<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto &#187; Ado</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/author/ado/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Konjsko meso ponovno na američkim tanjirima</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 23:29:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/</guid>
		<description><![CDATA[U SAD ukinuta zabrana za korištenje plemenitih životinja za jelo.  
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/new-york-horse-steaks-460x307.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4494" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/new-york-horse-steaks-460x307.jpg" alt="new-york-horse-steaks-460x307" width="460" height="307" /></a></p>
<p>U SAD ukinuta zabrana za korištenje plemenitih životinja za jelo.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Protivnici klanja uspjeli su ugasiti finansiranje inspekcija konjskog mesa 2006. godine, nakon što pokušaji da se zabrani klanje konja nisu urodili plodom. Međutim, kongres je sada ukinuo petogodišnju zabranu, a aktivisti tvrde da bi klaonice mogle početi sa radom za manje od mjesec dana. Ministarstvo poljoprivrede (USDA) je priopćilo da u SAD nema klaonica koje spremaju konjsko meso za jelo, ali ako bi se otvorile, morale bi proći inspekcije i pridržavati se federalnih zakona.</p>
<p>&#8220;Otvorenje klaonica u Oklahomi ili Nebraski moglo bi dovesti do kontroverzi, sporova i zakonskih akcija, te stvoriti jedno vrlo negostoljubivo okruženje za rad&#8221;, predviđa Wayne Pacelle, predsjednik udruženja The Humane Society of the United States. S druge strane, zagovornici klaonica kažu da je zabrana imala nenamjerne posljedice, uključujući povećano zanemarivanje i napuštanje konja. Iako se još od 1940-ih godina konjsko meso konzumiralo i u Americi, danas ta praksa skoro da i ne postoji, jer se ove životinje uglavnom smatraju kućnim ljubimcima i simbolima Zapada. Procjenjuju da bi klaonice mogle biti otvorene u roku od 90 dana, a najveći dio mesa bi se slao u Evropu i Aziju, gdje se konjsko meso smatra delikatesom.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Gnojivo od pande za najskuplji svjetski čaj</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 23:24:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[caj]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/</guid>
		<description><![CDATA[Industrija toplih napitaka s kofeinom ne prestaje sa iznenađenjima. Nakon najskuplje kafe na svijetu koja, u jednoj fazi proizvodnje, prolazi probavnim traktom cibetke, World News Australia prenosi još jednu zanimljivu informaciju koja se odnosi na uzgoj čaja. Naime, za uzgoj biljaka od kojih se proizvodi čaj koristi se gnojivo dobiveno od izmeta pande.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/panda.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4492" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/panda.jpg" alt="panda" width="233" height="352" /></a></p>
<p>Industrija toplih napitaka s kofeinom ne prestaje sa iznenađenjima. Nakon najskuplje kafe na svijetu koja, u jednoj fazi proizvodnje, prolazi probavnim traktom cibetke, World News Australia prenosi još jednu zanimljivu informaciju koja se odnosi na uzgoj čaja. Naime, za uzgoj biljaka od kojih se proizvodi čaj koristi se gnojivo dobiveno od izmeta pande.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Predavač na Univerzitetu Sinchuan, An Yashi, ujedno se bavi i razvojem novih vrsta čajnih mješavina te procjenjuje kako bi spomenuta infuzija mogla postići cijenu do 50 hiljada funti po kilogramu. Pandin probavni sistem karakterizira vrlo slaba apsorpcija. Tek se 30% unesenih hranjivih tvari apsorbira, dok se ostatak izbacuje izmetom. Čaj koji se dobije pomoću takvog gnojiva pruža mnoge zdravstvene pogodnosti, ističe Yashi. Glavninu pandine hrane čini bambus kojem se pripisuju snažna antikarcinogena svojstva. Stoga Yashi pretpostavlja da bi zeleni čaj uzgojen obogaćenim gnojivom pokazivao izrazito veliku antikarcinogenu sposobnost.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kinder čokolada ne pomaže rast djece</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 21:06:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[cokolada]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/</guid>
		<description><![CDATA[Agencija Evropske unije, Evropska uprava za sigurnost hrane (EFSA), dala je odobrenje za više od 200 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje, što bi moglo da pruži komparativnu prednost kompanijama koje ciljaju na potrošače koji brinu o zdravlju.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/kinder_chocolate.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4490" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/kinder_chocolate.jpg" alt="kinder_chocolate" width="275" height="232" /></a></p>
<p>Agencija Evropske unije, Evropska uprava za sigurnost hrane (EFSA), dala je odobrenje za više od 200 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje, što bi moglo da pruži komparativnu prednost kompanijama koje ciljaju na potrošače koji brinu o zdravlju.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>U konačnu listu Agencija je razmatrajući više od 2.500 podnijetih zahtjeva, između ostalih, uključila tvrdnje da žvakaće gume bez šećera mogu da pomognu u neutraliziranju kamenca i proizvodnje kiselina koje izazivaju kvarenje zuba i da proizvodi sa sadržajem kalcija potpomažu rast kostiju kod djece.<br />
Među zahtjevima koji su odbijeni je i tvrdnja talijanskog konditorskog proizvođača Ferero da Kinder čokolada podstiče rast djece, kao i da crni čaj povećava pažnju i koncentraciju, prenio je Reuters.</p>
<p>&#8220;Potrošači imaju pravo na tačne i pouzdane informacije na etiketama za prehrambene proizvode koje treba da im pomognu da naprave zdraviji izbor&#8221;, izjavio je komesar EU za zaštitu potrošača John Dalli.</p>
<p>&#8220;Kad je riječ o tvrdnjama o koristi po zdravlje, osiguranje da su one istinite i ispravne je od naročitog značaja&#8221;, dodao je on.</p>
<p>Konačnu listu tih tvrdnji još treba da odobre vlade i zakonodavci svih članica EU prije nego što zvanično bude usvojena početkom iduće godine, nakon čega će kompanije imati šest mjeseci da uklone odbačene tvrdnje sa etiketa na svojim proizvodima, navodi Tanjug.</p>
<p>Na odobrenje EFSA još čeka oko 2.000 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Sretna Vam pravoslavna Nova godina!</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 14 Jan 2012 20:50:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/</guid>
		<description><![CDATA[Sretnu i uspješnu pravoslavnu Novu godinu želi vam redakcija Gusta!]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/orthodox.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4482" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/orthodox.jpg" alt="orthodox" width="640" height="480" /></a></p>
<p>Sretnu i uspješnu pravoslavnu Novu godinu želi vam redakcija Gusta!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Slastičarka propala od silnih narudžbi</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2012 21:00:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[slastice]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/</guid>
		<description><![CDATA[Britanska slastičarka na teži je način naučila kako grupna online kupovina, odnosno prodaja nije za svakoga. Putem Groupona, najpoznatije stranice za online grupnu kupovinu u Velikoj Britaniji, Rachel Brown je ponudila 75 posto popusta na tortice iz svoje 'Need a Cake' slastičarne.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/cup-cake_2062269c.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4488" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/cup-cake_2062269c.jpg" alt="cup-cake_2062269c" width="460" height="287" /></a></p>
<p>Britanska slastičarka na teži je način naučila kako grupna online kupovina, odnosno prodaja nije za svakoga. Putem Groupona, najpoznatije stranice za online grupnu kupovinu u Velikoj Britaniji, Rachel Brown je ponudila 75 posto popusta na tortice iz svoje &#8216;Need a Cake&#8217; slastičarne.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>No njena greška je bila što nije ograničila svoju ponudu, pa je 8,5 hiljada ljudi naručilo njenih 12 tortica po cijeni od 6,50 funti. Pri tom originalna cijena ovakvog paketa iznosti 26 funti. Slastičarka je morala zaposliti pomoćne radnike i jedva je uspjela isporučiti većinu tortica, prenosi Netokracija.com.</p>
<p>Kako je kasnije izjavila, to joj je bez sumnje bila najgora poslovna odluka ikad. U tom eksperimentu je, kratkoročno, izgubila 12,500 funti. Opak, dugoročno se itekako pročulo za njene tortice.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Sok od kiselih krastavaca kao sportski napitak</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 Jan 2012 20:57:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Sommelier i pića]]></category>

		<category><![CDATA[krastavac]]></category>

		<category><![CDATA[Namirnice]]></category>

		<category><![CDATA[pice]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/</guid>
		<description><![CDATA[Prirodnim sokovima za brži oporavak nakon tjelesne aktivnosti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/sheraton_cucumber_juice.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4486" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/sheraton_cucumber_juice.jpg" alt="sheraton_cucumber_juice" width="300" height="400" /></a></p>
<p>Prirodnim sokovima za brži oporavak nakon tjelesne aktivnosti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Dok vodeći proizvođači izotoničnih sportskih napitaka šire paletu svojih proizvoda sa energetskim čokoladicama, shakeovima i drugim pripravcima za poboljšavanje sportske izvedbe, manji proizvođači poput Brandon Brooksa pokušavaju se na tržište lansirati inovativnim idejama. U ovom slučaju, radi se o soku od krastavaca koji pomaže pri uklanjanju grčeva nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Studija na Brigham Young Univerzitetu dokazala je smanjenje bolova, uzrokovanih grčenjem mišića, već 85 sekundi nakon konzumacije soka od krastavaca.</p>
<p>Brandon Brooks je još 2000. godine  počeo razvijati proizvod Pickle Juice Sport, nakon što je uvidio da postoji velik interes među sportistima za prirodne napitke poput mrkve i šipka. Iako se sok već neko vrijeme nalazi na tržištu tek je nedavno počeo ostvarivati profit, a za slijedeću godinu se priprema lansiranje slađe varijante proizvoda obogaćenog sokom nara. Vjerujemo da je tržište dovoljno veliko da obje vrste proizvoda, konvencionalni izotonični napitci i prirodni sokovi, pronađu svoju publiku.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Pogledajte šta jedete u konzervama</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Jan 2012 20:55:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[konzerva]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/</guid>
		<description><![CDATA[Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. Naučnici upozoravaju i na druge negativnosti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/canned-food-bpa.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4484" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/canned-food-bpa.jpg" alt="canned-food-bpa" width="537" height="350" /></a></p>
<p>Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. Naučnici upozoravaju i na druge negativnosti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić<br />
</strong><br />
Istraživanje su obavili naučnici sa Harvarda, želeći pokazati uticaj konzervirane hrane na ljudski organizam. „Već duže znamo da ispijanje napitaka koji se čuvaju u određenoj vrsti plastike može povisiti količinu BPA u tijelu. Naša studija pokazuje da bi konzervirana hrana mogla biti i veća opasnost, posebno kad se ima u vidu raširenost upotrebe&#8221;, rekla je autorica istraživanja Jenny Carwile.</p>
<p>Hemikalija BPA ometa endokrini sistem te dokazano ometa razvoj spolnih organa i pri razini od 50 mikrograma na kilogram tjelesne težine. Prijašnja istraživanja su povezivala i niže zabilježene razine BPA, nego je to bilo u novoj studiji, s pojavom kardiovaskularnih bolesti, dijabetesom i pretilošću.<br />
BPA se nalazi u unutarnjoj oblozi konzervi, na računima, plastici i plastičnim bocama označenima brojem sedam, pa čak i materijalima za stomatološki popravak zubiju.<br />
Veće razine BPA naučnici su izmjerili već nakon prvog obroka iz konzerve, pa apeliraju na proizvođače da u potpunosti eliminiraju upotrebu BPA.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Najskuplja vina na svijetu</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 10 Jan 2012 19:11:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[pice]]></category>

		<category><![CDATA[sommelier]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[vino]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/</guid>
		<description><![CDATA[Nekim ljudima 10,000 dolara je jako mnogo, dok drugima nikakav problem ne predstavlja potrošiti više od 300 hiljada dolara na bocu vina koje čak neće ni piti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/romanae-conti-drc-1990-500x312.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4480" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/romanae-conti-drc-1990-500x312.jpg" alt="romanae-conti-drc-1990-500x312" width="500" height="312" /></a></p>
<p>Nekim ljudima 10,000 dolara je jako mnogo, dok drugima nikakav problem ne predstavlja potrošiti više od 300 hiljada dolara na bocu vina koje čak neće ni piti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Pravi ljubitelji i kolekcionari vrhunskih vina ne žale novac koji potroše na bocu tog alkoholno pića, koje za njih predstavlja najsavršenije &#8220;umjetničko djelo&#8221;.</p>
<p><strong>Huffington Post donosi listu najskupljih vina:</strong><br />
1. Vino Château Cheval iz 1947. godine prodano je za 304.375 dolara. Riječ je o jednoj od najboljih berbi svih vremena, a vino je prodao jedan anonimni kolekcionar na aukciji u Ženevi.</p>
<p>2. Boca vina Heidsieck iz 1907. godine prošla je dug put do svog današnjeg vlasnika koji ju je kupio za 275 hiljada dolara. Boca je trebala 1916. godine biti isporučena Ruskoj kraljevskoj porodici, ali je nestala u brodolomu. Nađena je 1997. godine.</p>
<p>3. Vino Château Lafite iz 1869. godine prodano je za 233.972 dolara na aukciji održanoj 2010. godine neimenovanoj osobi iz Azije.</p>
<p>4. Boca vina Chateau Lafite iz 1787. godine prodana je 1985. godine Malcomu Forbesu, a pretpostavlja se da je pripadala Thomasu Jeffersonu, trećem predsjedniku SAD-a. Forbes je za tu bocu vina dao 160 hiljada dolara, a danas to vino, iako više nije pitko, košta više od 315 hiljada dolara.</p>
<p>5. Vino Romanée Conti iz 1945. godine je iznimno rijetko. Naime, proizvedeno je samo 600 boca tokom Drugog svjetskog rata, a jedan kolekcionar je za rijetki primjerak izdvojio 123.900 dolara.</p>
<p>6. Za skoro 150 godina staro vino Chateau Lafite jedan privatni kolekcionar iz Evrope dao je 111.625 dolara.</p>
<p>7. Boca vina Chateau Yquem iz 1787. godine prodana je jednom američkom kolekcionaru za 100 hiljada dolara.</p>
<p>8. Vino Massandra iz 1775. godine prodano je za 43.500 dolara a aukciji 2001. godine.</p>
<p>9. A, za bocu ledenog vina Royal DeMaria neko je odlučio da izdvoji 30 hiljada dolara. Boca je prodana 2006. godine na aukciji.</p>
<p>10. Vino Montrachet iz 1978. godine prodano je za 24 hiljada dolara 2001. godine, a vino je i dalje pitko.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Zaustavite podivljali apetit</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 Jan 2012 18:53:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[apetit]]></category>

		<category><![CDATA[pravilna ishrana]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/</guid>
		<description><![CDATA[Ne možete kontrolisati svoj apetit? Od dijeta imate više štete nego koristi? Natjerate se vježbati, ali uloženi trud poništite prejedanjem? Kako kontrolisati apetit?
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/apetit-jabuka.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4478" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/apetit-jabuka.jpg" alt="apetit-jabuka" width="250" height="340" /></a></p>
<p>Ne možete kontrolisati svoj apetit? Od dijeta imate više štete nego koristi? Natjerate se vježbati, ali uloženi trud poništite prejedanjem? Kako kontrolisati apetit?<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Prije svega, u prehranu uvrstite složene ugljikohidrate, jer oni čine temelj prehrane i osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti. Osjećaju sitosti pridonosi i proteinska hrana - poput mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki.</p>
<p>Problem s dijetama je što, između ostalog, zakidaju organizam od vrijednih hranjivih tvari, a što dodatno potpiruje osjećaj gladi. Temelj kvalitetnog mršavljenja čini usvajanje uravnotežene energetsko-restriktivne dijete, odnosno dijete koja je restriktivna samo s obzirom na unos energije, ali ne i hranjivih tvari. To znači da unos masti i/ili ugljikohidrata treba smanjiti do te mjere da se ostvari energetski deficit od 500 do 1.000 kcal u odnosu na procijenjenu cjelodnevnu energetsku potrošnju i time ostvari gubitak od pola do jednog kilograma sedmično, što se smatra optimumom u pravilnom mršavljenju.</p>
<p>Vlakna<br />
Svaki se plan prehrane treba temeljiti na hrani visoke nutritivne gustoće, tj. onoj hrani koja obiluje vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i fitokemikalijama, a siromašna je energijom. Tu se, prije svega, misli na cjelovite žitarice, povrće i voće te mahunarke. Prehrambena vlakna kojima obiluju ove namirnice mogu biti važna pomoć u procesu mršavljenja jer sama po sebi nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti da apsorbiraju vodu mogu pridonijeti osjećaju sitosti. Osim toga, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije u kratkom vremenu. Dodatno, prema nekim saznanjima vlakna ometaju apsorpciju masti.</p>
<p>Šta sa mastima<br />
Tokom redukcijske dijete valja konzumirati hranu u manje masnim varijantama što uz već spomenutu hranu visoke nutritivne gustoće uključuje perad (bez kožice), ribu i niskomasne mliječne proizvode. Naime, masti su koncentrirani izvor energije pa je uputno ograničiti unos namirnica koje ih sadrže u visokom udjelu (ulja, puter, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.) kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). Hrana primjerena redukcijskoj dijeti priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.</p>
<p>Tekućina<br />
Važan dio dijete čini i adekvatan unos tekućine. Odrasle osobe trebaju unositi 1,5 l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivni, tada i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera i fosforne kiseline.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Hristos se rodi!</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/06/hristos-se-rodi/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/06/hristos-se-rodi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 06 Jan 2012 18:49:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/06/hristos-se-rodi/</guid>
		<description><![CDATA[Sretan Božić svim pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti želi redakcija Gusta.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/prav-bozic.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4476" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/prav-bozic.jpg" alt="prav-bozic" width="890" height="593" /></a></p>
<p>Sretan Božić svim pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti želi redakcija Gusta.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/06/hristos-se-rodi/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>

