Blagdani su uvijek posebni periodi u godini koji u naše domove dovode drage ljude i donose mir i radost u naša srca. Božić je najradosniji hrišćanski praznik, kojeg pravoslavci sa naših prostora i šire proslavljaju 7. januara po tzv. novom, odnosno Gregorijanskom kalendaru. Za njega su vezani brojni običaji, kojima uvijek prethodi post dug 40 dana, a slavlje potraje i duže od samog Božića, jer sedmicu kasnije čeka se Nova godina. Česnica, cicvara, pečenica - nezaobilazni su specijaliteti slavske trpeze, gdje oko poslastica uvijek trčkaraju mališani.

Pripremila: Dženana Hrlović

Obično se kaže „Koliko sela toliko običaja”, premda postoje običaji koji su sastavni dio tradicije u većini domova. Tu su badnjak i česnica, ali i slama, posni dani i vrijedne ruke koje pripremaju prazničnu trpezu.

Božićna trpeza i čovjek „sretne ruke”

Prije svitanja na božićno jutro zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, koja objavljuju dolazak Božića i božićnog slavlja koje traje tri dana. Već tada vrijedne domaćice zagledaju u pećnicu da vide da li je česnica pečena. Tog jutra su je zamijesile i u nju stavile komadić badnjaka, novčić, zrno graha, kukuruza, pšenice, pa ko nađe novčić imat će cijelu godinu novaca, a komad badnjaka i zrnevlje simbolizuju sreću, zdravlje i stoku, zavisno od toga kako ih je domaćica namijenila. Za doručak se sprema cicvara i iščekuje polaznik (položajnik). Polaznik je osoba koja prva dolazi u kuću na Božić i kojeg najčešće bira domaćin. S obzirom da će ta osoba cijelu godinu donositi sreću u kuću, bira se neko ko je i inače „sretne ruke”, a u nekim mjestima poželjno je da to bude mlađa osoba muškog spola. Svi se ukućani okupe oko trpeze, domaćin zapali svijeću i to je trenutak koji označava početak mirbožanja, odnosno mira i izmirenja. Jutrom se oblače najbolja odijela, te obično i nešto novo, pa se odlazi na Božićnu liturgiju, nakon koje se prima nafora (hljeb koji se vjernicima dijeli na kraju svete liturgije), te čestita Božić riječima „Hristos se rodi”, uz odgovor „Vaistinu se rodi”. Po povratku kući postavlja se svečana božićna trpeza, na koju se iznosi i pečenica, česnica i druga pripremljena jela. Po povratku sa liturgije okupljaju se ukućani iznad svečane trpeze te otpočinju svečani ručak okrećući česnicu kao slavski kolač, posipaju je vinom i potom lome, pa šta ko u svom komadu nađe…

Gusto želi čestitati Božić svima koji slave ovaj veliki praznik!

Blagdanska radost na stolu

Iako će mnogi reći kako ne vole zimu, snijeg i one hladne dane kad se na prozorskim staklima hvata inje, treba priznati kako je zadnji kalendarski mjesec, mjesec decembar, ipak nešto posebno. U decembru počinje vrijeme blagdana koji se proslavljaju diljem svijeta, u decembru pripremamo najfinije slastice kojima će domovi zamirisati na Božić, u decembru šaljemo i primamo vesele čestitke, u njemu sanjamo o najluđim željama i nadamo se novoj, boljoj godini.

Piše: Dragana Nižić

Advent, Badnjak i Božić

Advent ili Došašće je razdoblje pripreme vjernika katolika za Božić, a započinje nedjeljom koja pada najbliže 30. novembru, traje četiri sedmice i završava na Badnjak 24. decembra. U te dane kršćani mole, poste i darivaju one kojima je to najpotrebnije, uređuju svoje domove i pripremaju blagdanski jelovnik te tradicionalne kolače, a na blagdan Sv. Lucije 13. decembra sije se pšenica čijim se zelenilom prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini. Na Badnjak se u kućama vjernika moli i posti, unosi se slama za jaslice, kiti se božićno drvce kao izvor novog života i odlazi se na misu polnoćku, a večer je ispunjena i pjesmama koje pjevaju čestitari. Nekada se u toj noći do ognjišta donosio veliki panj, zvan badnjak kojeg bi žene u kući premazale mirođijama pa omotale u rubac, a on je prema vjerovanju trebao, poput drvene stube, pomoći malome Kristu da siđe na Zemlju. Tokom noći panj bi se bacio u vatru i grijao kuću do jutra. Na božićno jutro 25. decembra ispod bora otvaraju se darovi, ukućani se mole i zajedno objeduju, a zatim slijedi čestitanje po domovima. Završetak dvanaest božićnih dana kod kršćana katolika je blagdan Sveta tri kralja čime završava blagdansko razdoblje i počinje blagoslov domova, a pravoslavni vjernici tog 6. januara po starome kalendaru blaguju Božić.

Gusto zanimljivost: U narodu postoji vjerovanje kako su u noći Sv. Lucije neudane djevojke na jedanaest papirića ispisivale imena momaka za udaju, a dvanaesti bi ostavile prazan. Svakog su dana po jedan neotvoreni papirić bacale u vatru. Zadnji bi papirić na Božić odmotale, pa ako je bio prazan, znale su da se neće udati, a ako je na njemu bilo ime, sljedeće će se godine udati baš za tog momka.

Tradicionalna blagdanska jela

Na našim prostorima zadržala se tradicija da vjernici poste na Badnjak, što predstavlja svojevrsno čišćenje duha i tijela, a na Božić se poslužuju svečana jela u nekoliko sljedova kao što je bistra juha od domaće tjestenine, zatim pečenka, sarma i mnogo raznovrsnih kolača. Za pečenku će neizostavno biti perad, a najčešće je po cijelome svijetu i danas to purica, dok su negdje omiljene guska i patka, ili pečenka od svinjetine, janjetine ili divljači. Uz to, podrazumijeva se obilje priloga i salata.

Diljem svijeta razlikujemo mnoge zanimljive običaje, pa tako kod Francuza La Buche de Noël, čokoladna biskvit rolada u obliku debla, smještena ispred okićene jelke, simbolizira panj iz davnina, u Norveškoj se priprema puding od riže u koji se stavlja jedan badem, a po vjerovanju onaj ko ga zagrize sljedeće će godine stupiti u brak. Božić u Engleskoj obavezno znači pečenu puricu punjenu nadjevom od kruha, iznutrica, jabuka i sušenih šljiva, uz koju se priprema i pikantno pirjano crveno zelje i pečeni krompiri. Na svečanom stolu obavezan je i „plum pudding”, kolač od različitog sušenog voća, jabuka, ruma i začina, u koji se stavlja i novčić koji će po vjerovanju sretnom nalazniku donositi sreću do sljedećeg Božića.

Gusto zanimljivost: Prva jelka zasvijetlila je u francuskoj pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća, a godine 1840. vojvotkinja od Orelansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

Božićni kolači

U Adventu se pripremaju kolači koji svojim izgledom podsjećaju na oblike nebeskih tijela, u sjećanje na vremena kada se takvim oblicima pokušavala vidjeti ljudska sudbina, pa tako imamo suhe i slatke zvjezdice, mjesece i polumjesece, te kružiće poput sunca začinjene mirisnim začinima. Osim toga, kod nas se tradicionalno pripremaju šape, oblatne, makovnjače, orahnjače, breskvice, oraščići i drugi suhi sitni kolači, koji ne nose slučajno ovakva imena. Naime, oni simboliziraju blagostanje sljedeće godine kada je riječ o plodovima prirode. Svi se oni pripremaju tokom Adventa i čuvaju u poklopljenim posudama kako bi što duže zadržali svoju aromu, a zbog dobrog izbora namirnica ostaju svježi i traju do kraja blagdanskog razdoblja. Recepti za božićne kolače potvrđuju sposobnost negdašnjih kuharica da iz relativno oskudnog izbora namirnica osmisle vrlo ukusne kolače, koji su svojim mnoštvom trebali prizivati rodnu novu godinu i obilje na stolu.

Engleski „Boxing Day”

Dan nakon Božića, 26. decembar, u Engleskoj je posvećen sjećanju na Sv. Stjepana. Iako ga Englezi nazivaju St. Stephen, blagdan ne zovu kao kod nas Štefanje, već „Boxing Day”. Prisjećanje na smrt kamenovanog Svetog Stjepana danas se pretvorilo u nešto što u Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi i Novom Zelandu u razgovornom jeziku zovu i „shopping holiday”. Kupuju se pokloni za one koji su lošijeg socijalnog statusa, pri čemu se obilato koriste brojni poslijebožićni popusti. Na dan kada cijeli sportski svijet miruje i odmara se, u zemljama Commonwealtha je Boxing Day usko vezan i uz sport. U Australiji reprezentacija u kriketu igra na stadionu u Melbourneu, u Sydneyju se održava jedriličarsko natjecanje, u Kanadi počinje natjecanje mladih hokejaša, a u Engleskoj i Škotskoj igraju nogomet.

Ove godine obradujte svoje najbliže ručno rađenim čestitkama koje će im uljepšati predstojeće praznike i vratiti ih u dane kada su naši poštanski sandučići bili prepuni dobrih želja.

Pripremila: Dragana Nižić

I čestitka priču ima

Najstarija štampana božićna čestitka, koja je ušla u masovnu proizvodnju proizvedena je 1843. godine  u Engleskoj. Čestitku tiskanu u hiljadu primjeraka izradio je engleski slikar John Calcott Horsley za svog prijatelja koji je želio karticu koja bi bila spremna za slanje jer nije imao vremena za pisanje desetaka čestitki rodbini i znancima.

Ručno rađene čestitke

Najprije sastavite popis osoba koje ćete obradovati, kako biste znali koliko vam čestitki treba, a zatim pripremite ukrasni papir, kolaž papir, kartonske listove (deblji, tanji, glatki, rebrasti, reljefni) listove u boju, omotnice i boje. Osim njih trebat će vam još makaze, ravnalo, olovka, ljepilo, razni sitni ukrasi, perlice, mašnice, trakice, šljokice, glitter, sprej (srebrni, zlatni) i sve ostalo za što smatrate da bi se moglo iskoristiti kod izrade čestitki.

Gusto preporuka

Ako želite, pridružite se obilježavanju međunarodnog dana pisanja božićnih čestitki te ih odnesite na poštu baš 9. decembra.

Gusto želi svim ljudima katoličke vjeroispovjesti čestitati Božić, uz iskrene želje da vam ovaj veliki praznik bude čestit, veseo i sretan!

Vaš Gusto!

We wish you a Merry Christmas

We wish you a Merry Christmas

We wish you a Merry Christmas

and a Happy New Year!

Mali savjeti za praznično kuhanje

Priprema i čuvanje kolača:

Izrada keksa pomoću modlica: Za izradu keksa najčešće se upotrebljava prhko tijesto koje se inače jako lijepi, pa ga je potrebno umotati u prozirnu foliju za čuvanje svježine i ostaviti u hladnjaku oko 30 minuta. Time će se postojeća masnoća u tijestu ponovno stisnuti i tijesto se prilikom izrade neće više lijepiti. Prije nego tijesto razvaljate, radnu površinu pospite brašnom i ohlađeno tijesto kratko promijesite rukama. Da biste ga oblikovali modlicama, razvaljajte ga u malim količinama pomoću valjka kojeg ćete lagano posipati brašnom. Tijesto režite modlicama tako da imate što manje otpada, jer ponovnim valjanjem ono postaje suho i lomljivo, a kako bi se tijesto što lakše vadilo iz modlica, njih povremeno uronite u brašno.

Hlađenje keksa: Budući da se keksi inače peku na visokoj temperaturi, prilikom hlađenja kroz pore na pečenom tijestu isparava vodena para sve dok se ne ohlade, a kako su i manjeg obima, dok su topli brzo se posuše i budu pretvrdi. Kako biste izbjegli naglo sušenje keksa, ohladite ih što je moguće brže, bez pleha na kojem su se pekli, u hladnom prostoru, na propuhu, a pomoći će i ako na njih položite čistu kuhinjsku krpu koja će keksima pomoći da sačuvaju vlagu i sočnost. Time ćete izbjeći neželjenu tvrdoću keksa.

Aprikotiranje: To je postupak u kojem se marmelada provuče kroz sito i stavi kuhati s malo vode. Nakon što kratko prokuha, marmeladu možete nanijeti na vruće ili hladno pecivo, kolač, kekse, a postupak omogućava bolje prijanjanje glazure uz tijesto i pomaže kolaču očuvati svježinu. Osim toga, marmelada sprečava da glazura prodre u tijesto i omekša ga.

Jaja: Kako bi se od jaja dobilo samo najbolje pri pečenju kolača ona moraju biti sobne temperature. Ako su jaja prehladna neće se dobro spojiti s ostalim sastojcima, a bjelance neće vezati dovoljnu količinu zraka kako bi tučenjem smjesa za biskvit dobila veći volumen.

Čuvanje kolača: Suhi kolači mogu stajati do 7 dana u prikladnim posudama na suhom i hladnom mjestu. Ne stavljajte ih u hladnjak, jer će navući vlagu i više neće biti suhi i prhki. Kolače s kremom čuvajte u hladnjaku najviše 3 dana, a ako ih želite čuvati duže, treba ih zamrznuti i držati u zamrzivaču do 30 dana. To se odnosi samo na kremaste kolače koji u podlozi imaju biskvit ili prhko tijesto i kremu na bazi maslaca.

Zamrzavanje kolača: Peciva, kolače od dizanog, prhkog i lisnatog tijesta, te neka druga slatka jela poput savijača, okruglica i štrukli možete zamrznuti i sirove i pečene. Torte, razne sočne kolače od biskvitnog tijesta ispecite, ohladite, zapakirajte i odmah zamrznite. Tako sirove sitne kolače možete čuvati do 2 sedmice, pečene sitne kolače do 6 mjeseci, a biskvit za torte 2-3 mjeseca.

Ukrašavanje:

Šećerna glazura: Ovu primamljivu glazuru možete pripremiti tako da prosijani šećer u prahu postupno zamiješate s onoliko vode, čaja, likera ili soka koliko je potrebno da dobijete gustu, tekuću glazuru. Šećernu glazuru poželjno je nanijeti odmah nakon što ste je zamiješali jer se brzo stišće, a ako glazuru zamiješate s vrućom tekućinom bolje će prijanjati na kolače i dobit će visok sjaj kad se osuši. Po želji glazuri možete dodati nekoliko kapi jestive boje.

Ukrašavanje keksa: Kekse ispecite i ostavite da se ohlade, a zatim ih premažite šećernom glazurom i ukrasite ih šarenim mrvicama, bisernim ili zlatnim perlicama, strugotinama čokolade itd. Također kekse možete ukrasiti otopljenom bijelom i tamnom čokoladom, marmeladom, kandiranim voćem ili jestivim bojama.

Presvlačenje torte marcipanom: Da bi obloga od marcipana prijanjala na tortu, tortu prethodno trebate aprikotirati (vidi gore) ili je sa svih strana tanko premazati kremom. Za smjesu od marcipana, sirov marcipan umijesite s malo šećera u prahu (na 100 g marcipana uzmite 20 g šećera u prahu), pa polovicu pripremljene smjese razvaljajte između prozirne folije kako se ne bi lijepila. Izrežite kružnicu od marcipana koju ćete staviti na vrh torte, pa lagano pritisnite. Za ostale dijelove torte iskoristite ostatak marcipana kojeg ćete također razvaljati i izrezati u željeni oblik.

Topljenje čokolade: Čokoladu uvijek otapajte u potpuno suhoj posudi, jer voda može biti uzrok zašto se čokolada ponekad ugusti i pretvori u žilavu masu. Masnoću za čokoladu zagrijavajte na pari, a ne na izravnom plamenu. Ako vam se slučajno dogodi da se čokolada zgusne, dodajte malo biljnog ulja i dobro promiješajte. Ne požurujte topljenje čokolade i ne dopustite da vam zakipi. Dok je još uvijek vruća tekuće konzinstencije otopljena se čokolada može kombinirati sa drugim sastojcima, ali oni moraju biti iste temperature. Želite li čokoladnom glazurom prevući sitne kolače, viljuškom ih namočite u glazuru, a zatim ih položite na rešetku da se ocijede.

Ukrašavanje kolača: Ako želite pisati po torti, to možete učiniti kremom od maslaca, s tim da mora biti pjenasto izmiješana i na sobnoj temperaturi da što bolje prijanja uz podlogu koja je najčešće čokoladna. Za pisanje po slasticama možete koristiti i bijelu i tamnu čokoladu, ovisno o kontrastu kojeg želite postići. Od pribora vam je potrebna improvizirana vrećica od masnog papira za pečenje, koju ćete zaviti, napuniti čokoladnom i napraviti otvor za šaranje po kolaču.

Ukrašavanje novogodišnje torte: Kako biste novogodišnjim motivima ukrasili gotovu tortu najprije pripremite plašt od marcipana: 800 g marcipan mase i 350 g šećera u prahu razradite rukama na radnoj površini kako biste dobili podatnu i meku masu. Zatim valjkom razvaljajte masu na promjer veći od torte kako biste je u potpunosti mogli prekriti. Prekrijte tortu i odrežite višak mase. Marcipan je idealan za bojenje pa za motive zvijezda, u novu količinu marcipan smjese dodajte gotovu jestivu crvenu boju i mijesite dok ne dobijete ravnomjerno obojenu smjesu. Zatim marcipan tanko razvaljajte i pomoću kalupa izrežite zvijezde. Rasporedite zvijezde po torti. Nekoliko zvijezda postavite na vrh cjediljke za limun kako bi se stvorilo udubljenje i malo pritisnite, pa ćete tako dobiti cvjetove. Od novih 100 g marcipana i 30 g šećera u prahu (ili možete iskoristiti višak koji ste odrezali sa torte) pripremite novu smjesu koju ćete obojiti u zeleno pa napravite listiće, kuglice i različite ukrase. Sve poslažite na tortu i pospite šećerom u prahu.