo ulje koristite pri pripremi peciva i zobenih pahuljica ili preko svježih salata, to se već zove funkcionalnom hranom!

Probiotici iz fermentiranog mlijeka (jogurt, kefir) - Više od 85 posto našeg imunološkog sistema direktno ovisi o ukupnom stanju crijevne mikroflore. A mikrobna ravnoteža promjenjiva je pod utjecajem nepravilne prehrane, stresa, starenja, pa čak i pojedinih lijekova. Prisutnost probiotika (grč. pro bios = za život), tj. dobrih bakterija, zaustavlja rast štetnih bakterija, gljivica i virusa te sprečava njihovo djelovanje. Kako kaže dr. Michael L.McCann: „Probiotici će u medicini 21. stoljeća biti ono što su antibiotici bili u medicini 20. stoljeća”. Probiotici ili „korisne bakterije” svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uslove za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Smatra se da povoljna ravnoteža crijevne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održanju snažnog imuniteta.

Fitohemikalije u voću i povrću - svi znamo da voće i povrće treba jesti jer su bogati vitaminima i mineralima. Ali, u ovim plodovima ima još nešto zaslužno za sporije starenje i borbu protiv teških bolesti, posebno raka - fitokemikalni spojevi. Među njima najpoznatiji su karotenoidi (žuto, narandžasto povrće i voće, tamnozeleno lisnato povrće, paradajz) i flavonoidi i fenoli (većina voća i povrća), a slijede ih glukozinolati (brokula, kupus, karfiol, prokulice), kumarini (povrće i citrusno voće) i izoflavoni (soja).

Ko ne želi produžiti godine mladosti i ljepote?! Neka vam na meniju bude što više namirnica biljnog porijekla. Interesantna je i činjenica da kuhanje pojačava mogućnost apsorpcije nekih fitohemikalija. Tako se iz kuhanog paradajza može izvući pet puta više likopena nego ih sirovog. Citrusno voće, s druge strane, treba konzumirati svježe.

Gusto savjet: uvijek kupujte sezonsko voće i povrće. Najjeftinije je u sezoni, a sadrži i najviše hranjivih sastojaka.

Češnjak - Ovo je najvjerovatnije biljka o čijim je medicinskim svojstvima ispisano najviše strana. Među brojnim pozitivnim učincima su borba protiv raka, antibiotska svojstva, smanjenje visokog pritiska i nivoa kolesterola u krvi. Karakterističan miris češnjak može zahvaliti sumpornim jedinjenjima koja su također zaslužna i za njegova medicinska svojstva. Ono što je vrlo interesantno i važno da znate je da se “opjevana” snaga češnjaka dobija tek nakon što se režanj isjecka na sitne komade i ostavi par minuta stajati, prije dodavanja u hranu. Tom prilikom dolazi do hemijske reakcije razlaganja alicina na sumporna jedinjenja, od kojih neka imaju kemopreventivne karakteristike. I naravno, češnjak se dodaje na samom kraju kuhanja, jer dugo izlaganje visokoj temperature ubija enzime.

Brusnica - Ovim crvenim magičnim bobicama naučno je priznat doprinos u liječenju infekcija urinarnog trakta. Istraživanja naučnika Šmita i Sobote pokazala su da sok od brusnice ne dozvoljava bakteriji Escherichia coli da se nastani u ćelijama zida mokraćnih puteva. Kako brusnica pomaže i u usporavanju procesa starenja, uključite u svoj dnevni meni i čaj ili sok od brusnice, a zašto ne i pureći odrezak preliven sosom od brusnice, baš kao što to rade Amerikanci na Dan zahvalnosti!

Gusto upozorenje: Imajte na umu sljedeće: neka fitohemikalna jedinjenja pokazala su se toksičnim ako se konzumiraju u prevelikim količinama. Iako se ovdje radi o količinama koje biste teško mogli s uživanjem pojesti, ipak treba naglasiti da ni sa čim, pa ni sa dobrim, ne treba pretjerati. Mudrost dobre ishrane leži u uravnoteženom unosu različitih namirnica. Neka vaš tanjir i dalje bude pun različitih, veselih boja, i neka i vaše tijelo i duh uživaju u ovim divnim poklonima prirode.

Komercijalizacija ideje

Sve je počelo u Japanu 80-tih godina prošlog vijeka, kad je lansirana blago aromatizirana voda s dodatkom vlakana, kalcija i vitamina. Kako Japanci jednostavno luduju za funkcionalnim napicima, tržište je uskoro postalo pretrpano različitim vodama, sokovima i čajevima obogaćenim najrazličitijim dodacima - od vitamina i minerala, biljnih ekstrakata poput zelenog čaja, ehinaceje, ginsenga do probiotika, prehrambenih vlakana, pa i nekih bizarnih dodataka poput platine, kisika, vodika ili cvijetnih ekstrakata.

Današnja industrija hrane nudi veliki broj proizvoda koji su “dorađeni” kako bi se postigla koncentracija bioaktivnih komponenti, te povećala ili umanjila energetska vrijednost. Najpoznatiji su primjeri margarina s dodakom omega-3, soka od narandže s kalcijem, jogurta s dodatkom probiotika, kravljeg mlijeka pojačanog folnom kiselinom i vitaminom B12. Cilj proizvođača jeste omogućiti potrošaču da na što lakši način dođe do hranjivih tvari, ali budimo iskreni, glavna vodilja masovne produkcije jeste i masovna prodaja. Zato oprezno - nemojte postati žrtvom marketinga!

Zdravstvene tvrdnje na deklaraciji proizvoda

Japanci su kao pioniri u proizvodnji funkcionalne hrane prvi prepoznali takve proizvode kao zasebnu kategoriju i 1991. godine uveli sistem FOSHU (Foods for Specific Health Use, tj. „hrana za posebnu zdravstvenu upotrebu”). Ovaj sistem primarno je uveden radi kontrole “zdravstvenih tvrdnji” navedenih na deklaraciji proizvoda i ispitivanja zdravstvene sigurnosti.

Zdravstvene tvrdnje mogu se koristiti na hrani i dodacima prehrani, a to su vrste tvrdnji koje se nalaze na deklaracijama prehrambenih proizvoda i koje ukazuju na vezu između nutrijenata i ostalih sastojaka hrane i prevencije bolesti ili različitih zdravstvenih stanja. Prilikom odabira proizvoda dodatno povjerenje ulijeva upravo istaknuta zdravstvena tvrdnja na proizvodu. Naime, proizvod može nositi određenu zdravstvenu tvrdnju samo ako ga je temeljem priloženih naučnih dokaza o djelovanju aktivne tvari odobrila ekspertna grupa nadležne institucije.

Gusto funkcionalni recept:

Sastojci: puretina, špinat, brokule, začini po želji

Priprema: Dinstajte puretinu, špinat i brokulu sa začinima po želji, u malo vode. Kad je meso i povrće skuhano, dodajte sjeckani češnjak, kojeg ste nakon sjeckanja pustili da odstoji na dasci 10 minuta.

Dobili ste ukusno funkcionalno jelo, omiljeni obrok koji bez dodavanja začina možete poslužiti i bebi od 10 mjeseci - dobro je da se od malih nogu navikavaju na ove okuse.