„Nije dostojan piti vino onaj koji ga pije kao vodu." - hercegovačka izreka

Piše: Dragana Nižić

Bosna na jednoj i Hercegovina na drugoj strani, svaka za sebe, čine vrlo karakteristična i različita klimatska područja na kojima ljudska ruka od davnina sadi, obrađuje i ubire plodove života. I dok je sjever zemlje još uvijek nedovoljno istražen, novija saznanja obećavaju povoljnije uvjete kada je riječ o vinogradarstvu, ali tamo nedostaje tradicija uzgoja kao posljedica brojnih povijesnih i kulturnih elemenata koja je upravo na jugu doživjela svoj procvat i održala proizvodnju na zavidnoj razini. Grožđe koje se nekada koristilo kao predmet robne razmjene, bilo je i ostalo izvor života na suhom hercegovačkom tlu čiji su nasadi vinograda zaslužni za najpoznatija autohtona vina Blatinu crnu kao tamni kristal i tekuće zlato Žilavku.

Plemenita vinova loza

Postojanje jedne od najkorisnijih i najomiljenijih poljoprivrednih biljaka, vinove loze, na jugu današnje BiH zabilježeno je u gotovo svim arheološkim iskopinama koje su u znaku grozda i pehara, od ilirskih urni do kamenih portala rimskog cara Oktavijana iz Mogorjela. U kršu i drači, vinova loza je vjerni pratilac čovjeka više od 2.000 godina, a svoj živopisan pejzaž ispunjen nasadima vinograda Hercegovina duguje blagim klimatskim i geografskim uvjetima. Ipak, i proizvodnja vina je s vremenom prošla kroz nekoliko kriznih poglavlja, od kojih se posebno izdvaja pojava peronospore 1894. godine prenesena iz Sjeverne Amerike i to podlogama koje su se koristile za razmnožavanje evropske vinove loze (Vitis vinifera) koja je tada prijetila vinogradarstvu u cijeloj Evropi. Nakon katastrofalnog uroda nekoliko godina kasnije i 1913. godine, kada je u Hercegovini prvi put zabilježena pojava filoksere (trsne uši) vinogradari su se uvjerili u nužnost zaštite, jer se do pojave trsne uši loza uzgajala na vlastitom korijenu što je bio najjednostavniji način razmnožavanja, ali i najopasniji, jer se taj korijen pokazao neotpornim. Izbor metoda i obnova vinograda starim sortama cijepljenim na otporne američke podloge, bio je presudan trenutak za kasnije plodne godine i nastavak vinogradarske proizvodnje iz srca zemlje.

Vinska cesta Hercegovine

Karakteristično je za sjever zemlje da su trsovi loze zasađeni uglavnom pojedinačno bez mogućnosti plantažnog uzgoja, a za jug da se u njemu nalazi oko 75 posto bijelih sorti, među kojima je vodeća žilavka. Nju prate krkošija i bena od kojih se i radi poznato vino, a od crnih sorti je najraširenija blatina čiji su pratitelji skađarka, trnjak i plavka. Držeći se klimatsko-geografske podjele, hercegovačko-jadranska regija se dijeli na dvije podregije:

• regiju donje Neretve od Mostara do Metkovića (poznata vinogorja su mostarsko- blagajsko, broćansko, dubravsko i trebinjsko) i
• regiju gornje Neretve (prostor oko Jablaničkog jezera sa konjičko-ramskim vinogorjem)

Ipak, unatoč zavidnim mogućnostima za proizvodnju vrhunskih vina, Bosna i Hercegovina je 2007. g. izvezla samo nešto više od 2.000 tona, dok je uvoz bio gotovo pet puta veći - oko 10.000 tona. Boljoj afirmaciji domaćih proizvođača i autohtonih sorti trebao bi doprinijeti i turističko-gospodarski projekt pod nazivom Vinska cesta Hercegovine, čija ponuda vinskih tura uključuje posjete vinarijama, obiteljskim gospodarstvima i vinskim podrumima s ciljem što boljeg predstavljanja vinorodnog područja i udruženih vinara. Domaća vina mogu nositi nekoliko oznaka kavaliteta, a razlikuju se visoko kvalitetna vina dobivena od vrhunskih sorti s kontroliranog geografskog porijeka s dugim ili kraćim periodom trajanja (Žilavka i Blatina), zatim kvalitetna vina u kojima je dozvoljena prerada, i stolna vina ponekad čak neprepoznatljivog i zanemarivog kvaliteta.

Gusto zanimljivost: Prvi zabilježen izvoz vina iz Hercegovine u Evropu bio je 1883. godine, a analiza koja je pratila pošiljku govori o alkoholu od čak 15,1 posto i dobrom zdravstvenom stanju vina.

Kompleksi vinogorja

Krajem prošlog stoljeća BiH je imala oko 10.000 hektara vinograda na području Hercegovine, gdje se godišnje proizvodi od 9 do 11 miliona litara vina, što je 0,04 posto svjetske proizvodnje, ali ta vina imaju regionalnu prepoznatljivost. Jedan od najzaslužnijih agronoma koji je kultivirao uzgoj hercegovačkih vinograda i na pustim predjelima oko Čitluka zasadio plantaže žilavke je inžinjer Osman Pirija, a takvi trsovi su se zalijevali vodom koju su nosili iz Neretve sistemom kap po kap, što čini ovaj potez simbolom idustrijske proizvodnje vina u modernoj povijesti Hercegovine. Vinogradarski kompleks pod nazivom Mostarsko vinogorje čini krug na čijim se rubovima nalaze mjesta Bijelo polje, Mostar, Domanovići, Stolac, Čapljina, Ljubuški i Međugorje, a pored njih kao vodeći proizvođači tu su i trebinjsko područje, lokalitet Blizanci i Kameni vinogradi visoravni Brotnjo kod Čitluka. Njihove sorte predstavljaju srž autohtonog bogatstva, a vino nastaje kao proizvod tla, sunca i ljudske ruke, jer svaka pohvala vinu uvijek je pohvala zemlji koja ga rađa i ljudima koji ga kultiviraju. Stoga nije iznenađenje što domaća Žilavka i Blatina, ne prolaze nezapaženo ni na jednoj od sajamskih manifestacija kada se ocjenjuje vrhunski kvalitet, kontrolirano porijeklo i profinjenost vinskog okusa. Cilj vinskih festivala je da se na najbolji način predstavi gastro-enološka ponuda Bosne i Hercegovine, zemlje koja njegujući svoje autohtone sorte podržava i vinsku kulturu, a od domaćih manifestacija posebno se izdvajaju:

• Ljubuški i Sarajevo „Vino fest”
• Mostarski sajam gospodarstva i podsajam „Vino i vinogradarska oprema”
• Salon vina „Vinosaur” Banja Luka
• Brotnjo „Dani berbe grožđa”
• Sajam turizma, ugostiteljstva i trgovine „Mediteranski dani” Trebinje

Gusto izjava: „Vino je sunčeva svjetlost zarobljena u vodi.” - Galileo Galilej

Tekuće zlato Žilavka

Žilavka je autohtona sorta grožđa Hercegovine, bujnog rasta i redovite zadovoljavajuće rodnosti. To je srednje kasna sorta koja dozrijeva krajem septembra, a uzgaja se u niskom, srednje visokom i visokom trsu. Uspijeva na plitkom i krškom tlu, a na jugu doživljava procvat jer dobro podnosi sušu. Njezina sposobnost nakupljanja sladora varira od 20-24 posto, a u dobrim godinama pod suncem doseže i 25 posto. Kako se u doba pune zrelosti grožđa kroz debelu, ali prozirnu kožicu naziru fine žilice i kako žilavka uspijeva odoljeti hercegovačkoj suši, njezino ime otkriva karakteristike autohtone sorte koja se prilagodila sunčanom i kršnom ambijentu iz kojeg dolazi. U pjesmama se o njoj govori kao o dragocjenom vinu suhog, tvrdog ali blagoslovljenog kraja, zlatnozelenkasta žilavka je u njima muški princip, snaga, to je i ljubavna pjesma, ljepota iznikla na kamenu, u žilama i komadu zemlje. Ona je autohtona bijela sorta grožđa i ima geografski zaštićeno porijeklo, a njezino vino je suho, punog okusa, posebno odabrano i odnjegovano u podrumu. Ravnoteža između toplih dana i hladnih noći omogućila je da Žilavka preuzme najbolje od jesenjeg sunca i očuva svoju svježinu, a sa zrelom strukturom tanina ovo vino ima izuzetan potencijal odležavanja. Od žilavke se proizvode kvalitetna vrhunska vina, često s dodatkom od 15 posto Bene i Krkošije (također autohtonih sorti Hercegovine), a ljubitelje vina privlači i zbog osebujnosti arome, specifičnog mirisa i snagom karakterističnom za južna vina. Kristalno čista, skladnog odnosa alkohola i kiselina, Žilavka je jako vino s 12-14 vol.% alkohola i 5-6 g/l ukupnih kiselina, a poslužuje se rashlađeno na 10-12 stepeni, čime ostaje harmonično i pitko kristalne bistrine.

Gusto izjava: „Vino je suza majke zemlje, dar neba, kaplja života.” - Plutarh

Najvažnije prateće sorte Žilavke

• Bena - bijela vinska sorta grožđa, normalne i redovne oplodnje, namijenjena toplijim krajevima i veoma otporna. Može uspijevati na slabom tlu i nepovoljnim položajima, jer je jako izdržljiva, a vino od čiste Bene osrednjeg je kvaliteta, jer sadrži manje alkohola nego vino od Žilavke.
• Krkošija - ova sorta ima neredovitu oplodnju zbog pojava anomalije u građi cvijeta; odgovaraju joj propusna zemljišta s dovoljno vlage, a slabo podnosi sušu i neplodna tla. Na plodnim zemljištima daje grožđe dobrog kvaliteta s dobrim sadržajem šećera i kiselina, a vino joj je zelenkasto-žute boje. U čistom sortnom sastavu ne predstavlja kvalitet, ali zato to postiže miješanjem sa Žilavkom.

Vino ljubavi Blatina

Crno autohtono grožđe Blatina, prilagođeno klimatskim uvjetima Hercegovine odlikuje se tamnom rubinskom bojom. To je bujna sorta, funkcionalno ženskog tipa cvijeta, nesigurne oplodnje što utječe na redovnost doprinosa. Stoga se u nasadima uvijek uzgaja s drugim sortama koji su ujedno i njezini oprašivači, pa ima i dodatak od 15 posto sorti oprašivača (Allicante bouschet ili Kambuša, Merlot i Trnjak). Ona se uzgaja na srednje visokom stablu, na toplim i suhim položajima, a mošt blatine sadrži 19-22 posto sladora, 6-7 g/l ukupnih kiselina i jakost od 12-13% vol alkohola. To je snažno i svježe suho crno vino, tamne rubino crvene boje, prepoznatljive svojstvene arome, punog i harmoničnog okusa. U njoj je skupljeno sunce i ljetna žega, i potrebno ju je rashladiti na 18ºC. Blatina je posebno rijetka, gotovo jedinstvena sorta budući da za razliku od drugih, dvospolnih sorti, ima samo ženski cvijet i zahtijeva iznimnu pažnju. Uvijek traži suha i umjereno vlažna tla na toplijim položajima, a vršci mladica su savijeni prema toliko snažnoj zemlji koja svim svojim silama rađa vrhunske trsove vinove loze. Opjevana je kao žensko vino, zbog svog „ženskog cvijeta”, ona je vino ljubavi, vjernosti i čekanja, posebna, osebujna i suha, crna, sa snažnom i zrelom strukturom tanina, izvanredne boje, izbalansirane kiselosti. Svoju mediteransku razigranost iskazati će tek kod pijenja, kada se oduži aromom i neponovljivim okusom - ona zapravo i cvijeta kroz svoj mediteranski karakter!

Gusto izjava: „Loza se tiho i nijemo penje, o divno je njeno slijepo htijenje, htjeti iz blata postati čista, ko’ vino kada čaša blista.” (Krleža)

Najvažnije prateće sorte Blatine

• Trnjak - je nedovoljno istražena sorta crnog grožđa iz koje se proizvodi istoimeno vino, jačine do 13% vol. alkohola, jako puno i pitko s izraženom sortnom aromom.
• Plavka - od sorti „plavaca” nastaju vina s visokim postotkom alkohola od 12-13% vol., više ili manje trpka i gorkasta. Boja vina je tamnoljubičasta s modrim refleksima, sortna aroma je diskretno naglašena i ugodna.

Kombinacija autohtonih vina i hrane

Iako postoje upute kako slagati vino i hranu, vlastitim osjećajem i naginjanjem nekom od okusa, vino uvijek treba odabrati tako da nijedan okus ne prevlada, da vino ne svlada jelo, a jelo od njega napravi tekućinu bez velikog rituala posluživanja i pijenja. Nema tog kraja u Hercegovini gdje domaćini neće poslužiti svoja domaća vina, a da ne posvete veliku pozornost kako svojim gostima, tako i cijenjenom vinu. Njihov pravilan odabir uz pojedine vrste jela, pažljivo posluživanje nakon što su odležali u podrumima skriveni od pogleda, a nakon toga bili idealno rashlađeni doprinijet će gastro doživljaju s kamena i drače.

• Žilavka - Preporučuje se uz bijelo meso, bijelu ribu, rakove i školjke, a također dobro pristaje uz lagana ljetna jela, povrće i hladne salate. Svakako je najbolji pratitelj i janjetine, posebno na lešo, zatim brudeta od jegulja i žaba, a uz tradicionalne domaće proizvode poslužuje se uz sir iz mijeha. Žilavka nepogrešivo leži uz hercegovačke specijalitete od predjela sa pršutom i sirom, preko ribljih jela i kuhanih složenaca od šarana, soma, pastrmke, zatim dimljenih riba, jela s roštilja, sača, a također i svih vrsta jela s gljivama i maslinama. Slaže se uz koziji sir, sireve iz ulja, mlade sireve i kajmak.
• Blatina - Ide uz jela od tamnog mesa, pečenu janjetinu, govedinu i svinjetinu, a potpuno se rimuje s jeguljom na gradele. Preporučuje se uz jača mesa, jela od divljači, pečenja i nareske od goveđeg pršuta uz jače sireve, a potpuni okus Blatina će imati ako se posluži dekantirana. Gastronomski vrhunac doživljava uz pohane neretvanske žabe, a također prati i brudete, ribu i meso na žaru, te srednje jake pikantne sireve.

Piše: Ivana Jokić

U Bosni i Hercegovini ritualima uživanja u hrani i piću pristupa se vrlo ozbiljno. Ljudi iz ovdašnjih krajeva vole polagano ispijati pića i uživati uz društvo i razgovor. Bosanci i Hercegovci jednostavno ne vole da ih se požuruje  tako da je nama svima poznata uzrečica „Gdje žuriš?” ili “Gdje gori?”. Kafe barovi u BiH, naročito u proljeće i ljeto, vrve od ljudi svih generacija. I naravno, svi nešto piju! Kada govorimo o pićima koja su karakteristična za Bosnu i Hercegovinu, neizostavno je spomenuti kafu i žestoka pića poput lozovače i šljivovice. Naravno, tu je i sjajno domaće vino karakteristično za Hercegovinu, te tradicionalna pića koja su spremale naše bake poput soka od zove i kompota.

Bosanska kafa

Nemoguće je proći kroz bilo koji grad u BiH, a ne primijetiti da ama baš svi piju kafu! Ona je srž društvenog života Bosanaca i Hercegovaca. Danas je rasprostranjen kult ispijanja espressa i kafe s mlijekom, ali BiH ima i svoju kafu. Tradicionalna kafa je “bosanska kafa” koja zapravo nalikuje na onu što je ostatak svijeta zove turskom kafom. Ova kafa je mnogo jačeg okusa nego espresso, a servira se sa kockom šećera i rahatlokumom u fildžanu.

Žestoka pića

Domaća žestoka pića su zaista izvandredna, bilo da se prave se od šljiva, kruške, jabuka ili grožđa. Veoma su jaka i često sa udjelom alkohola većim i od 40 posto. Piju se tokom cijele godine i u svako doba dana. Šljivovicu i krušku češće srećemo u Bosni, dok je loza, koja se inače pravi od grožđa, specijalitet Hercegovine. U našem narodu je također vrlo popularno tradicionalno pečenje rakije u dvorištima. Ovaj običaj koji je zastupljen na selu, možemo nazvati zanatom, dijelom kulturne baštine, a ponekad i čistim zadovoljstvom.

Šljivovica - “Dok iz flaše teče šljivovica, ne treba mi doktor ni bolnica”, kaže stih. Možda ovi stihovi zvuče kao šala, ali odlično opisuju ljubav prema domaćoj rakiji, “šljivi”. Šljivovica je jako i bezbojno ili žućkasto alkoholno piće koje se pravi od voćke šljive. Miris je intenzivan, a okus veoma raskošan, harmoničan i izuzetne pitkosti. Ova rakija bila je popularna još u 19. vijeku i označavala je luksuz i prestiž.

Lozovača - Posebno mjesto među bh. pićima zauzima rakija u narodu poznata kao „loza”. To je rakija od grožđa koja se proizvodi destilacijom fermentiranog grožđanog masulja (kljuka) plemenite vinove loze. Obično je bez boje, jedino ako se čuva u starom drvenom sudu poprimi boju drveta. Lozovača ima jako izražen miris i žestok okus.

Kruškovača - (Viljamovka). Najpoznatija kruškova rakija pravi se od sorte viljamovke. Ova rakija je vrlo mirisno piće, osebujna okusa, vrlo omiljena i tražena i u Evropi. Viljamovka je jedna od najcjenjenijih rakija na našim prostorima i piju je vrsni poznavaoci dobre kapljice.

Dunjevača - Rakija dunjevača je veoma pitko alkoholno piće sa izuzetnom aromom i okusom.  Kvalitetna dunjevača ima očuvanu prirodnu aromu. Konzumira se rashlađena ili kao sastavni dio koktela.

Sok od zove

Danas je  prava rijetkost da neko pravi sok od zove, a nije ga lako naći ni u prodavnicama. Nekada je sok od zove bio veoma popularan i naše bake su ga pravile sa užitkom. Ovaj napitak jednostavno nije mogao da izdrži pritisak konkurencije raznih vrsta sokova koji se danas naveliko proizvode. To je proziran sok koji je bio neizostavni dio stola na selu. U zavisnosti od domaćina pravio se slađi ili nešto blaži. Sok od zove je karakterističan i po tome što osvježava bolje od vode kada upekne vrelo ljetno sunce.

Kompot

Kompoti se pripremaju od kvalitetnog svježeg i ne suviše zrelog voća. U bh. domaćinstvima i danas je popularan kompot od šljive i jabuke. Kompot šljive je ukusna i osvježavajuća voćna slastica koja sadrži cijele plodove šljiva u sirupu. Kompot se pravi tako što se isjecka voće (od kojeg se pravi kompot), pospe se šećerom i pusti da neko vrijeme odstoji, pa se onda prokuha s vodom. Umjesto čaja, kafe ili gaziranog napitka, napravite si ponekad zdravi domaći kompot.

Vino

Vinarska tradicija u Hercegovini datira još iz Rimskog perioda, a po pitanju kvaliteta i cijene, pitka crna i suha bijela hercegovačka vina zaslužuju mjesto na svjetskom tržištu. Južno od Mostara, uz obale Neretve, prostiru se vinogradi koji se zapadno od Neretve šire na visoravni Brotnja, produžuju put Međugorja, sve do zaleđa Jadranskog mora. Posebno treba istaknuti zanimljivu i jedinstvenu pojavu u Hercegovini ali i svijetu - poznato Kameno vino. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesima zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena. Ovakav odnos sorti i položaj vinograda koji je neprestano izložen toplom hercegovačkom suncu, bili su temelj za nebrojene nagrade Kamenom vinu. Kameno vino je svijetložuto-zelene boje, kristalne bistroće, s 12 posto alkohola i ubraja se među vina najvišeg ranga.

Sastojci (za 10 komada): 10 jabuka (žuti delišes), 1,8 kg šećera, 1 limun, 5 kesica vanilije, 0,1 kg mljevenih oraha, 50 g badema, 50 g lješnika, 0,5 l šlaga, 10 višanja

Priprema: Jabuke najprije izdubite oštrim nožem ili kašikom, pa ih tek onda gulite da ne bi potamnjele. Svaku ocijeđenu jabuku sa svih strana zamočite u sok od limuna i redajte ih u pliću, ali široku šerpu. U šupljine ubacite šećer i oko jabuka obilno pospite šećerom i dodajte fildžan vode. Najprije ih stavite na jaču temperaturu, pa čim šećer provri, odmah smanjite temperaturu i kuhajte ih na blagoj vatri 15-ak minuta. Pažljivo ih prevrnite sa svih strana da omekšaju. Meke jabuke stavite na širi tanjir, a dio agde pomiješajte sa mljevenim orasima, bademima i lješnicima te napunite jabuke. Kada ih budete htjeli poslužiti, stavite po kašiku šlaga na vrh svake, dodajte vanilu i dekorišite višnjom. Prije nego što to uradite, polijte ih gustom agdom da dobiju sjaj.

Sastojci (za 10 komada): 0,25 kg brašna, 2 jaja, 0,10 l jogurta, 0,10 l pavlake, 1 kesica praška za pecivo, 70 g margarina, 70 g putera, 60 g šećera, 1 limun

Priprema: U pliću tepsiju naspite masnoću, jaja, limunov sok, jogurt, pavlaku i šećer. Rukom umutite masu dok ne pobijeli, a zatim sipajte brašno i mijesite. Tijesto ne smije biti tvrdo, ali se ne smije ni lijepiti za rende, zato sipajte pomalo brašna. Otkidajte poveće jednake komade, pa formirajte hurmašice jajolikog i plosnatog oblika. Svaki pritisnite na rendu i redajte ih u pomašćenu tepsiju, jednu do druge. Pecite ih više od pola sata na blagoj vatri da tijesto ne bi izgorilo. Ohlađene hurmašice zalijte vrelom agdom.

Sastojci (za 10 komada): 0,5 kg brašna, 2 dcl mlijeka, 1 jaje, 0,1 kg nišeste, 0, 25 kg mljevenih oraha, 0,15 l ulja, 0,06 kg putera, 0,8 kg šećera, 1 limun

Priprema: Zakuhajte 6 jufki, otkuhajte 6 kolačića, pouljite ih, pokrijte i nakon sat-dva razvijajte jednu za drugom, presipajući jufke nišestom. Jufke treba da su posuhe, ali se ne smiju presušiti, da bi se mogle savijati. Cijelu jufku pomastite, pa po njoj prostrite drugu, opet pomastite i obilno pospite orasima, koje ste pomiješali sa tiritom, i tako redom dok sve ne istrošite. Pažljivo sve jufke zajedno čvrsto savijete u trubu i režite na debljinu od centimetar i po. Ružice redajte po tepsiji, malo ih rukom formirajte da budu okrugle i jednake. Polijte ih puterom i pecite oko sat vremena, najprije u zagrijanoj rerni, a zatim na blagoj vatri, da poprime zlatastu boju. Agda ili ružice moraju biti hladne kada se budu zalijevale.

Sastojci (za 10 komada): 0,5 kg brašna, 2 dcl mlijeka, 1 jaje, 100 g nišeste, 0, 25 kg mljevenih oraha, 0,15 l ulja, 60 g putera, 80 g šećera, 1 limun

Priprema: Razvijte jednu po jednu 6 jufki, svaku prosušite i složite u dubok četvrtast pleh. Na dno pleha stavite 3 sloja jufke. Svaki sloj dobro pomastite, pa ih obilno pospite mljevenim orasima. Drugi sloj pospite tiritom i tako redom, dok ne utrošite sav materijal. Na kraju baklavu prekrijte sa 4 sloja jufke, od kojih svaku mastite. Ova jufka mora biti izrezana u veličini i obliku tepsije. Baklavu isijecite na rombove i svaki komad dobro pomastite ucvrkanim puterom. Najprije je pecite u jako zagrijanoj rerni 10-15 minuta, a onda smanjite temperaturu i pecite je najmanje sat i po do dva. Zalijte je vrelom agdom kada se ohladi. Šećer mora ogreznuti u vodi, pa kada postane prilično gust dodajte mu limun sječen na kolutove. Kada agda postane gusta da dvije kapi odjednom padaju sa kašike, gotova je i možete zaliti baklavu.

Sastojci (za 10 osoba): 0,5 kg riže, 1 l mlijeka, 0,3 kg šećera, 10 dg grožđica, kesica cimeta

Priprema: U dublji sud nalijte mlijeko i uspite šećer. Kada provri, zaspite rižom, a zatim ostavite na najtišoj vatri 4-5 sati da se sutlija ukajmači. Dodajte grožđice i cimet.

Sastojci (za 10 osoba): 5 g mljevenog bibera, 2,2 kg telećeg buta, 0,5 kg kajmaka, 3 kg krompira, 50 g peršuna, 3 dl ulja, 20 g soli, 0,5 kg pavlake, 0,5 kg šampinjona, 5 jaja (samo žumanca)

Priprema: Meso isijecite na šnicle, napunite kajmakom i šampinjonima. Rubove šnicle istucajte i zatvorite da kajmak ne iscuri. Šnicle sa obje strane stavite u brašno i prepržite u tavi. Zalijte sosom od gljiva i dinstajte 5 minuta. Krompir skuhajte i prebacite na kajmaku. Servirajte u vatrostalnu zdjelu, gratinirajte pavlakom, žumancima i parmezanom, pa zapecite da porumeni.

NUTRICIONISTA: Jelo sadrži proteine (meso, jaja, gljive) i škrob (krompir), ali oprez radi visokog nivoa kolesterola (kajmak, jaja). Jelo je pogodno prvenstveno za aktivne zdrave ljude.

Sastojci (za 5 osoba): 1 kg brašna, 70 g germe, 20 g soli, 10 g šećera, 50 ml maslinovog ulja, 0,6 kg telećeg buta, 0,5 kg gljiva, 0,5 kg vrhnja i pavlake, 1 dl mesnog fonda, 30 dkg kajmaka

Priprema: Od brašna, germe, soli i šećera napravite tijesto i pustite ga da odstoji 2 h. Tijesto razvucite u obliku pizze, napunite kajmakom i pavlakom i smotajte u obliku pisma. Pecite u pećnici 7 minuta. Teletinu isijecite na šnicle, prepržite u tavi da porumeni s obje strane. Od vrhnja, pavlake i gljiva napravite sos i servirajte.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato bjelančevinama, B12 i željezom (gljive, meso) te prevenira anemiju, međutim, sadrži i visok nivo zasićenih kiselina (kajmak i vrhnje) koje povisuju kolesterol, te bijelo tijesto koje deblja, uz slabu nutritivnu vrijednost.

Sastojci: 0,25 kg svježeg paradajza, 1,2 kg brokula, 2,5 kg krompira, 0,3 kg svježih paprika, 12 dl maslinovog ulja, mljeveni biber, 5 kg janjetine, 1 dl ulja, 20 g začina za povrće, 40 g soli, 10 g ruzmarina

Priprema: Janjeći kotlet isijecite, marinirajte sa ruzmarinom i soli, a zatim prepržite na roštilju. Kada bude gotov, garnirajte sa pečenim krompirom, ruzmarinom, pečenim paprikama, pečenim paradajzom i brokulama.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato vitaminima B skupine, željezom i cinkom (janjetina), kao i A, C, E vitaminima i čitavim spektrom minerala (povrće), pa jača krv i imunitet. Oprez: crveno meso sadrži visok stepen kolesterola, pa konzumirati umjereno.