Piće popularno od kad je svijeta i vijeka
Piše: Adnan Učambarlić
Pivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića današnjice. Ekipa Škotskog narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u Rimu 1985. godine na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima, iz neolitskog doba. Nakon analize, ustvrđeno je da je to bilo pivo, koje se dobijalo od zobi, ječma, meda i paprati.
Ovo piće, koje zapravo spada u prehrambeni proizvod, koristilo se još u prahistorijskom periodu. Proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti od ječma, pšenice, zobi i heljde, a mnogi su mu dodavali razne začine i med. Današnji glavni sastojak, hmelj, počeo se koristiti tek u 13. stoljeću. Žarišta pivopija u starom vijeku bila su u Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu, odakle pivo kasnije preuzimaju Grci i Rimljani.
Gusto zanimljivost: Naziv Beer, sa svojim varijacijama u različitim jezicima potiče od Vikinga. Naime, Vikinzi su vjerovali da ispijanje piva daje snagu medvjeda te odatle i ime za piće (bear, beer, beisser, baer, bar - medvjed).
Pod pivom se podrazumijeva slabo alkoholno piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva.
Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak okus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kojem šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra tekućom hranom. Energetska vrijednost jednog litra standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jednog litra punomasnog mlijeka.
Gusto zanimljivost: Nije istina da se ljudi od piva debljaju - pivo “deblja” kao i svaka druga namirnica samo ukoliko se konzumira u većim količinama nego što je organizmu potrebno.
Porijeklo piva
Poznato je da su još stari Asirci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7000 godina p.n.e. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili ječmeni šećer i pšenicu. Odatle se kultura piva proširila u stari Egipat, Perziju, Grčku i druge zemlje.
Primjena hmelja predstavlja važno otkriće i čini osnovu suvremene tehnologije piva. Prvi put se hmelj počinje koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Pronalasci parne mašine i mašine za hlađenje napravili su pravu revoluciju u proizvodnji piva. Zahvaljujući tim dostignućima u 19. st., stvorene su pretpostavke za pretvaranje mikro-preduzeća u velike pivovare.
Gusto zanimljivost: Pivo se našlo i u prvom pisanom zakoniku na svijetu - Hamurabijevom zakoniku, koji kaže: “Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni”, te: “Ako ne naplaćuje gostu žitom nego traži novac, vara li na težini ili toči loše piće, treba biti pozvana na odgovornost i bačena u vodu. U pivnici žena može biti točiteljica, ali u pivnicu ne smije doći kao gošća. Žena koja ide u gostionicu piti, ima biti spaljena.”
Na kojoj ga temperaturi držati
Temperatura dosta utiče na okus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljičnog dioksida, samim tim manje je izražen okus i miris piva. Hladnije pivo utiče i na to da receptori okusa i mirisa u ustima i nosu izgube osjetljivost. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:
- Pilsneri na 0°C
- Lageri od 5°C do 9°C
- Aleovi od 7°C do 11°C
- Stouti od 8°C do 13°C
- Stari aleovi na sobnoj temperaturi
Iz čega piti pivo
Da bi pivo dok se pije duže vrijeme zadržalo svoj kvalitet, odnosno temperaturu koja je optimalna za određenu vrstu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo. Takva čaša služi kao izolator od vanjske temperature. Zbog toga su krigle vrlo popularne, jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu održati optimalnu temperaturu.
Osim krigla koriste se i čaše sa “stalkom” jer sprečavaju da ruka, koja drži čašu, grije pivo. Takve čaše se hvataju za stalak, a ne za tijelo. U svakom slučaju, i krigla i čaša moraju biti dovoljno velike da može stati cijelo pivo iz boce, skupa s pjenom. Mnogi ne vole pjenu tako da pivo ulijevaju duž brida čaše. Pjena je posebno važna i utiče na opći dojam o nekom pivu. Onemogućava zagrijavanje piva i nalazi se kao izolator između piva i vanjske okoline, te pivu daje neophodnu gorčinu, okus pivskog kvasca i miris.
Važan je i oblik čaše koji mora biti prilagođen vrsti piva. Pijete li lager pivo, koje se pije brzo i ima manji postotak alkohola, ono se toči u kruškoliku čašu bez dugačke nogice. Kako se brzo pije, ono se ne stigne zgrijati. Nasuprot tome, posebna, sortna piva toče se u čaše tipa pehara, s dužom nogicom. Ona su, naime, jača, polako se pijuckaju jer sadrže veći postotak alkohola, a duža nogica omogućava da ne zagrijavamo pivo držeći rukom čašu.
Nekada se pivo pilo iz volujskih rogova, metalnih ili kamenih pehara, iz posuda koje su pravljene od drvenih daščica ili od drveta na neki drugi način, i najčešće od terakote. Danas se pivske čaše prave isključivo od stakla.
Gusto zanimljivost: Krigle su ranije često imale poklopac koji je štitio pivo od muha, koje su se rojile u pivnicama.
Pivo i zdravlje
Pivo je zdravo samo u razumnim količinama, dok u prevelikim samo šteti organizmu, prvenstveno jetri, gušterači i želucu.
Prošlogodišnja naučna studija provedena u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji pokazala je da umjerena konzumacija piva može suzbiti upalne procese i tako smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Pivo može povoljno djelovati i na mozak. Naučnici iz Bostona otkrili su da je, među tzv. laganim pivopijama (oni koji popiju do 6 piva sedmično), kao i onim umjerenim (7-14 sedmično), manji procenat moždanih udara. To se objašnjava time što pivo pospješuje rad krvotoka i tako doprinosi prevenciji začepljenja krvnih sudova. Treba istaći još nešto: ljudi koji popiju više od 15 piva sedmično (definirani kao teške pivopije), imaju najmanje moždanih udara. U tom slučaju postoji više nego opravdana sumnja da se mnogi od njih često i napiju, a dokazano je da to na drugi način može oštetiti ćelije mozga i tkivo.
Nasuprot tome, postoji velika opasnost da ti efekti raspoloženja, koji su samo privremeni, mogu prijeći u bolest i ovisnost o pivu, te dovesti do neželjenih posljedica. Jednom stvorena ovisnost teško se može odbaciti. Zato bi svi koji nemaju mjere, pivo trebali piti na pun želudac. Pun želudac će usporiti apsorpciju alkohola i smanjiti želju za dodatnim opijanjem.
Dokazano je da zdravoj jetri treba oko jedan sat da preradi pola litra piva, a ako se pije brže, ona postaje opterećena. Tokom pijenja piva treba uzimati vodu zato što alkohol dehidrira tijelo, pa voda dobro dođe kao sredstvo protiv isušenosti organizma.
Gusto zanimljivost: Na listi od 2337 različitih vrsta piva, Sarajevsko pivo je zauzelo visoko 17. mjesto! Mnogo poznatija, poput Stelle Artois ili Becksa, zauzela su niže pozicije.
Posljednji komentari