Gusto i TV kuhar Vjeko Kramer vam predstavljaju recepte za ukusna predjela, glavna jela i deserte iz emisije „Lonci i poklopci”
PREDJELA
1. Salata od pečenih patlidžana
Sastojci: ½ kg grilanih patlidžana, ½ kg pečenih paprika, 1 glavica bijelog luka, peršunov list, maslinovo ulje, sirće, so, biber i začin od povrća
Priprema: Patlidžane i očišćene paprike poredajte u zdjelu. Povrće posolite i pobiberite, te začinite bijelim lukom, peršunovim listom, začinom od povrća, maslinovim uljem i sirćetom.
Vjeko kaže: “Patlidžan nije bogat vitaminima i mineralima, ali je zato bogat celulozom, te potiče rad probavnih organa. Također sadrži znatnu količinu pektina, koji snizuje kolesterol. Plavi patlidžan je zdrav za srce jer osigurava znatnu količinu kalija, što pomaže normalizaciji krvnog tlaka, a sadrži vrlo malo masnoća i kalorija. Ujedno sadrži vrstu fitokemikalije zvanu saponin, koja posjeduje antialergijska, antioksidativna, antikancerogena i protuupalna svojstva. Iako mu boje variraju od bijele, žute i zelene, a oblici od okruglog do cjevastoga, kod nas se najviše uzgaja i prodaje patlidžan ljubičaste boje i duguljastog oblika.”
2. Pesto Vjekeze
Sastojci: 100 g pinjola, 100 g peršunovog lista, 3 češna bijelog luka, ½ dl maslinovog ulja, 1 limun, 50 g suncokretovih sjemenki, kašičica tahinija (smjesa od pečenog mljevenog susama i maslinovog ulja), so i biber, 250 g Bocconcini mozzarelle, 10-ak cherry paradajza i 100 g sušenog lososa
Priprema: U zdjeli izgnječite pinjole, peršunov list, sjemenke suncokreta i bijeli luk. Sve to začinite limunovim sokom, posolite, pobiberite i polijte maslinovim uljem. Zatim Bocconcini mozzarellu premažite Vjekezeom, te dekorirajte paradajzom i lososom.
Vjeko kaže: „Pinjoli su plodovi borova roda Pinus čiji se krupniji primjerci upotrebljavaju kao hrana. Plodovi bora (uglavnom Pinus monophylia i Pinus edulis) sakupljali su se na raznim mjestima još prije 10.000 godina. Berba se obavlja ručno, a češeri se suše na suncu kako bi se njihove ljuske otvorile. Sjemenke s ljuskama potom se odstranjuju ručno ili mehanički kako bi se došlo do sjemenke - pinjola. To je jedan od glavnih razloga visoke cijene pinjola. Još iz antičkih vremena poznata su njihova afrodizijačka svojstva. Zapise o tome nalazimo u rimskoj knjizi o zdravlju Tacuinum Sanitatis in Medicina te u arapskoj knjizi “Mirisni vrt”.”
GLAVNA JELA
1. Milanine punjene paprike
Sastojci: ½ kg mljevenog mesa, 1 crveni luk, 3 češna bijelog luka, 300 g kuhane riže, 250 g šampinjona, 1 kg manjih paprika, maslinovo ulje, kopar, so, biber i začin od povrća
Priprema: Mljeveno meso ispirjajte na malo crvenog i bijelog luka. Zatim dodajte šampinjone i pirjajte dok šampinjoni ne omekšaju. Dodajte kuhanu rižu i to začinite solju, biberom i začinom od povrća. Tako pripremljenom smjesom napunite paprike. Poredajte ih u vatrostalnu zdjelu, prelijte maslinovim uljem i zapecite u pećnici pola sata na 180°C.
Vjeko kaže: “Tu korisnu i nadasve hranjivu namirnicu u 15. stoljeću donijeli su Španci u Evropu. Kasnije se preko Afrike proširila u Tursku, a odatle u Mađarsku. Danas se u svijetu uzgaja oko 50 sorti paprika. Sadrži četiri puta više vitamina C od naranče, a njegova količina ovisi o sorti paprike, podneblju u kojem je uzgojena i nekim drugim faktorima. Osim što je hranjiva kao namirnica i bogat izvor vitamina, paprika ima i određena ljekovita svojstva, koja se ne smiju zanemariti. Najvažniji je alkaloid kapsaicin, koji je veoma ljutog okusa, a najviše ga ima u unutarnjem dijelu ploda oko sjemenki. Paprika je korisna osobama koje pate od arteroskleroze jer njezin sastojak citrin utječe na propustljivost kapilara i čini ih elastičnima. Potiče lučenje probavnih sokova te tako otvara apetit i poboljšava probavu.”
2. Ljetna tjestenina
Sastojci: 1 mrkva, 1 tikvica, 1 crveni luk, 3 češna bijelog luka, 1 zelena paprika, 1 crvena paprika, ½ kg kuhanog tijesta, maslinovo ulje, kopar, so, biber i začin od povrća
Priprema: Svo povrće ispirjajte krupnije sječeno na maslinovom ulju. Začinite solju, biberom i začinom od povrća, te dodajte kuhano tijesto i na kraju začinite koprom.
Vjeko kaže: “Izvorno porijeklo tikvica nije tačno određeno. Neke su vrste tikvica porijeklom iz Indije dok su neke iz Amerike, a ima ih u raznovrsnim veličinama, oblicima i bojama. Tikvice koje se u našem podneblju najčešće koriste su duguljastog i cilindričnog oblika, zelene boje i tanke naborane kože. Meso im je mekano i blijedozelenkasto. Cvjetovi su također jestivi i nadjeveni raznim filovima predstavljaju pravu deliciju.
Visok udio vode čini tikvice idealnom namirnicom za dijetu, a za potpuno iskorištenje ljekovitih svojstava, preporuča se konzumirati tikvice s korom. Dijetalna vlakna, koja se uglavnom nalaze u kori, reduciraju visoke količine kolesterola te štite srčano-krvožilni sustav. Općenito nutritivni sastav tikvica djeluje tako da štiti srčano-krvožilni sustav od bolesti kao što su arteroskleroza, srčani i moždani udar, a magnezij i kalij prisutni u tikvicama, reduciraju visoki tlak.”
DESERTI
1. Krema od ruma
Sastojci: ½ l slatkog vrhnja, 100 g šećera u prahu, 3 žumanca, 250 g svježeg sira, ½ dl jake kafe, rum
Priprema: Umutite slatko vrhnje sa kafom, šećerom, žumancima, svježim sirom i rumom. Jedino na šta trebate paziti je da previše ne ulupate slatko vrhnje da ne postane previše puterasto. Krema treba biti lagana i osvježavajuća.
Vjeko kaže: „Povijest kafe je bogata i zanimljiva kao i sam napitak. Kafa potječe iz kraljevstva Kaffa u Etiopiji, po kojem je dobila ime. Legende govore o tome da je ovaj mistični napitak otkrio pastir Kalid promatrajući svoje koze kako “plešu” nakon što bi obrstile crvene bobice. Od tada se preko koptskih svećenika kafa proširila na Arapski poluotok. Ceremonije pripreme, serviranja i ispijanja kafe razvili su Arapi.
Najpoznatije je svojstvo kafe da stimulira organizam. Kafa potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava procese obrade informacija u mozgu, ublažava glavobolju i podiže raspoloženje. Oni koji dnevno piju kafu imaju za 80% manju mogućnost razvitka Parkinsonove bolesti, 25% manji rizik od pojave raka debelog crijeva, 80% manju mogućnost ciroze jetre i upola manji rizik pojave žučnog kamenca.”
2. Vjekina kremšnita
Sastojci: ½ kg lisnatog tijesta, puding od vanilije, 200 g šećera u prahu, 1 mahuna vanilije, 250 g maslaca, 250 g džema od kupina
Priprema: Ispecite kore od lisnatog tijesta i ohladite, a u puding od vanilije umiješajte maslac u kojem ste prethodno zagrijali sjemenke vanilije. Kore premažite džemom od kupina i kremom od vanilije pa ih na kraju pospite šećerom u prahu.
Vjeko kaže: “Vanilija, zajedno sa šafranom, kardamomom i zelenim biberom, spada u najskuplje začine, a jedan od razloga za to je dugotrajan proces proizvodnje, odnosno polagana fermentacija. Na taj način mahune poprimaju karakterističnu tamnu boju i prepoznatljivu aromu.
Još od vremena Asteka, za vaniliju se govori da ima afrodizijačka svojstva. Takva reputacija pojačana je i njemačkom studijom iz 18. stoljeća, u kojoj je opisano preko 300 slučajeva vanilijom izliječene impotencije. Također se smatralo da je vanilija dobra u smanjenju vrućice.
Mahuna vanilije kupuje se u staklenim epruvetama s čepom. U njima ih treba i čuvati na hladnom i tamnom mjestu ili je možete uroniti u posudu sa šećerom.”
Posljednji komentari