Biometeorologija i probava

Uticaj vremena na metabolizam

Piše: Selma Gičević

Desi li vam se da prebacite TV na teletekst kako biste saznali da li će sutra padati kiša, kad tamo - biometeorološka prognoza!? Nepovoljna - kaže ekran. Sve češće se susrećemo s pojmom biometeorologije i veselim ili tužnim smajlićima koji nas gledaju s TV ekrana, po završetku Dnevnika. O čemu se radi, i kako nam stomak „vari” različite atmosferske prilike?

Biometeorologija - nauka o uticaju vremena na žive organizme

Prvi pisani trag o uticaju vremenskih prilika na ljudski organizam ostavio je još starogrčki liječnik Hipokrat oko 400-te godine p.n.e. Tako u svojoj knjizi „O zraku, vodama i mjestima” Hipokrat upozorava da na bolesnika posebno treba paziti za vrijeme naglih vremenskih promjena. U to vrijeme bolesniku se ne smiju niti čistiti crijeva ni puštati krv, već treba pričekati barem deset dana. Stoga se Hipokrata smatra ne samo ocem medicine, već i utemeljiteljem biometeorologije - nauke koja proučava uticaj vremena i klime na žive organizme.

Svoj puni procvat biometeorologija doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, kada se brojnim istraživanjima potvrđuje da meteorotropizam (osjetljivost na vrijeme) nije samo psihološki, već je i stvarni fiziološki fenomen, koji je utemeljen na zakonima fizikalne hemije i elektrofiziologije. Pri promjeni vremena istodobno se mijenjaju brojni atmosferski uvjeti - poput atmosferskog pritiska, temperature, vjetra, vlažnosti zraka, elektromagnetskog polja i drugog. Stoga se tada ljudski organizam u relativno kratkom vremenu treba prilagoditi cijelom nizu novonastalih uvjeta. Sposobnost organizma da se prilagodi novim uvjetima individualna je, te ovisi i o zdravstvenom stanju pojedinca. Tako neki ljudi bez ikakvih problema podnose nagle vremenske promjene i nepovoljne vremenske uvjete (poput velikih vrućina ili hladnoća), dok su drugi, koje nazivamo meteoropatima, na njih posebno osjetljivi.

Smetnje u cirkulaciji, promjene raspoloženja, umor, glavobolja, pospanost, nesanica, depresija i smetnje koncentracije najčešće su popratne pojave koje se mogu povezati uz vremenske prilike. Međutim, stručnjaci su primijetili i uticaj različitih atmosferskih stanja na probavu. Ovim pitanjem posebno se bave kineska medicina i drevna indijska medicina, Ayurveda.

Gusto izjava o vremenu: „Ne potcjenjujte vrijeme - da nije promjena vremena, 90 posto ljudi ne bi imali o čemu razgovarati.” - Kin Hubbard

Vlaga i vrućina

Kineska komplementarna medicina smatra da tokom vlažnih, vrućih dana dolazi i do „povećanja crijevne vlažnosti”. Ovo stanje može prouzrokovati probleme s varenjem, kao što su nadutost, gasovi, smanjen apetit i proljev ili zatvor.

Probavni sistem je posebno osjetljiv u ovakvim vremenskim uvjetima. Osobe koje pate od sindroma iritiranog debelog crijeva mogu osjetiti dodatne smetnje. Promjenom načina ishrane i života mogu se smanjiti poteškoće izazvane vlažnim vremenom. Kineska medicina preporučuje:

• kupujte svježe namirnice, po mogućnosti na obližnjoj pijaci
• smanjite unos šećera, masne pržene hrane i mliječnih proizvoda
• jedite kuhanu hranu, koju će stomak variti lakše nego sirovu, tokom ovih tegobnih dana. Pokušajte barem blanširati povrće - time će ono zadržati teksturu, a bit će lakše probavljivo
• u ishranu uključite kiselu i hranu bogatu sumporom - kisele salate, limun, češnjak i luk
• vježbajte! Vlaga se zna uvući u tijelo i učiniti vas letargičnim.

A Ayurveda dodaje:

• jedite laganu hranu pravljenu s raži, rižom i pšenicom
• jedite kisele i slane supe i povrće
• pijte prokuhanu i ohlađenu vodu s malo meda
• pijte malu količinu vina dnevno
• dodajte đumbir u hranu
• jedite tople obroke

Istodobno, visoke temperature i fizička aktivnost dovode do gubitka znatne količine vode i soli putem kože. Tako se gubi oko 700 mililitara vode na dan, a u uvjetima visoke temperature i znatno više. Kako se voda iz organizma gubi i na druge načine poput disanja, mokrenja i stolice, a dnevna potreba za vodom iznosi oko 30 mililitara po kilogramu tjelesne težine, jasno je da tekućinu treba stalno nadoknađivati. Zato, flašicu vode u ruke gdje god da krenete!

Porast temperature ubrzava i razvoj patogenih bakterija u hrani te je mogućnost infekcije povećana. S globalnim zagrijavanjem, stručnjaci procjenjuju, vrlo je vjerovatno da će se neke zaraze, npr. malarija, pojaviti i na kontinentima na kojima prije nisu predstavljale opasnost.

Gusto izjava o vremenu: „Male su šanse da će meteorolozi riješiti misterij vremena sve dok ne shvate otkud uzajamna privlačnost između kiše i vikenda.” - Arnot Sheppard

Duga, hladna zima

Šta, pak, činiti zimi? Zimi se zna desiti da ljudi ne popiju nijednu čašu vode tokom dana, tu je poneka šolja čaja, soka, kafe, a to je velika greška! Iako vas zimi ne privlači tekućina koliko ljeti, baš hladni, suhi zimski dani izazivaju dehidraciju organizma. Dehidracija dalje vodi usporavanju probave, zatvoru i nervozi. Ovo sve neizbježno dovodi i do porasta tjelesne težine, suhe kože i letargije.

Zato je za hladnih zimskih dana potrebno potruditi se i dalje piti preporučenih 8 čaša tekućine dnevno. To ne znači da morate „saliti” 8 čaša hladne vode, ali pijuckanje vode i nezaslađenog čaja, uz dobru čorbu zadovoljit će potrebe organizma.

Iako je znamo kao sezonu gripa, zima je godišnje doba idealno za jačanje imuniteta. Naime, stručnjaci su dokazali da se probava pojačava s dolaskom suhog i hladnog vremena. Zato i jesmo češće gladni i spremni na velike, energijom nabijene obroke. Dok su drugi vremenski uvjeti, kao npr. suhe vrućine, dobri za detoksikaciju i post, hladne dane treba iskoristiti kako bismo nahranili organizam. S povećanjem apetita ljudi često griješe jer posežu za junk-hranom, što dovodi do narušavanja imuniteta. Zato Ayurveda savjetuje:

• jedite više mliječnih proizvoda - sira, jogurta, te voća, povrća i cjelovitih žitarica
• izbjegavajte konzerviranu, zamrznutu i procesuiranu hranu
• hrana koja njeguje i balansira tijelo tokom hladnih dana je slatka, slana i kisela. Idealna je domaća, kuhana hrana, s izuzetkom pržene. Koristite lako probavljivo ulje, recimo maslinovo.
• izbjegavajte ledene napitke i jela, jer ona usporavaju rad želuca i crijeva
• odlazite u krevet ranije, jer organizam traži više odmora. Čitav živi svijet zimi odmara, tako uradite i vi!
• svakodnevna masaža pomoći će jačanju imuniteta

Pozitivni učinci vremena?

Već stoljećima upoznajemo blagotvorne efekte koje na ljudski organizam ima boravak na planini ili kraj mora. Meteorološki elementi kao što su sunčeva svjetlost, vjetar i određene temperature stimuliraju ljudski metabolizam. Čak je i određena doza UV zračenja važna za tijelo, jer bez nje koža ne bi bila u mogućnosti stvoriti D vitamin neophodan za jake kosti.

Zato, svako godišnje doba i svi vremenski uvjeti imaju svoje prednosti. Ako se pridržavamo pravila, uspjet ćemo tokom svih sezona zadržati dobru probavu, koja je nedvojbeno osnova zdravog funkcioniranja našeg organizma.

Gusto izjava o vremenu: „Vrijeme je izvrsna metafora za život - nekad je dobro, nekad loše, i nema baš puno toga što možete učiniti nego ponijeti kišobran.” - Pepper Giardino