<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Izdvojeno iz Gusto br. 42</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/02/03/izdvojeno-iz-gusto-br-42/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/02/03/izdvojeno-iz-gusto-br-42/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sara</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[Gusto br. 42 februar/veljača 2012.]]></category>

		<category><![CDATA[Izdvojeno iz Gusto br. 42]]></category>

		<category><![CDATA[pizza]]></category>

		<category><![CDATA[Priprema idealnog tijesta za pizzu]]></category>

		<category><![CDATA[Vesuvio]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/02/03/izdvojeno-iz-gusto-br-42/</guid>
		<description><![CDATA[Priprema idealnog tijesta za pizzu

Tijesto za pizzu, koje se naziva i kora, može značajno varirati. Tako npr. klasična talijanska, odnosno Rimska pizza, ima jako tanko tijesto, dok Chicago stil podrazumijeva pripremu daleko debljih kora, koje se peku u tavi. Tijesta se mogu peći u pećima na drva, za koje se smatra da daju najbolju aromu, mada se u nekim restoranima peče u električnim pećima. U nekim slučajevima se pizza peče na velikom kamenu ili pak na tankom metalnom pladnju koji se stavlja na dno peći...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a rel="attachment wp-att-4346" href="http://gusto.ba/2012/02/03/izdvojeno-iz-gusto-br-42/tijesto-za-pizzu/"><img class="aligncenter size-full wp-image-4346" title="tijesto-za-pizzu" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/tijesto-za-pizzu.jpg" alt="tijesto-za-pizzu" width="500" height="391" /></a></p>
<p><strong>Priprema idealnog tijesta za pizzu </strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p>Tijesto za pizzu, koje se naziva i kora, može značajno varirati. Tako npr. klasična talijanska, odnosno Rimska pizza, ima jako tanko tijesto, dok Chicago stil podrazumijeva pripremu daleko debljih kora, koje se peku u tavi. Tijesta se mogu peći u pećima na drva, za koje se smatra da daju najbolju aromu, mada se u nekim restoranima peče u električnim pećima. U nekim slučajevima se pizza peče na velikom kamenu ili pak na tankom metalnom pladnju koji se stavlja na dno peći.</p>
<p>Da bi tijesto za pizzu bilo savršeno, potrebno je mnogo više od tačno odvaganih sastojaka. Naime, Talijani tijesto za pizzu prave samo od vode, soli, brašna i svježeg kvasca, čak ne dodaju ni ulje. Razlog  je što se pizza u Italiji peče isključivo u krušnoj peći koja se zagrije na 500°C. Međutim, kako većina domaćica u svojim domovima nema peći koje dostižu ovolike temperature, u tijesto se dodaju i drugi sastojci poput šećera i ulja.</p>
<p>Za pripremu tijesta za pizzu potrebno je 200-220 g brašna, 100 ml vode, kocka svježeg kvasca (veličine kutije šibica), malo soli i malo ulja. Razmutite kvasac, so i veoma malo ulja, tek toliko da se smjesa zasjaji, pa dodajte vodu. U ovako pripremljenu smjesu postepeno dodajte brašno i lagano mijesite. Vodite računa da ne pretjerate kako ne biste dobili tijesto za hljeb. Od tijesta oblikujte loptu i ostavite da odstoji oko 90 minuta. Na pobrašnjenoj podlozi rukama razvucite tijesto u oblik pizze, tako da najprije pritisnete lagano dlanom na sredinu, a potom kružnim pokretima razvaljate cijelu kuglu. Ukoliko se tijesto lijepi za ruku, pospite površinu brašnom.</p>
<p>Preporučujemo da probate pizzu:</p>
<p><strong><a rel="attachment wp-att-4347" href="http://gusto.ba/2012/02/03/izdvojeno-iz-gusto-br-42/vesuvio-pizza/"><img class="alignleft size-medium wp-image-4347" title="vesuvio-pizza" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/vesuvio-pizza-300x225.jpg" alt="vesuvio-pizza" width="300" height="225" /></a> Vesuvio</strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci: </strong><strong><span style="text-decoration: underline;">Za</span></strong><strong><span style="text-decoration: underline;"> </span></strong><em><span style="text-decoration: underline;">tijesto:</span></em> 400 g brašna, ½ kesice suhog kvasca, malo soli, nekoliko kašika mlake vode; <em><span style="text-decoration: underline;">Za fil:</span></em> 2 svježa paradajza, šunka za pizzu, malo ribanog parmezana, kačkavalj, 1 kašika maslinovog ulja, origano, bosiljak</p>
<p><strong>Priprema: </strong>Zamijesite tijesto od sastojaka, rukom dobro izradite i ostavite na toplom mjestu da nadođe. Nakon toga tijesto rastanjite i ravnomjerno rasporedite u prethodno podmazan i odgovarajući pleh. Odozgo ga ovlaš premažite maslinovim uljem. Potom ogulite paradajz i isijecite na kolutove pa ga poredajte preko tijesta. Začine pospite preko paradajza, pa rasporedite šunku i kačkavalj. Na kraju pospite parmezanom. Dobro zagrijte pećnicu i pizzu pecite 20-30 minuta.</p>
<p>Pročitajte više u novom broju Gusta, februar/veljača 2012, br. 42</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/02/03/izdvojeno-iz-gusto-br-42/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Pismo urednice Gusto br. 42 februar 2012.</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/02/01/pismo-urednice-gusto-br-42-februar-2012/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/02/01/pismo-urednice-gusto-br-42-februar-2012/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 01 Feb 2012 04:57:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sara</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[Gusto br. 42 februar/veljača 2012.]]></category>

		<category><![CDATA[Pismo urednice br. 42]]></category>

		<category><![CDATA[Sara Krajina Jazvić]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/03/pismo-urednice-gusto-br-41-januar-2012/</guid>
		<description><![CDATA[VESELI FEBRUAR

Ni ne slutite kakvo smo vam veselo izdanje pripremili ovaj put, a kako i ne bismo kad je februar prepun zabavnih događaja! Kako to stara pjesma iz popularne serije „Monty Python" kaže, uvijek gledaj na vedriju stranu života!]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a rel="attachment wp-att-4351" href="http://gusto.ba/2012/02/01/pismo-urednice-gusto-br-42-februar-2012/sara-krajina-jazvic2/"><img class="alignleft size-medium wp-image-4351" title="sara-krajina-jazvic2" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/sara-krajina-jazvic2-199x300.jpg" alt="sara-krajina-jazvic2" width="199" height="300" /></a></p>
<p><strong>VESELI FEBRUAR</strong></p>
<p>Ni ne slutite kakvo smo vam veselo izdanje pripremili ovaj put, a kako i ne bismo kad je februar prepun zabavnih događaja! Kako to stara pjesma iz popularne serije „Monty Python&#8221; kaže, uvijek gledaj na vedriju stranu života!</p>
<p>Kao prvo, februar konačno ima 29 dana, pa je zato ova prestupna godina pomalo posebna. Poznato je da na prestupnu godinu dame mogu bez sramote zaprositi svoje mladiće, primjera radi. <strong>Valentinovo</strong> može poslužiti kao dobar izgovor, ali da ipak dame ne bi sve same radile, mi smo pripremili malo obrnut scenario: <strong>Kuhar i džentlmen</strong> - jela kojima muškarci mogu oboriti s nogu svoju dragu na Dan zaljubljenih. Neka vam ovo prestupno Valentinovo bude posebno lijepo i romantično!</p>
<p>Kao drugo, možda niste znali, ali u februaru se slavi i Međunarodni dan pizze! Da, istina je, ovo mega popularno jelo ima čak i svoj međunarodni dan koji se obilježava širom svijeta (9. februara). U to ime, a i iz prostog razloga što obožavamo pizzu, spremili smo pravi <strong>Pizza special</strong> - 16 super recepata i sve važne podatke o tome kako je ova fenomenalna namirnica nastala, te kako pripremiti savršeno tijesto.</p>
<p>I kao treće, februar je vrijeme karnevala, tj. maškara ili poklada, pa eto malo povoda da se proveselimo, kostimiramo i uživamo u finim poslasticama, a ponajviše djeca. Donosimo vam recepte za <strong>karnevalske poslastice</strong>, specijalno za najmlađe, mada ni oni stariji im neće odoljeti.</p>
<p>Tražeći zimska jela koja su jednostavna, hranjiva, a nisu puno skupa, vratili smo se među stare, skoro pa zaboravljene recepte, mahom sa sela, kojima su odhranjene generacije i generacije ljudi. Ima nešto vrlo posebno u njihovoj jednostavnosti, a uz to su i zdravi i vrlo jeftini za napraviti, pa probajte neki od naših <strong>11 starinskih jela sa sela</strong> za zimske dane. Usput saznajte nešto više i o <strong>heljdi</strong>, dobroj žitarici koja se sve više vraća na gastro scenu.</p>
<p>Za dobar početak dana spremili smo vam <strong>omlet na 6 načina</strong>, a također na 6 načina nudimo i <strong>kremenadle</strong>, fine mesne specijalitete. Nakon dobrog obroka počastite se <strong>zimskom voćnom platom</strong>, a mi smo na našu izvadili nar, kivi, mandarinu i limun, prave vitaminske bombe. Saznajte nešto više i o <strong>korabici ili švedskoj repi</strong>, rijetkom zimskom povrću, i <strong>tamarindu</strong>, kiselo-slatkom delikatesu kojeg još nazivaju i indijskom datulom. Probajte neki od naših <strong>9 recepata sa pavlakom</strong>, omiljenim dodatkom jelima.</p>
<p>Nakon ovoliko fine hrane, oni osjetljiviji će možda patiti od <strong>žgaravice</strong>, a kako je olakšati, šta jesti i šta izbjegavati, saznajte na str. 40.</p>
<p>Neka vam je sretno <strong>Valentinovo</strong>, a i Međunarodni dan pizze, zašto da ne! Bitno je da ima povoda za veselje. Evo i jedan valentinovski stih za kraj:</p>
<p><em>„Ona koju prvu vidiš na Valentinovo bit će ti žena, kaže otac moj. O Marini nisam znao ni adresu ni broj, tek nešto malo preko prijatelja mog - da nema vremena za nekog kao ja, da nema vremena i to je sudbina&#8230;&#8221; </em>(Prljavo kazalište, Ona nema vremena)</p>
<p>U slast!</p>
<p>Sara Krajina Jazvić</p>
<p>glavna urednica</p>
<p>sara@oxygen.ba</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/02/01/pismo-urednice-gusto-br-42-februar-2012/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Konjsko meso ponovno na američkim tanjirima</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 23:29:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/</guid>
		<description><![CDATA[U SAD ukinuta zabrana za korištenje plemenitih životinja za jelo.  
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/new-york-horse-steaks-460x307.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4494" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/new-york-horse-steaks-460x307.jpg" alt="new-york-horse-steaks-460x307" width="460" height="307" /></a></p>
<p>U SAD ukinuta zabrana za korištenje plemenitih životinja za jelo.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Protivnici klanja uspjeli su ugasiti finansiranje inspekcija konjskog mesa 2006. godine, nakon što pokušaji da se zabrani klanje konja nisu urodili plodom. Međutim, kongres je sada ukinuo petogodišnju zabranu, a aktivisti tvrde da bi klaonice mogle početi sa radom za manje od mjesec dana. Ministarstvo poljoprivrede (USDA) je priopćilo da u SAD nema klaonica koje spremaju konjsko meso za jelo, ali ako bi se otvorile, morale bi proći inspekcije i pridržavati se federalnih zakona.</p>
<p>&#8220;Otvorenje klaonica u Oklahomi ili Nebraski moglo bi dovesti do kontroverzi, sporova i zakonskih akcija, te stvoriti jedno vrlo negostoljubivo okruženje za rad&#8221;, predviđa Wayne Pacelle, predsjednik udruženja The Humane Society of the United States. S druge strane, zagovornici klaonica kažu da je zabrana imala nenamjerne posljedice, uključujući povećano zanemarivanje i napuštanje konja. Iako se još od 1940-ih godina konjsko meso konzumiralo i u Americi, danas ta praksa skoro da i ne postoji, jer se ove životinje uglavnom smatraju kućnim ljubimcima i simbolima Zapada. Procjenjuju da bi klaonice mogle biti otvorene u roku od 90 dana, a najveći dio mesa bi se slao u Evropu i Aziju, gdje se konjsko meso smatra delikatesom.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Gnojivo od pande za najskuplji svjetski čaj</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 23:24:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[caj]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/</guid>
		<description><![CDATA[Industrija toplih napitaka s kofeinom ne prestaje sa iznenađenjima. Nakon najskuplje kafe na svijetu koja, u jednoj fazi proizvodnje, prolazi probavnim traktom cibetke, World News Australia prenosi još jednu zanimljivu informaciju koja se odnosi na uzgoj čaja. Naime, za uzgoj biljaka od kojih se proizvodi čaj koristi se gnojivo dobiveno od izmeta pande.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/panda.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4492" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/panda.jpg" alt="panda" width="233" height="352" /></a></p>
<p>Industrija toplih napitaka s kofeinom ne prestaje sa iznenađenjima. Nakon najskuplje kafe na svijetu koja, u jednoj fazi proizvodnje, prolazi probavnim traktom cibetke, World News Australia prenosi još jednu zanimljivu informaciju koja se odnosi na uzgoj čaja. Naime, za uzgoj biljaka od kojih se proizvodi čaj koristi se gnojivo dobiveno od izmeta pande.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Predavač na Univerzitetu Sinchuan, An Yashi, ujedno se bavi i razvojem novih vrsta čajnih mješavina te procjenjuje kako bi spomenuta infuzija mogla postići cijenu do 50 hiljada funti po kilogramu. Pandin probavni sistem karakterizira vrlo slaba apsorpcija. Tek se 30% unesenih hranjivih tvari apsorbira, dok se ostatak izbacuje izmetom. Čaj koji se dobije pomoću takvog gnojiva pruža mnoge zdravstvene pogodnosti, ističe Yashi. Glavninu pandine hrane čini bambus kojem se pripisuju snažna antikarcinogena svojstva. Stoga Yashi pretpostavlja da bi zeleni čaj uzgojen obogaćenim gnojivom pokazivao izrazito veliku antikarcinogenu sposobnost.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kinder čokolada ne pomaže rast djece</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 21:06:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[cokolada]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/</guid>
		<description><![CDATA[Agencija Evropske unije, Evropska uprava za sigurnost hrane (EFSA), dala je odobrenje za više od 200 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje, što bi moglo da pruži komparativnu prednost kompanijama koje ciljaju na potrošače koji brinu o zdravlju.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/kinder_chocolate.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4490" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/kinder_chocolate.jpg" alt="kinder_chocolate" width="275" height="232" /></a></p>
<p>Agencija Evropske unije, Evropska uprava za sigurnost hrane (EFSA), dala je odobrenje za više od 200 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje, što bi moglo da pruži komparativnu prednost kompanijama koje ciljaju na potrošače koji brinu o zdravlju.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>U konačnu listu Agencija je razmatrajući više od 2.500 podnijetih zahtjeva, između ostalih, uključila tvrdnje da žvakaće gume bez šećera mogu da pomognu u neutraliziranju kamenca i proizvodnje kiselina koje izazivaju kvarenje zuba i da proizvodi sa sadržajem kalcija potpomažu rast kostiju kod djece.<br />
Među zahtjevima koji su odbijeni je i tvrdnja talijanskog konditorskog proizvođača Ferero da Kinder čokolada podstiče rast djece, kao i da crni čaj povećava pažnju i koncentraciju, prenio je Reuters.</p>
<p>&#8220;Potrošači imaju pravo na tačne i pouzdane informacije na etiketama za prehrambene proizvode koje treba da im pomognu da naprave zdraviji izbor&#8221;, izjavio je komesar EU za zaštitu potrošača John Dalli.</p>
<p>&#8220;Kad je riječ o tvrdnjama o koristi po zdravlje, osiguranje da su one istinite i ispravne je od naročitog značaja&#8221;, dodao je on.</p>
<p>Konačnu listu tih tvrdnji još treba da odobre vlade i zakonodavci svih članica EU prije nego što zvanično bude usvojena početkom iduće godine, nakon čega će kompanije imati šest mjeseci da uklone odbačene tvrdnje sa etiketa na svojim proizvodima, navodi Tanjug.</p>
<p>Na odobrenje EFSA još čeka oko 2.000 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kad ordinarna priča krene ukrivo&#8230;</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 16 Jan 2012 05:09:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sara</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Kolumna]]></category>

		<category><![CDATA[Gusto br. 41 januar/siječanj 2012.]]></category>

		<category><![CDATA[Sara Krajina Jazvić]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/</guid>
		<description><![CDATA[U zadnje vrijeme mi se desilo par bizarnih situacija, onih kad očekuješ jedno, a naiđeš na nešto toliko drugo, da ostaneš bez teksta. I baš ništa nije upućivalo na to da će neke takve naizgled sasvim ordinarne priče otići toliko mimo centra...

Piše: Sara Krajina Jazvić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a rel="attachment wp-att-4438" href="http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/world-upside-down/"><img class="aligncenter size-full wp-image-4438" title="world-upside-down" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/world-upside-down.jpg" alt="world-upside-down" width="480" height="366" /></a></p>
<p>U zadnje vrijeme mi se desilo par bizarnih situacija, onih kad očekuješ jedno, a naiđeš na nešto toliko drugo, da ostaneš bez teksta. I baš ništa nije upućivalo na to da će neke takve naizgled sasvim ordinarne priče otići toliko mimo centra&#8230;</p>
<p><strong>Piše: Sara Krajina Jazvić </strong></p>
<p><strong>Taksista po mjeri Martina Scorsesea</strong></p>
<p>Prva od bizarnih situacija desila se nedavno kad sam se odlučila vratiti kući taksijem nakon zamornog shoppinga. Volim prošetati, a nije mi mrsko uzeti ni autobus do kuće jer nije daleko, međutim, baš dan prije toga pročitam u novinama kako su se u blizini mog naselja pojavili neki lopovi. Navodno, napadaju žene koje same hodaju po mraku i uglavnom im otimaju nakit, poput satova, vera i zaručničkog prstenja. Nikako ne bih željela da mi neko otme moje prstenove jer su mi draži i važniji od sveg ostalog nakita koji posjedujem, a uz to sam u tom momentu ne samo trudna, nego imam još svega dva dana do termina poroda! Iz tih razloga odlučim se za najbezbjedniji prevoz u Londonu - uzeti pouzdani londonski crni taksi. Čak odmah i naiđe jedan, premda se zna desiti da baš kad ti treba, nema nijednog na vidiku. Sva sretna, utovarim se nekako u taksi, prvo golemi stomak, pa ja, pa mojih 5 shopping kesa, i s olakšanjem odahnem kad sam konačno sjela na udobno sjedište.</p>
<p><a rel="attachment wp-att-4439" href="http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/taxi_driver_poster/"><img class="alignleft size-full wp-image-4439" title="taxi_driver_poster" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/taxi_driver_poster.jpg" alt="taxi_driver_poster" width="220" height="310" /></a> Samo što sam odahnula, ostadoh bez daha kad me vozač zabaci u krivini u koju je uletio tako naglo, da bih, da sam bila imalo lakša, odletjela sa sjedišta. Šokirana, nisam uspjela progovoriti ni riječi, nego se brže bolje namjestih bolje na sjedištu, i uhvatih se za sve moguće ručke za svaki slučaj. Vozač koji me nije ni pogledao, poče zviždukati za svoj ćeif, pa se fino naslonih misleći kako je ovaj trzaj bio samo jedna obična greška u vožnji koja se može svakom desiti. Taman krenuh pregledavati svoje shopping kesice, zadovoljna sa kupljenim stvarima, kad uletjesmo u novu krivinu i opet zamalo ne ispadoh sa sjedišta. Pomislih kako postoji dobra šansa da ću se poroditi u taksiju ako ovaj nastavi ovako, pa taman zaustih da ga ljutito opomenem da malo popusti gas, kad ga začuh kako galami na nekog vozača s kojim se mimoilazio. Nagovorio mu se svega i svačega, kao da je najgori gad na svijetu, a sve zato što ovaj nije smjesta pomakao auto još 5 cm ulijevo kad je vidio da nailazi taksi. Iznova šokirana ovako grubom reakcijom mog taksiste, smjesta zatvorih usta, svjesna da u mom stanju nisam ni u kakvoj situaciji da se svađam s njim. Uz to, instinkt mi tad reče da ovaj nije dobre glave nikako i da mi je bolje biti na oprezu. Srećom, moja adresa nije daleko, samo još par minuta i riješit ću se ludog taksiste - pomislih optimistično. Krenusmo dalje, taksista sad opet poče zviždukati kao da se ništa nije desilo, a ja se čvrsto uhvatih za ručke i dobro se uglavih u sjedište da me slučajno opet ne trzne. Moja nelagoda potom se pretvorila u strah kad je na sljedećem skretanju vozaču koji se mrvicu prekasno uključio u saobraćaj počeo vikati kroz otvoren prozor da je najveći idiot koji se ikad rodio. Zatim se okrenu prema meni i reče: „Zar nije kreten? Kakav neviđen kreten, zar ne, zar ne?&#8221;, a ja se sjetih one „Samo viči yes!&#8221;, pa rekoh „Yes!&#8221;, a pomislih „Vidi sebe luđače, j&#8230; te otac!&#8221;.</p>
<p>Kraj vožnje dočekah u hladnom znoju i prstiju bijelih od grčevitog stiskanja ručki, ali sretna što preživjeh i ne porodih se u taksiju, pa izletih iz auta kao metak, čak i sa onolikim stomakom i kesama - što ti je kad te nužda natjera! Najradije mu ne bih platila nikako, ali ko bi se usudio ne platiti ovakvoj budali! Nerado se primaknem prednjem prozoru da mu platim i ugledam tada da na prednjem sjedištu ima malog, slatkog psa. Nesvjesno mi izleti naglas: „Vidi finog cuke!&#8221;, na što se ovaj sav raznježi i s ponosom reče kako je to njegov pas, totalno mijenjajući ličnost od kompletnog psihopate do nježnog ljubitelja životinja. Kontam, koje su bile šanse da od svih taksista u Londonu za koje vlada reputacija jako pristojnih ljudi, mene pred sami porod zapadne ovaj luđak?! Razveza se on tada s pričom o psu, a ja kontam koji me je vrag tjerao da išta progovorim, pa sve cupkajući u mjestu od nervoze jedva iščekah da mi vrati kusur. On tada opet raspali po gasu i odjuri uz škripu kočnica, a ja tek onda, vidno rasterećena, pogledah u onaj kusur i shvatih da me je zavrnuo za jednu funtu! Čak još i to! Pa zar postoje takvi ljudi?! Kud radije ne krenuh pješke, mislim da bih bolje prošla da sam se susrela s onim lopovima što kradu prstenove, nešto bismo se već dogovorili&#8230;</p>
<p><strong>Malo drugačiji mladenci</strong></p>
<p>Druga bizarna situacija desila se neki dan kad smo muž i ja prolazili pored naše opštine u Londonu, gdje su se taman skupili svatovi. I tamo je subotom uvijek puno vjenčanja, pa zamolih muža da malo zastanemo jer čini mi se da će mladenci izaći svaki čas, pa da vidim mladu. Iz nekog razloga, uvijek volim vidjeti mladu ako mi je već usput, pa stadosmo tako, zajedno sa još jedno 7,8 radoznalih prolaznika. U sljedećem momentu začusmo mlake povike svatova „živjeli mladenci&#8221; i tek jednog svata kako pobaca konfete na mladence, dok među nama dvoma i prolaznicima dođe do potpunog muka. Nije baš reakcija kakvu očekuješ kad vidiš mladence, ali gdje i ne bismo tako reagovali kad smo shvatili da je umjesto mladenke pojavio se mladoženja sa - mladoženjom! <a rel="attachment wp-att-4440" href="http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/gay-wedding/"><img class="alignright size-medium wp-image-4440" title="gay-wedding" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/gay-wedding-201x300.jpg" alt="gay-wedding" width="201" height="300" /></a></p>
<p>Muž i ja se pogledasmo s nevjericom, a onda, kad nam je konačno kliknula informacija do mozga da smo upravo svjedočili vjenčanju dva tipa, tako se odvalismo smijati, da nismo mogli prestati sve do kuće. „E, što sam vidjela „mladu&#8221;&#8230;&#8221;, rekoh ja, i onda se opet povaljasmo od smijeha. Znali smo da je homoseksualcima u Britaniji dozvoljeno da sklapaju zakonska „civilna partnerstva&#8221;, ali nisam baš očekivala da ćemo sasvim slučajno i prisustvovati jednom takvom događaju. Sad nam je glavna zezancija kad planiramo kud bismo za vikend, da neko od nas dvoje kaže, „A šta misliš da odemo malo do opštine da vidimo mladu?&#8221;.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/16/kad-ordinarna-prica-krene-ukrivo/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Sretna Vam pravoslavna Nova godina!</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 14 Jan 2012 20:50:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/</guid>
		<description><![CDATA[Sretnu i uspješnu pravoslavnu Novu godinu želi vam redakcija Gusta!]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/orthodox.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4482" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/orthodox.jpg" alt="orthodox" width="640" height="480" /></a></p>
<p>Sretnu i uspješnu pravoslavnu Novu godinu želi vam redakcija Gusta!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/14/sretna-vam-pravoslavna-nova-godina/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Slastičarka propala od silnih narudžbi</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2012 21:00:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[slastice]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/</guid>
		<description><![CDATA[Britanska slastičarka na teži je način naučila kako grupna online kupovina, odnosno prodaja nije za svakoga. Putem Groupona, najpoznatije stranice za online grupnu kupovinu u Velikoj Britaniji, Rachel Brown je ponudila 75 posto popusta na tortice iz svoje 'Need a Cake' slastičarne.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/cup-cake_2062269c.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4488" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/cup-cake_2062269c.jpg" alt="cup-cake_2062269c" width="460" height="287" /></a></p>
<p>Britanska slastičarka na teži je način naučila kako grupna online kupovina, odnosno prodaja nije za svakoga. Putem Groupona, najpoznatije stranice za online grupnu kupovinu u Velikoj Britaniji, Rachel Brown je ponudila 75 posto popusta na tortice iz svoje &#8216;Need a Cake&#8217; slastičarne.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>No njena greška je bila što nije ograničila svoju ponudu, pa je 8,5 hiljada ljudi naručilo njenih 12 tortica po cijeni od 6,50 funti. Pri tom originalna cijena ovakvog paketa iznosti 26 funti. Slastičarka je morala zaposliti pomoćne radnike i jedva je uspjela isporučiti većinu tortica, prenosi Netokracija.com.</p>
<p>Kako je kasnije izjavila, to joj je bez sumnje bila najgora poslovna odluka ikad. U tom eksperimentu je, kratkoročno, izgubila 12,500 funti. Opak, dugoročno se itekako pročulo za njene tortice.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Sok od kiselih krastavaca kao sportski napitak</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 Jan 2012 20:57:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Sommelier i pića]]></category>

		<category><![CDATA[krastavac]]></category>

		<category><![CDATA[Namirnice]]></category>

		<category><![CDATA[pice]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/</guid>
		<description><![CDATA[Prirodnim sokovima za brži oporavak nakon tjelesne aktivnosti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/sheraton_cucumber_juice.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4486" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/sheraton_cucumber_juice.jpg" alt="sheraton_cucumber_juice" width="300" height="400" /></a></p>
<p>Prirodnim sokovima za brži oporavak nakon tjelesne aktivnosti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Dok vodeći proizvođači izotoničnih sportskih napitaka šire paletu svojih proizvoda sa energetskim čokoladicama, shakeovima i drugim pripravcima za poboljšavanje sportske izvedbe, manji proizvođači poput Brandon Brooksa pokušavaju se na tržište lansirati inovativnim idejama. U ovom slučaju, radi se o soku od krastavaca koji pomaže pri uklanjanju grčeva nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Studija na Brigham Young Univerzitetu dokazala je smanjenje bolova, uzrokovanih grčenjem mišića, već 85 sekundi nakon konzumacije soka od krastavaca.</p>
<p>Brandon Brooks je još 2000. godine  počeo razvijati proizvod Pickle Juice Sport, nakon što je uvidio da postoji velik interes među sportistima za prirodne napitke poput mrkve i šipka. Iako se sok već neko vrijeme nalazi na tržištu tek je nedavno počeo ostvarivati profit, a za slijedeću godinu se priprema lansiranje slađe varijante proizvoda obogaćenog sokom nara. Vjerujemo da je tržište dovoljno veliko da obje vrste proizvoda, konvencionalni izotonični napitci i prirodni sokovi, pronađu svoju publiku.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/12/sok-od-kiselih-krastavaca-kao-sportski-napitak/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Pogledajte šta jedete u konzervama</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Jan 2012 20:55:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[konzerva]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/</guid>
		<description><![CDATA[Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. Naučnici upozoravaju i na druge negativnosti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/canned-food-bpa.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4484" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/canned-food-bpa.jpg" alt="canned-food-bpa" width="537" height="350" /></a></p>
<p>Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. Naučnici upozoravaju i na druge negativnosti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić<br />
</strong><br />
Istraživanje su obavili naučnici sa Harvarda, želeći pokazati uticaj konzervirane hrane na ljudski organizam. „Već duže znamo da ispijanje napitaka koji se čuvaju u određenoj vrsti plastike može povisiti količinu BPA u tijelu. Naša studija pokazuje da bi konzervirana hrana mogla biti i veća opasnost, posebno kad se ima u vidu raširenost upotrebe&#8221;, rekla je autorica istraživanja Jenny Carwile.</p>
<p>Hemikalija BPA ometa endokrini sistem te dokazano ometa razvoj spolnih organa i pri razini od 50 mikrograma na kilogram tjelesne težine. Prijašnja istraživanja su povezivala i niže zabilježene razine BPA, nego je to bilo u novoj studiji, s pojavom kardiovaskularnih bolesti, dijabetesom i pretilošću.<br />
BPA se nalazi u unutarnjoj oblozi konzervi, na računima, plastici i plastičnim bocama označenima brojem sedam, pa čak i materijalima za stomatološki popravak zubiju.<br />
Veće razine BPA naučnici su izmjerili već nakon prvog obroka iz konzerve, pa apeliraju na proizvođače da u potpunosti eliminiraju upotrebu BPA.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>

