Savjetujemo kako pobijediti peludnu groznicu prirodnim putem, te kako alergijske tegobe svesti na minimum uz pravilnu prehranu i uz pomoć homeopatije.

Pripremila: Dragana Nižić

Proljeće i alergije

Uživanje u proljetnoj idili može pokvariti jedino alergija na pelud koja se svake godine javlja kod sve većeg broja ljudi, a kako bi ublažili simptome savjetujemo vam sljedeće: zatvarajte vrata u prozore za vrijeme sezone peludne groznice, ne vješajte rublje vani jer se pelud lijepi za ručnike i posteljinu, izbjegavajte vanjske aktivnosti u rano jutro kada je količina peludi najveća, te izbjegavajte rad u vrtu.

Zdrava prehrana

Protiv peludnih alergija stručnjaci su osmislili fitness program za imunološki sustav koji podrazumijeva konzumaciju zdravog povrća, voća, mliječnih proizvoda i začinskog bilja. Dokazano je da već i jedna glavica luka sadrži dovoljnu količinu tvari koje pomažu kod blokiranja tjelesnih stanica koje izlučuju histamin, biološki aktivu tvar koja izaziva alergije. Osim toga na svakodnevnom jelovniku treba biti mnogo bazične hrane kao što su salata i voće, a protiv peludne groznice pomažu i mliječni proizvodi jer njihov kalcij smanjuje intenzitet alergijskih reakcija.

Pomoć homeopatije

Švicarski su znanstvenici otkrili da ljekovita biljka lopuh pomaže kod ublažavanja simptoma peludne hunjavice. U skladu s homeopatskim načelom „slično se sličnim liječi” i u ovakvim se terapijama koriste sastojci koji isprava možda pogoršavaju simptome (kopriva), ali kasnije pomažu. No prije primjene bilo kojih ljekovitih sredstava posavjetujete se sa liječnikom i tek kada dobijete potvrdan odgovor upotrijebite ga.

Sezona cvjetanja = Proljetne alergije - Kako ih ublažiti ishranom

Piše: Selma Gičević

Kišete, suze vam oči, svrbi vas nos… Ovo su prvi znaci proljetne ili peludne alergije koji se javljaju već u martu, a traju i do kraja septembra, što ovu boljku poznatu milionima ljudi širom svijeta čini glavnim uzročnikom izbjegavanja prirode i kretanja na otvorenom.

Po definiciji, alergija je neprimjereno pojačan upalni odgovor našeg imunološkog sistema na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih iz našeg prirodnog okruženja, pa čak i onda kada su prisutne u relativno maloj koncentraciji. Loša vijest je da se alergija, po mišljenju ljekara, ne može izliječiti. Dobra vijest je da se pravilnim načinom života može držati pod kontrolom.

Pravilna ishrana tokom godine i u doba peludne groznice samo je jedan od faktora koji pomažu da se ublaže simptomi alergije. Hajdemo saznati šta konzumirati, a šta izbjegavati u sezoni cvjetanja!

Antioksidansi i nezasićene masne kiseline

Alergičarima se preporučuje unos većih količina antioksidanata: vitamina A, C, E, selena i magnezija.

Vitamin A: mrkva, jetra, maslac, riba, riblje ulje

Vitamin C: agrumi, kiseli kupus, paprika, krompir pečen u kori, klice

Vitamin E: ulje pšeničnih klica, ulje kukuruznih klica, jaja, bademi, kikiriki

Selen: mekinje, pšenične klice, crni luk, brokula

Magnezij: kikiriki, avokado, orah, soja, banane, zeleno lisnato povrće

Gusto upozorenje: Oprez! Provjerite da niste alergični na neku od navedenih namirnica, jer su alergije na hranu česta pojava kod onih alergičnih na polen. U tom slučaju navedene sastojke možete unijeti putem suplemenata, o čemu se trebate posavjetovati s ljekarom.

Pored toga, kalcij i cink su se pokazali kao elementi koji suzbijaju upalu i time ublažavaju alergijsku reakciju. Osim iz mliječnih proizvoda, kalcij možete dobiti i iz zobi, brokule, badema, špinata, soje, oraha i suhe šljive. Cink se nalazi u govedini, rakovima, puretini, tuni, soji, sjemenkama bundeve i grašku.

Omega 3 i omega 6 masne kiseline odličan su borac protiv svih tipova alergija, uključujući i astmu. Nutricionisti savjetuju da jedemo hranu bogatu ovim masnoćama tokom čitave godine.

Dva do tri puta sedmično jedite ribu, po mogućnosti onu masnu (srdela, losos). Ne štedite na ulju kada posipate omiljenu salatu, te preko nje pospite sjemenke lana ili suncoketa. Preporučujemo hladno presana ulja, npr. maslinovo, bučino, susamovo ili drugo. Na pauzi grickajte orahe, lješnike i bademe, a neka vam 2 ručka sedmično budu na bazi grahorica, umjesto mesa!

I naravno, posavjetujte se s ljekarom o uzimanju navedenih sastojaka u formi suplemenata.

Moć čaja Rooibos

Rooibos, afrički crveni grm koji raste samo u Južnoj Africi, pravo je čudo prirode. Pored brojnih ljekovitih karakteristika, lijek je i za brojne alergije, uključujući ekceme i astmu. Flavonoidi iz rooibosa smanjuju histaminski gubitak našeg imunološkog sistema. Ne sadrži tanin ni kofein, te ga mogu piti trudnice i djeca, i to u neograničenim količinama! Ovaj fascinantni napitak bogat je antioksidansima, te ga zovu eliksirom mladosti. Treba li još šta reći ili je ovo već postao vaš napitak br.1 u 2010. godini (i zauvijek nakon toga)?

Šta izbjegavati

Nutricionisti vjeruju da rafinirani šećer i kazein, protein koji se nalazi u mliječnim proizvodima, potiču stvaranje sluzi, te da ih je najpametnije izbjegavati tokom peludne sezone.

Dalje, izbjegavajte hranu koja sadrži salicilnu kiselinu npr. bobičasto voće, paradajz, kisele salate i narandžu. Kod osoba koje pate od proljetne alergije ove namirnice mogu izazvati rast imunoglobulina E (IgE), jer je organizam već preosjetljiv na strane tvari.

Ako ste alergični na ambroziju, onda izbjegavajte bananu, dinju, krastavac, tikvice i lubenicu, te  pripravke od kamilice i ehinaceje, upozoravaju stručnjaci. Ove biljke sadrže proteine u svom polenu koji podsjećaju na polen ambrozije. Zato, ako reagujete na ambroziju, vrlo lako se može desiti da na sličan način reagujete na navedenu hranu i bilje.

Domaći med kao prirodna vakcina

Neki istraživači smatraju da med posjeduje desenzitivizirajuća i antialergijska svojstva, te da stoga može pomoći ublažavanju simptoma. Po ovoj teoriji, unosom malih dnevnih količina domaćeg meda dva mjeseca prije početka peludne groznice, može se sistemom vakcine stvoriti otpornost na alergen. Dvije kašičice meda od lokalnog bilja treba konzumirati svaki dan u predalergijskom periodu.

Izvrsni rezultati liječenja homeopatijom

Homeopatija, pristup koji u svojoj osnovi nosi poruku „slično se sličnim liječi”, nudi, kako se pokazalo u praksi, odlične rezultate u ublažavanju simptoma alergija i astme. Ovaj vid iscjeljivanja, utemeljen od Nijemca Hahnemanna Samuela u 19. vijeku, bazira se na vjerovanju da je bolest znak da je u organizmu došlo do poremećaja prirodne ravnoteže, pa se organizam ne može više sam braniti. Ako mu ponovno uspostavimo ravnotežu, simptomi bolesti će se povući. Ovo objašnjava nastanak nekih alergija u toku životnog vijeka, kako bivamo sve više izloženi stresu i toksičnom okruženju.

Dr. Sanja Samardžić, ljekar i homeopat, kaže: „Peludnu alergiju idealno je početi liječiti prije sezone. U idealnom slučaju, to je jesen i zima, dok pacijent nije u akutnoj fazi. Homeopatija se bazira na analizi profila ličnosti, te na osnovu tih informacija propisuje tipski lijek koji će pomoći da se stabilizira reakcija pacijenta na svijet u kojem živi. U osnovi svake bolesti je stres. Zato, homeopatija teži da ojača imunitet pacijenta time što će mu pomoći da reaguje na podražaje okoline na pravi način. Stabilnu i sretnu osobu mogli biste ubaciti i u bure polena, i ništa joj se ne bi dogodilo!”.

Pored ovih tipskih, postoje i homeopatski pripravci koji djeluju na smanjenje simptoma u akutnoj fazi: „Važno je naglasiti da je homeopatija potpuno neškodljiva, jer se u njoj koriste samo sastojci iz biljaka i minerala. Mogu se davati i djeci, a pravilnom terapijom mogu se u potpunosti protjerati kako alergija, tako i brojne druge imunodeficijentne bolesti” - naglašava Dr. Samardžić.

Homeopatija se može koristiti samostalno, ali i kao dopuna tradicionalnim lijekovima. Brzo djeluje, a njena podnošljivost je odlična. Među pripravcima za akutna stanja su polinol, koji se koristi kod alergijskog rinitisa i sa čijom upotrebom se počinje dvije nedjelje prije nego što se očekuju tegobe, i cinanabsin za akutnu i hroničnu upalu sluznice nosa i sinusa.

I na kraju, Dr. Samardžić upozorava na brojne štetne aditive hrani, u vidu konzervansa, te vještačkih boja i pojačivača okusa. Ovo su najčešći uzročnici alergija, a kod osoba koje pate od peludne alergije, ovi štetni sastojci mogu dodatno oštetiti imunitet i učiniti vas neotpornim na brojna oboljenja.

Zašto ne bismo ove godine reagirali na vrijeme i preduhitrili nemile znake proljeća?!

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Šta je to alergija i kako nastaje?

Pojavni oblici kliničke slike koje se danas prepoznaju kao alergijske bolesti opisane su prije više stotina godina, međutim tek u dvadesetom vijeku je uočena povezanost imunološkog poremećaja u organizmu i pojave alergije. Kako alergija nije bolest isključivo organskog sistema, već posljedica imunološkog poremećaja, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Kod odraslih osoba česte su alergije na školjke, račiće, kikiriki, grahovice, a kod djece alergija se manifestuje i na „uobičajene” naminice - jaje i mlijeko. Odrasle osobe mogu dugo nositi alergije, a kod djece one mogu trajati nekoliko godina da bi se potom potpuno ili djelomično izgubile.

Naš odbrambeni (imunološki) sistem se bori protiv neželjenih, stranih materija stvaranjem antitijela. Alergije nastaju kad organizam određene bezopasne materije prepozna kao „napadače” - alergene. Tada imunološki sistem producira antitijela - imunoglobine E/IgE/ koji se vežu na posebne odbrambene ćelije mastocite.

U toj reakciji antigen (alergen) - antitijelo, mastociti otpuštaju materiju histamin koja je odgovorna za pojavu simptoma alergije.

Prema tome, alergija se može smatrati neodgovarajućim ili izmijenjenim odgovorom/reakcijom preosjetljivosti/ na materije iz okoline. Alergeni su, shodno tome, materije koje će imunološki sistem kod osoba sklonih alergijama prepoznati kao strane i štetne.

U pojavi alergija kod djece, veliku ulogu ima naslijeđe, pa ako je jedan od roditelja bio alergičan, vjerovatnoća pojave alergije kod djeteta je 25 posto, a ako su oba roditelja, vjerovatnoća se penje na 75 posto. Zapravo, radi se o genetskoj predispoziciji za stvaranje povećanih količina alergološkog imunoglobina - IgE.

Kolika je učestalost alergija?

Broj osoba koje imaju alergijske manifestacije raste. Računa se da jedna petina ukupne populacije ima povišene količine IgE, pa prema tome i sklonost organizma da reaguje alergijski. Posebno zabrinjavajuće su alergijske bolesti djece, a sve se može donekle dovesti u vezu sa urbanizacijom, aerozagađenjem, procesuiranjem hrane, koja sve više postaje tehnološko dostignuće, a sve manje dar prirode. U zadnjih 20 godina pojavljivanje alergije se udesetostručilo. Okolnosti u kojima djeca rastu i razvijaju se u ranom djetinjstvu, uključujući ishranu, igraju važnu ulogu u razvoju alergijskih bolesti.

Najčešće alergije na hranu

Reakcija probavnog sistema: povraćanje, mučnina, proliv, grčevi, zatvor, slabiji napredak na težini.

Kožne reakcije: atopijski dermatitis, crvenilo, osip, svrbež, urtikarije, jako bljedilo kože.

Reakcije disajnih organa: kihanje, kašalj, curenje nosa, svrbež i crvenilo vrška nosa, otežano disanje, astma.

Oralni alergijski sindrom: pečenje i svrbež jezika, otok jezika, usnica, nepca.

Reakcije na očima: crvenilo, otok očnih kapaka, suzenje.

Reakcije na centralnom nervnom sistemu: nemir, razdražljivost, pospanost.

Alergeni iz hrane

Nutritivni alergeni su po hemijskom sastavu najčešće bjelančevine. Gotovo 90 posto svih alergijskih reakcija izazivaju bjelančevine kravljeg mlijeka, jaja, kikiriki, pšenica, soja, riba, školjke, te orašasti plodovi. Najčešće alergije dojenčadi i male djece su izazvane proteinima mlijeka i javljaju se u oko 25 posto dojenčadi i djece do druge godine života. To je posljedica činjenice da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dijete dolazi u kontakt.

Ova preosjetljivost na kravlje mlijeko najčešće nije trajnog karaktera, pa oko 85 posto djece kod kojih je dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje manifestovati alergiju do treće godine života i može kasnije konzumirati kravlje mlijeko i mliječne proizvode.

Kod djece je također češća alergija na jaje nego kod odraslih, prije svega na bjelance. Među čestim alergenima nalaze se ribe i školjke. U našem podneblju rijetko je alergija na kikiriki, ali se može javiti kao unakrsna alergija uz preosjetljivost na mahunarke (grašak, grah, leća,soja). Kada je u pitanju povrće, pored mahunarki dosta su zastupljene alergije na celer, mrkvu, paradajz, rijetko na krompir.

Među voćem, najučestalija je alergija na agrume i jagode, rjeđe na breskve i mandarine. Alergijske reakcije na orašaste plodove najčešće se javljaju na lješnike, orahe, bademe i sjemenke suncokreta.

Rijetka je alergija na meso, ali se najčešće javlja na teletinu i piletinu. Ove se životinje češće liječe penicilinima i drugim lijekovima, zbog čega je to ustvari alergija ne lijek, prije nego na proteine mesa.

Aditivi u hrani: Pored uobičajenih alergija na hranu, tj. pojedine vrste namirnica, postoje i alergije na aditive u hrani - konzervansi i boje. Tako su poznate alergije na žutu boju (tartrazin) koja je povučena iz upotrebe, a inače je korištena za bombone i lizalice. Konzervansi - sulfiti su također povučeni iz upotrebe radi izazivanja snažnih alergija na disajnom sistemu, a korišteni su u slatkim pićima, džemovima i kolačima.

Kako djetetu smanjiti rizik od alergija?

Dojenje na majčinim prsima štiti dojenče od alergija, smanjujući rizik od reakcija preosjetljivosti. Djeca koja isključivo doje u prvim mjesecima života manje su izložena potencijalnim alergenima. Prerano uvođenje dohrane drugim vrstama namirnica uvećava rizik za alergiju upravo na tu namirnicu. S druge strane, majčino mlijeko u prvim danima sadrži imunoglobuline koji naseljavaju bebin probavni sistem, formirajući snažnu zaštitu od dejstva alergena.

Važno!

Ishrana majčinim mlijekom pored svih drugih značajnih prednosti je najbolji način izbjegavanja alergija na kravlje mlijeko. Ukoliko dijete ne doji, dobar izbor za ishranu predstavlja hipoalergena mliječna dojenačka formula koja omogućava pravilan rast i razvoj. Prilikom dohrane dojenčeta sa rizikom ili manifestnom alergijom treba koristiti isključivo slabo alergene namirnice, u dogovoru sa pedijatrom. Sedmično uvoditi samo jednu novu namirnicu i postepeno proširivati jelovnik.

Napomena za trudnice i dojilje: Nema čvrstih dokaza da posebna ishrana u trudnoći i dojenju utiče na alergije kod djece, ali neka istraživanja ukazuju da određene prehrambene navike majke imaju veze sa učestalošću alergije kod djece. Npr. jedna je studija utvrdila da su djeca čije su majke svakodnevno jele orašaste plodove imale za 50 posto veći rizik za alergije od djece majki koje nisu imale tu naviku. U svakom slučaju zdrava, uravnotežena ishrana majki, bez pretjerivanja u bilo čemu, povoljno djeluje na zdravlje djeteta.

Liječenje alergija

Najefikasniji način liječenja je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju, odnosno eliminaciona dijeta koja služi za dijagnozu i za terapiju. Pri tome se vodi dnevnik ishrane i pojave simptoma alergije. Kod većine beba stanje se popravlja već za 5-7  dana. Da bi se u potpunosti odstranili tragovi hrane koja izaziva alergiju potrebno je i do dvije sedmice.

Nakon što se identificira namirnica koja izaziva alergiju, djetetu se daju namirnice koje najrjeđe izazivaju alergiju. Eliminaciona dijeta mora biti ograničena na 10-14 dana, jer bilo kakva dijeta kod djece može izazvati poremećaj zdravlja.

Dragi roditelji!

Kako biste izbjegli rizike od alergijskih poremećaja kod vaše djece, posebno ako u porodici ima alergičara, zapamtite:

Ø       temeljno pravilo za prevenciju alergija je dojenje na majčinim prsima

Ø       postepeno uvođenje kvalitetnih namirnica u dohranu djeteta