<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto &#187; curekot</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/tag/curekot/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Ćurekot</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/01/31/curekot/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/01/31/curekot/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 31 Jan 2010 10:42:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Začini]]></category>

		<category><![CDATA[curekot]]></category>

		<category><![CDATA[Recepti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/01/31/curekot/</guid>
		<description><![CDATA[Ćurekot ili ćurukot ili crni kim koji nosi latinski naziv Nigella sativa je cvjetna biljka porijeklom iz jugozapadne Azije, koja s kimom nije u srodstvu. Pravi ćurekot je jednogodišnja zeljasta biljka. Naraste do 40 cm. Ima nazubljene, perjaste listove i svijetlo-plave cvjetove. Ćurekot se može naći u južnoj Evropi, zapadnoj Aziji, Indiji i sjevernoj Africi. Srodna biljka, poljski crni kim mogao se, kao korov, naći na poljima srednje i sjeverne Evrope. Danas je, uz druge, na listi skoro iskorijenjenih biljki.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/01/curekot.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1902" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/01/curekot.jpg" alt="curekot" width="190" height="283" /></a></p>
<p><strong>Ćurekot - lijek za svaku bolest osim za smrt</strong><strong></strong></p>
<p>Ćurekot ili ćurukot ili crni kim koji nosi <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezik">latinski naziv</a> <em>Nigella sativa</em> je cvjetna <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Biljka">biljka</a> porijeklom iz jugozapadne <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Azija">Azije</a>, koja s <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Kim">kimom</a> nije u srodstvu. Pravi ćurekot je jednogodišnja zeljasta biljka. Naraste do 40 cm. Ima nazubljene, perjaste listove i svijetlo-plave cvjetove. Ćurekot se može naći u <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Ju%C5%BEna_Evropa">južnoj Evropi</a>, zapadnoj <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Azija">Aziji</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Indija">Indiji</a> i sjevernoj <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Afrika">Africi</a>. Srodna biljka, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Poljski_crni_kim&amp;action=edit&amp;redlink=1">poljski crni kim</a> mogao se, kao korov, naći na poljima srednje i sjeverne Evrope. Danas je, uz druge, na listi skoro iskorijenjenih biljki.</p>
<p>Egipatski &#8220;el-bereqa&#8221; ćurekot je jedna od najranijih kultiviranih biljaka čovječanstva. U zemljama <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Orijent">Orijenta</a> koristi se više od 2000 godina kao ljutkasti začin i u medicini. Okusom podsjeća na <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Sezam">sezam</a> i kim. Njegovim sjemenkama se, naročito u azijskim zemljama, posipaju peciva. Tamo je poznat pod imenom &#8220;black onion seed&#8221; (sjeme crnog luka). U Evropi ova biljka stiče veliku popularnost u Srednjem vijeku, nakon što je 1031 god. izašla zbirka islamskog filozofa i ljekara Ibn Sina (poznatijeg pod latiniziranim imenom Avicenna) sa naslovom &#8220;Knjiga za liječenje duše&#8221;. Ibn Sina, pored ostalog, opisuje izvanredno dejstvo ćurukota za održavanje zdravlja.</p>
<p><strong>Upotreba i ljekovita svojstva</strong><strong></strong></p>
<p>Tek u skorije vrijeme ova biljka je novootkrivena od strane liječnika alternativne medicine, imunologa kao i raznih farmaceutskih kompanija. Dragocjena svojstva ćurekota poznata su još iz davnina, pa je cijenjen u mnogim kulturama širom zemaljske kugle. Koristi se u liječenju različitih <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Bolest">bolesti</a>, kao što su probavne tegobe i nadimanje, oslabljene funkcije <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Jetra">jetre</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Migrena">migrena</a>, za jačanje vitalnosti <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Organizam">organizma</a>, protiv iscrpljenosti i upala. Poboljšava probavu i apetit, pospješuje znojenje i obara tjelesnu temperaturu. Odstranjuje parazite (<a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gliste&amp;action=edit&amp;redlink=1">gliste</a>), dobar je lijek protiv <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Bakterija">bakterijiskih</a>, gljivičnih i <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Virus">virusnih</a> oboljenja i <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Krv">krvarenja</a> (epistaksa i hemofilija), te kancerogenih oboljenja. Smanjuje nivo šećera u krvi, diuretik je, pospješuje lučenje mlijeka kod dojilja, reguliše <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Hormon">hormone</a> rasta, dobar je za snižavanje k<a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Holesterol&amp;action=edit&amp;redlink=1">olesterola</a> u krvi, liječenje upala nosnih šupljina, suhog kašlja, bronhijalne <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Astma&amp;action=edit&amp;redlink=1">astme</a> i <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Gripa">gripe</a>. Koristi se i kao afrodizijak. U nekim zemljama somuni su obavezno posuti ćurekotom.</p>
<p><strong>Ćurekot ulje </strong><strong></strong></p>
<p>U upotrebi je i ulje dobiveno od sjemenki hladnom destilacijom. Čisto ćurekotovo ulje se u narodnoj medicini i sve češće u školskoj medicini koristi u lječenju alergija <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Neurodermitis&amp;action=edit&amp;redlink=1">neurodermitis</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psoriasis&amp;action=edit&amp;redlink=1">psoriasis</a>, za reguliranje imunološkog sistema, protiv <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Astma&amp;action=edit&amp;redlink=1">astme</a>, kod kemoterapije za ublažavanje neželjenih posljedica, kod probavnih problema, visokog krvnog pritiska ili u <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Veterina">veterinarstvu</a>. U indijskoj narodnoj medicini važi za sredstvo koje ublažava teškoće u doba trudnoće. Flaširano se može naći u biljnim apotekama. Dobrog kvaliteta je hladno-presano egipatsko ulje ćurekota (Al-Baraka-kvalitet). U srednjoj Evropi se gaji u <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Austrija">Austriji</a> (d<a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Donja_Austrija">onja Austrija</a>) i presovano ulje je visokog kvaliteta. Zasijane površine su ograničene. Kliničko djelovanje još nije dokazano.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Gusto recepti s ćurekotom:</strong><strong></strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Somuni s ćukerotom</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> <span style="text-decoration: underline;">Za </span><strong>tijesto</strong><span style="text-decoration: underline;">:</span> 500 g bijelog brašna, 20 g svježeg kvasca, po potrebi mlijeka (da se zamjesi meko tjesto), 1  jaje,  prstohvat sećera, prstohvat soli; <span style="text-decoration: underline;">Za </span><strong>nadjev</strong><span style="text-decoration: underline;">:</span> 300 g procjeđenog gustog punomasnog kiselog mlijeka, 200 g kisele pavlake, 4  jaja, 1 vezica sitno isjeckanog kopra, ćurekot za posipanje</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Gusto punomasno kiselo mlijeko procijedite kroz gustu gazu. Dobivenu smjesu pomiješajte sa kiselom pavlakom. Dodajte jaje, sitno sjeckani kopar, posolite po ukusu i promiješajte viljuškom. Ovom smjesom napunite lađice od tijesta.</p>
<p>Tijesto: U šolju mlakog mlijeka izdrobite svježi kvasac. Dodajte šećer, so i malo brašna. Ostavite u toplo da se kvasac digne. U posudi sa preostalom količinom brašna dodajte nadošli kvasac i sa mlijekom zamijesite meko tijesto kao za pogaču. Ostavite u toplo da se odmori bar 30 minuta. Kada je tijesto nadošlo, podjelite ga u loptice jednakih veličina. Razvijte tijesto oklagijom u obliku elipse. Krajeve uvijte. Dobit ćete lađice čije sredine punite unaprijed napravljenim nadjevom. Pospite dobivene lađice sa dosta ćurekota. Pecite u zagrijanoj rerni na temperaturi od 230°C dok tijesto ne porumeni.</p>
<p><strong>Gusto savjet:</strong> <a href="http://valerija10.coolinarika.com/slike/prikazi/43791">Somune</a> služite tople.</p>
<p><strong>NUTRICIONISTA:</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Punjene paprike s ćurekotom</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> 5 kg paprike za punjenje, 1 kg urde, 3 jaja, 1 vezica sitno sjeckanog kopra, malo ćurekota, po ukusu soli</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Paprike (somborke ili babure) očistite od sjemena. Na donjoj strani napravite mali prorez. Urdu stavite u dublju posudu. Dodajte jaja, sitno sjeckani kopar, ćurekot i posolite po ukusu. Dobro pomiješate da se smjesa izjednači. Dobivenu smjesu koristite kao nadjev i njome punite paprike. Punjene paprike poredajte u glinenu posudu i dodajte malo vode, ulja i poklopite. Pecite u zagrijanoj rerni na temperaturi od 200°C. Pri kraju skinute poklopac da paprike porumene.</p>
<p><strong>Gusto savjet:</strong> Poslužite s pavlakom.</p>
<p><strong>NUTRICIONISTA:</strong><strong></strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Hljepčiči s ćurekotom</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> 350 g tamnog pšeničnog brašna, 150 g raženog brašna, 1 kockica germe, malo šećera, kašičica mljevene morske soli, malo kiselog mlijeka, 3 dag sjemenki  lana, 3 dag sjemenki bundeve, 3 dag sjemenki suncokreta, 3 dag sjemenki sezama, 3 dag sjemenki ćukerota, 5 dag maslaca za premaz</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Germu izlomiti na male komade i pošećeriti, dodati malo toplog mlijeka. Kad je germa gotova dodati je u brašno s ostalim sastojcima. Dodavati kiselo mlijeko (sobne temperature) da se dobije fina smjesa, zatim dodati sjemenke. Nakon toga izraditi tijesto rukama desetak minuta i prebaciti na radnu plohu te još par minuta miješati. Ostaviti tijesto da se digne. Kad se diglo, podijeliti ga na 10 dijelova i praviti kugle od tijesta. Stavljati na papir za pečenje, premazati mlijekom (a po želji možete i žumanjkom ili uljem) i posuti sezamom i ostaviti da se ponovo digne, sve dok vam se rerna ne zagrije na 190°C. Tijesto peći 20 minuta. Kad se izvadi iz rerne pokriti ga krpom i poškropiti vodom te ostaviti 10-tak minuta da omekša.</p>
<p><strong>Gusto savjet: </strong>Najbolje je pecivo čuvati u papirnatim vrećicama.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/01/31/curekot/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>

