Aleš Kristančić, vlasnik vinarije Movia iz Goriških brda, jedan je od 12 najboljih svjetskih vinara. Njegova vina se nalaze na vinskim kartama nekih vodećih newyorških restorana, imaju odlične recenzije u svjetskoj vinskoj publicistici, a pile su ih brojne znamenite ličnosti. Sam Kristančić je nosilac brojnih priznanja i nagrada u vinskom svijetu.

Razgovarao: Adnan Učambarlić

Vinarski posao i proces nastanka vina

“Vinarstvo počinje sa zrelim vinogradom. Da dobiješ dobru lozu, moraš najprije imati oko 40 godina ulaganja. Tek onda dobijaš vino iz takve zrele loze. Ulaganje nisu samo pare, to je i vrijeme, a ono se ne može kupiti. Tradicija je također važna, jer neko ko ima tradiciju ima i šansu da bude dobar vinar.

Nije svako vino bolje što je starije. To je isto kao i sa nama - jedni su bolji što su stariji, jedni su lošiji. Neka vina bi morala na sebi nositi etiketu da rok trajanja postoji. To su vina koja ulaze u bocu bez života. Kod takvih vina se mora znati da se ne smiju zatvarati plutanim čepom, već nekim koji ne dopušta disanje. Tom vinu bi se trebao dati rok trajanja, ono je određeno vrijeme onakvo kakvog smo ga stavili u bocu, a i to zavisi od konzerviranja. Međutim, pravo vino je nešto drugo. Pravom se vinu drugi i zadnji dio sazrijevanja, mikrosazrijevanje, dešava u boci. To je važna stvar. I to je starenje na elegantan način. Vino treba i da diše. Život bez zraka ne ide, a drvene bačve dišu. Ukoliko su te bačve nove, čiste i od pravog drveta - hrastovine, a hrast posjeduje tanin, onda taj tanin obavi zadaću sumpora.”

Kristančićevi savjeti za izbor i konzumaciju vina

“Kada pričamo o onim vinima od kojih boli glava, boja može biti samo znak odluke vinara. Ja tu nisam baš ekspert. Mogu reći da glava boli samo od vina koja nisu prirodna i tu boja ne igra nikakvu ulogu. Od prirodnog vina nema šanse da zaboli glava.

Pijte pravo vino i ne pijte puno. U pravom vinu alkohol uopće nije vrijedan spomena. To je samo kap u boci. Ukoliko bi razdijelili vino na sastavne dijelove, mogli bi reći: voda, alkohol, minerali… Ali, ako imaš pravu vodu, alkohol nema utjecaj.

Za mene je jedan od pokazatelja okus. Kažu da je prirodno vino teško za piti, ali prirodno vino mora biti bolje, jer je nastalo prirodnim putem”.

Uticaj prirodnog vina na ishranu i zdravlje

“Ne može prirodno vino loše djelovati na zdravlje, iako danas ministarstva zdravlja upozoravaju da je alkohol štetan. Šta to u stvari znači? Trebali bi da upozoravaju da se ne piju loša vina, to bi bilo poštenije.

Moje prirodno vino, Lunar, je bez nekog velikog uticajnog okusa, tako da puno ne utiče na izbor hrane. Bitno je da je i hrana prirodna. Što je više hrana obrađena, termički i aditivima, ona posjeduje sve više okusa i tada nastaju pitanja šta piti uz tu hranu. Kod prirodne hrane imate prirodu sa prirodom i to je kombinacija. Ne treba se razmišljati.”

Nakon uspješnog, petog po redu vinskog festivala održanog jesenas u organizaciji Bud importa, priča o vinima se nastavlja uz jednog od 12 najboljih svjetskih vinara - slovenačkog vinara Aleša Kristančića i uglednog bosanskohercegovačkog vinara Josipa Brkića, koji je po prvi put predstavio autohtonu hercegovačku sortu žilavka, u jednom sasvim drugom svjetlu, a koja će zasigurno impresionirati mnoge svjetske enologe.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Četiri sobe gospođe Safije

U prostorijama restorana 4 sobe gospođe Safije održana je radionica za predstavnike medija i ugostitelje na temu Bio&Dynamica vina u svijetu. Tom prilikom prisutnima su prezentirana i vina spomenutih kreatora. Predstavljena vina su Lunar i Mjesečar, a proizvedena su biodinamičkim putem.

Aleš Kristančič (42) vlasnik je Movije iz Goriških brda i jedan je od 12 najboljih svjetskih vinara. Movijina se vina već cijelo desetljeće nalaze na vinskim kartama nekih vodećih newyorških restorana (od Babboa do Per Sea), redovito dobivaju vrlo dobre do izvrsne recenzije u svjetskoj vinskoj publicistici, a sam Kristančič ponosni je nositelj više priznanja za svoju vještinu u podrumu. Njegova vina pili su i Josip Broz Tito, Ivan Pavao II, Bill Clinton i još mnoge značajne ličnosti.

Ovom prilikom, Kristančić je održao kratko predavanje o tome kako biodinamika “nije atomska bomba” i da je sve krenulo sa ljekarom Rudolfom Štajnerom koji je prvi zabilježio. Biodinamika je izvor dobre proizvodnje hrane, gdje priroda ostaje čista, a samo iz čiste prirode se može dobiti i čista hrana. U biodinamici se priroda posmatra kao partner i sve se radi sa poštovanjem prirode.

Nakon workshopa, organizovano je neformalno druženje uz vino i zakusku, na kojem predstavnici medija mogu degustirati vina, te postavljati pitanja uvaženim gostima i informisati se o novom susretu ovakvog karaktera.

Aleš Kristančić

 Brkić je dodao da biodinamike još uvijek nema u zakonima BiH te da su vina dobijena biodinamičkim putem potpuno prirodna, pravljena ručno i bez aditiva.

Ovaj događaj je zamišljen kao podstrek i doprinos razvijanju vinske kulture u BiH, kao zemlji koja ima odličan potencijal i perspektivu u proizvodnji i kreiranju vina, a Brkićev Mjesečar će zasigurno promijeniti rejting naših autohtonih sorti i tehnologije proizvodnje vina.