Piše: Selma Gičević
Probava se zimi ubrzava! Ovo je nekima teško za povjerovati jer se zimi često osjećamo letargičnima ili sporima, međutim, tijelo zimi sagorijeva mnogo više energije kako bi pri niskim temperaturama okoline zadržalo pokretljivost.
Probava “na minusima”
Tokom hladnih dana slobodno jedite hranu koja se sporije probavljuje, duže zadržava u probavnom traktu i čini nas sitima tokom dužeg perioda. Zima je period kada organizam treba nahraniti jačim namirnicama, onima koje griju, daju energiju, jačaju cirkulaciju i stvaraju nam štit od hladnoće. Ovo nije vrijeme za rigorozne dijete, što nikako ne znači niti da se trebate prebaciti na preprženu hranu s puno zasićene masnoće ili šećera.
Po drevnoj indijskoj medicini Ayurvedi, imunitet je u direktnoj vezi s probavom. Dobar apetit i dobra probava jačaju imunitet. S obzirom da se zimi pojačava probava, ovo je idealno vrijeme za jačanje imuniteta. Priroda je spremna da nas nahrani i njeguje. Jedemo više i samim tim tijelo dobija i više korisnih nutrijenata. Ovo, naravno, pod uvjetom, da jedemo zdravo.
Celuloza i tečnost
Hrana bogata vlaknima i celulozom (povrće, žitarice i suho voće) sporo prolazi i dugo se zadržava u probavnom traktu te poboljšava probavu na nekoliko načina. Naš probavni sustav ne može razgraditi celulozu i zato ona putuje sporo i svojom masom usporava prolaz ostale hrane, čime zapravo poboljšava razgradnju i apsorpciju te druge hrane. Nadalje, takva hrana, što je duže u crijevu navlači više vodu na sebe i time omogućava stvaranje fekalne mase i mekšu konzistenciju stolice.
Tekućina ima važnu ulogu u dobroj probavi. Prosječno 2 l dnevno osigurat će dovoljan volumen tekućine u crijevu da pospješi miješanje hrane s probavnim sokovima te potakne peristaltiku. Smanjeni unos tekućine usporit će probavu i izazvati zatvor. Međutim, uzimanje većih količina tekućine za vrijeme obroka može dovesti do razrijeđenja probavnih sokova i tako usporiti ili onemogućiti njihovo djelovanje i razgradnju hrane. Stoga je preporuka između obroka piti mnogo tekućine, a tokom obroka ne više od jedne čaše.
Probiotici
Zdrava crijeva trebala bi sadržati barem 85 posto “dobrih bakterija” kako bi spriječila razvoj onih loših, među kojima su salmonela i ešerihija. Stres, hlorisana voda, alkoholna pića - sve ovo uništava tu ravnotežu i pogoduje razvoju loših bakterija koje uzrokuju mučninu, glavobolje, nadimanje, zatvor i lošu apsorpciju nutrijenata, koji jednostavno prođu kroz organizam. Fermentirana hrana, među kojom prednjače jogurt, kefir i miso sir, sadrži probiotike, te se preporučuje njena svakodnevna konzumacija, pogotovo u danima dolazećih praznika i prejedanja.
Začini koji griju
Začini imaju moć da ubrzaju mikro cirkulaciju i ugriju nas, što nam je potrebno tokom zimskih popodneva koja provodimo pod dekicom, gledajući omiljeni film. Pojedite jelo začinjeno čili-papričicom, hrenom, kuminom ili gorušicom i ubrzo ćete uskočiti u čizme i otići u šetnju jer ovi začini bude iz zimske lijenosti kao unutarnje sunce.
Moć ulja
Česta greška koju pravimo je zaobilaženje ulja u ishrani, misleći da ćemo time izgubiti koji kilogram. Naime, hladno-presano ulje koje nećemo termički obrađivati, već poprskati po salati ili dodati u gotovo jelo (npr. maslinovo, susamovo ili laneno ulje) ne samo da je prava poslastica, već će vas zagrijati, pokrenuti lijena crijeva i pomoći da zadržite dobru liniju. Sjetite se starog recepta za probavu - kašika ricinusovog ulja natašte!
Zimska trpeza za dobru probavu
Majka Priroda zna šta nam treba u svakom godišnjem dobu. Trebamo se samo osvrnuti oko sebe i naći ćemo rješenja svih naših problema.
Dovoljno je osjetiti miris pečenih kestena u zimskoj noći da vam odmah bude toplije. Kesten ima moć snažnog buđenja mikrocirkulacije i potiče razmjenu materija. Bilo da ćete ga peći u rerni ili kuhati, pa od njega pripremati razne slastice, ovo je velika radost za sve ukućane, a za vas - vitka linija tokom cijele zime!
Heljda ide rame uz rame s kestenom. Grije, pomaže probavu i čisti celulit jačajući mikrocirkulaciju i ne dopuštajući ćelijama da se ulijene.
Gomoljasto povrće cvekla, mrkva, krompir i rotkva su uz mahunarke grah i leću osnova zimske prehrane. Bogate vlaknima, ove namirnice jačaju probavu.
Po Ayurvedi, zimi treba jesti što više kuhane i tople (ne prevruće!) hrane, pa su variva, čorbe i paprikaši omiljeni izbor svake domaćice.
Zimsko voće, prije svega slatka narandža i mandarina, a zatim i sušene smokve, marelice, datule i šljive, izvrstan su purgativ, tj. pokretači rada crijeva. Pazite samo da uvijek odaberete kvalitetno sušeno voće, ono koje nije sušeno na plinu.
Gusto recepti za bolju probavu:
Integralni kolačići sa suhim voćem
Sastojci: ½ šolje smeđeg šećera, 4 jaja, 2 šolje soka od jabuke, 2 čajne kašike vanilin šećera, 3 šolje integralnog brašna, 4 šolje zobenih pahuljica, 1 kašičica soli, 2 kašičice praška za pecivo, ½ kašičice sode bikarbone, 4 kašičice cimeta, 1 šolja sjeckanih oraha, 1 ½ šolje sjeckanih datula, grožđica, marelica ili jabuka
Priprema: Ugrijte rernu na 190°C. Miješajte jabukov sok, jaja, vaniliju i šećer u velikoj zdjeli, dok se šećer ne otopi. Dodajte suhe sastojke. Umiješajte i suho voće i orahe. Na papir za pečenje koji ste prethodno položili u veću tepsiju, vadite kašikom smjesu i redajte je na svakih 5 cm udaljenosti. Pecite 15 minuta na 190°C. Kad se ohlade, kolačići mogu stajati u frižideru u zatvorenoj posudi i nekoliko dana.
Špinat u bešamelu
Sastojci: 1 kg špinata, 5 dkg maslaca, 2 kašike brašna, ½ l mlijeka, 2 režnja bijelog luka, so, biber
Priprema: Očišćeni špinat malo prokuhajte u kipućoj vodi (3 minute), procijedite i naglo prelijte hladnom vodom. Špinat zatim usitnite na dasci. Otopite maslac na laganoj vatri, dodajte brašno i lagano popržite. Kada brašno počne mijenjati boju, dodajte mlijeko i promiješajte, pazeći da se ne stvore grudvice. Dodajte sitno sjeckani bijeli luk i pustite da prokuha. Zatim ubacite i špinat. Posolite i pobiberite po ukusu.
Posljednji komentari