Peršun

Sto mu peršuna…

Peršun ili peršin (lat. Petroselinum), autohtona je biljka središnje i južne Evrope, pogotovo Mediterana. Spominje se još od vremena drevnih Grka i Rimljana, pa tako legenda kaže da ga je Heraklo koristio za vijence koje su upletali u krune pobjednika Istmijskih igara, međutim, nisu ga jeli, nego su njime radije hranili konje radi sjajne dlake. Za razliku od njih, Rimljani su jeli puno peršuna i njihovim vijencima ukrašavali stolove za vrijeme gozbe, prvenstveno da bi njime umanjili opijenost i prikrili neugodne jake mirise. Smatralo se da ga mogu uzgajati samo trudnice ili vještice, a da će nesreća pasti na kućanstvo koje peršun presađuje.

Legende i mitovi na stranu, peršun je danas široko korištena biljka zbog svojih aromatičnih i ljekovitih svojstava.

Ljekovitost i upotreba

Peršun je bogat izvor vitamina C, sadrži puno željeza i drugih minerala, te antiseptični klorofil. Dobar je za liječenje mokraćnih upala, kao i zadržavanja tekućine zbog diuretičkih svojstava. Povećava i proizvodnju majčinog mlijeka te opušta mišiće maternice. Dobro je poznat i kao osvježivač daha te za „neutralizaciju” mirisa bijelog luka. Za zdraviju kožu, najbolje ga je žvakati svježeg. Dobro pomaže i u oblozima kao antiseptik za rane, ugrize od kukaca i za iščašenja.

Od njegovog sjemena ili listova može se napraviti tekućina za ispiranje kose od koje kosa bude sjajna.

Uzgoj u vrtu

Peršun voli duboko tlo, ne previše rahlo niti kiselo. Mjesto na koje ga sadite treba prethodne jeseni prihraniti zrelim gnojivom. Pripremite dvije gredice, pa za ljeto idealno je neko sjenovito mjesto jer peršunu treba vlage i malo sjene, a za zimske zalihe obezbijedite gredicu na zaštićenom i osunčanom mjestu. Sjeme sijte narijetko, na udaljenost od 30-45 cm, te na dubinu od oko 3 cm. Tlo treba stalno držati vlažnim jer inače neće proklijati, a jako sporo mu je klijanje. Kad sadnice porastu, prorijedite ih na oko 15 cm udaljenosti. Žute listove odmah režite kako biste podstakli novi rast i prihranite gnojivom. Ako se pojave cvjetovi, odmah ih režite. Za vrućeg vremena treba ga zalijevati jako dobro. Peršun se dobra ponaša i kao kućna biljka u loncima, na prozorskoj dasci, dokle god ga redovno zalijevate, prihranjujete i berete listove. Koristite mješavinu komposta od kore i treseta. Ljeti ga izmaknite na mjesto sa malo više sjene. Ne koristite lonce sa previše rupa na dnu jer time peršun gubi dosta vlage koja mu je potrebna.

U kulinarstvu

Peršun se puno koristi u kulinarstvu jer kuhanje sa peršunom poboljšava okus druge hrane i začinskog bilja. Najbolji se učinak postiže ako ga se dodaje u jelo tik pred kraj kuhanja.

Gusto savjet: Za ukusniji omlet, nasjeckajte grančicu peršuna, 1 grančicu vrtne krasuljice, malo luka vlasca i 1-2 lista francuskog estragona. Ovu kombinaciju bilja možete koristiti u svim jelima od jaja.

Gusto recepti:

Čaj od peršuna za smirenje

Ova mješavina služi za liječenje nadutosti, otežanog mokrenja, umirenje nervoze i ublažavanje bolova.

Priprema: Potrebni su vam jedna kašika korijena peršuna i 2,5 dl vode. Kuhajte pet minuta korijen peršuna, poklopite narednih 10 minuta i ohladite, pa procijedite.

Čaj od peršuna za metabolizam

Ova čajna mješavina koristi se za čišćenje bubrega od pijeska, protiv žutice, za liječenje jetre i slezene.

Priprema: Potrebni vam je 100 g korijena peršuna, 100 g lista peršuna i 100 g sjemena peršuna. Od te mješavine uzmite dvije kašike i kuhajte u 2 dl vode pet do osam minuta, poklopite, pustite da odstoji sat vremena i procijedite. Pijte prije jela po šoljicu dok ne potrošite mješavinu.

Supa od peršuna

Sastojci: 2 svježa svežnja peršuna, 2 kašike brašna, 4-5 kašika ulja, so, crni biber, 3 dvopeka, ulje, brašno

Priprema: Na ulju pržite brašno dok ne porumeni i sipajte u njega 5 šolja vode, stavite so, crni biber, i pustite da vri. Nakon toga dodajte isjeckani peršun i ostavite da sve vri još oko pola sata. Prije nego što skinete supu, spustite u nju izdrobljene dvopeke koje ste prethodno ispržili na ulju. Na kraju zakiselite.

Gnijezdo s povrćem

Sastojci: 1 kesica praška za pire, 125 ml mlijeka, 50 g maslaca, 50 g kukuruza, 50 g mariniranih šampinjona, 1 manja mrkva, 1 jaje, peršun, 50 g graška, 1 isjeckana paprika, ulje, so i mljeveni biber

Priprema: Rastopite polovinu maslaca i dodajte mlijeko. Uz neprekidno miješanje dodajte prašak za pire. Kada dobijete potrebnu gustinu, sklonite sa šporeta, dodajte drugu polovinu maslaca i žumance. Napunite špricu pireom i na plehu obloženom papirom formirajte gnijezdo. Pecite 15 minuta na 180°C.

Na zagrijanom ulju pržite kockice mrkve. Dodajte grašak, kukuruz, papriku i šampinjone. Izdinstajte povrće. Posolite i pobiberite i dodajte sitno sjeckani peršun. Gotova gnijezda stavite na tanjir, napunite izdinstanim povrćem i poslužite kao predjelo.

Rolnice od patlidžana

Sastojci: 200 g mljevenog mesa, 2 glavice crnog luka, 2 kašike tvrdog sira, 2 patlidžana, 1 jaje, 4 veća paradajza, peršun, prezla, bijeli luk, so, biber, ulje

Priprema: Patlidžan isijecite na duge trake, pa ga posolite da pusti vodu. Na sitno sjeckanoj glavici crnog luka izdinstajte meso, dodajte so, biber, kašiku prezle, peršun, jaje i sir. Patlidžan operite, obrišite, uvaljajte u prezle i ispržite. Na patlidžan stavljajte nadjev, uvijajte u rolnice i pričvrstite čačkalicama, pa ih redajte u vatrostalnu posudu.

Na malo ulja ispržite sitno sjeckanu glavicu luka, pa mu dodajte sitno sjeckan paradajz i malo propržite. Dodajte bijeli luk, peršun, so i biber. Prelijte preko patlidžana, pa sve zapecite 10-tak minuta.