Bešamel umak datira još iz 17. vijeka, iz doba Louisa XIV. Prema legendi, izmislio ga je jedan radnik na dvoru, čiji je prvobitni recept uz vrhnje sadržavao brašno i maslac, ljutiku, peršun te luk. Danas se u savremenoj kulinarskoj verziji umjesto vrhnja koristi mlijeko, te se ne ubacuje previše dodatnih sastojaka kako se to nekada radilo.

Pripremile: I. Jokić i S. Krajina Jazvić

Jedan od 5 najvažnijih umaka francuskog kulinarstva

Smatra se da je ime dobio po markizu de Béchamelu, punog imena Louis de Béchameil (1630 - 1703). Béchamiel je bio finansijer koji je imao počasnu poziciju glavnog stjuarta kralja Louisa XIV. Bešamel umak važan je i zato jer se koristi i kao baza za druge klasične umake sa dodatnim sastojcima, poput Mornay sosa (sa sirom), Nantua sosa (sa riječnim račićima nalik malim jastozima, puterom i vrhnjem), Crème sosa (sa gustim vrhnjem), Soubise sosa (sa sitno nasjeckanim lukom zastakljenim na puteru) i drugih.

Gusto izjava: „Taj Béchameil čovjek baš ima sreće! Ja sam posluživao pileća prsa á la crème dobrih 20 godina prije nego se on i rodio, ali nikad nisam dobio priliku da dadnem svoje ime čak ni najskromnijem umaku” - Vojvoda od Escarsa, 17. vijek

Bešamel je mliječni umak i jedan iz porodice 5 najvažnijih umaka. Poznat je još i kao bijeli umak ili „sauce blanche”. Ovaj umak nezaobilazan je dio pripremanja lazanja svih vrsta, kao i musaka, a najviše se koristi u talijanskoj kuhinji (npr. za cannelonne ili za prelijevanje raznih mesa). Priprema bešamela je vrlo jednostavna. Iako za njegovu pripremu postoji mnogo različitih recepata i varijacija koje se primjenjuju kako za koje jelo, a jednako se tako mijenjaju u različitim tradicionalnim svjetskim kuhinjama, ipak postoji osnova od koje se rijetko odstupa. Pripremili smo vam dva klasična recepta za pripremu bešamel umaka kao i neke zanimljive recepte za jela uz koje se pravi ovaj čuveni bijeli umak.

Brzi bešamel umak

Sastojci: 100 g brašna, 100 g maslaca, 1,5 l mlijeka, malo bijelog bibera, so

Priprema: Na zagrijanom maslacu lagano popržite brašno uz neprestano miješanje. Dolijte zagrijano mlijeko, dodajte so, bijeli biber i pjenjačom miješajte na vatri 5 do 10 minuta. Zatim skinite umak s vatre i dalje miješajte dok ne dobijete gust i gladak umak.

Bešamel umak

Sastojci: 50 g maslaca, 50 g brašna, 6 dl toplog mlijeka, muškatni oraščić, ½ kašičice soli

Priprema: Na vrućem maslacu zapržite brašno. Kada brašno počne mijenjati boju, polako dolijevajte toplo mlijeko uz stalno miješanje. Kada se umak počne zgušnjavati dodajte so i na vrh noža muškatnog oraščića.

Gusto recepti sa bešamel umakom:

Špinat u bešamel umaku

Sastojci: 1 kg mladog špinata, ¼ l bešamel umaka, 1 kašika sira ribanca, so, bijeli biber, 2,5 dl mlijeka, 1 kašika brašna, 2 kašike maslaca

Priprema: Najprije pripremite bešamel umak. Na slaboj vatri miješajte u lončiću maslac i brašno nekoliko minuta, pazeći da smjesa ne posmeđi. Potom polako dolijte vrelo mlijeko uz neprekidno miješanje, posolite i pobiberite umak. Umak kuhajte 15-tak minuta dok se ne stvori glatka krema. Očišćen špinat kuhajte i ocijedite. Tepsiju namažite maslacem i napunite špinatom. U bešamel umak dodajte sir ribanac, dobro promiješajte i prelijte umak preko špinata. Stavite tepsiju u zagrijanu pećnicu i pecite na umjerenoj vatri 15-20 minuta, odnosno dok se odozgo ne stvori rumenkasta korica.

Bešamel palačinke

Sastojci: Za palačinke: 60 g putera, 60 g brašna, 1,25 dl mlijeka, 60 g šećera, 2 kašike slatkog vrhnja, 3 jajeta; Za bešamel umak: 50 g putera, 50 g brašna, ½ l mlijeka

Priprema: Na otopljeni puter stavite brašno i promiješajte pa zalijte mlijekom i dodajte pola šećera te prokuhajte. Neka se smjesa malo ohladi pa dodajte žumanca i slatko vrhnje. Na kraju dodajte snijeg od bjelanaca sa preostalim šećerom. Pecite na puteru i punite po želji.

Za bešamel umak uzmite 50 g putera, 50 g brašna, pola litre mlijeka, rastopite puter, dodajte brašno, kratko popržite pa polako dolijevajte mlijeko i neprestano miješajte. Prokuhajte i pustite da vrije dok se ne zgusne. Ne zaboravite stalno mješati! Palačinke zalijte sa bešamelom i zapecite u pećnici.

Ćufte u bešamel umaku

Sastojci: Za ćufte: 300 g mljevenog mesa, 3 jajeta, 3 kašike ulja, 3 kašike brašna, biber, začini, 3 češnja bijelog luka, 1 glavica crvenog luka, 1 prašak za pecivo, 3 kašike prezle, 1 kisela pavlaka; Za bešamel: 100 g maslaca, 2 kašike brašna, ½ l mlijeka, sok ½ limuna, bijeli biber i so po ukusu; parmezan

Priprema: Sjedinite sve sastojke za ćufte i ostavite na hladnom mjestu 30 minuta. Pecite ih kao uštipke, pa redajte u vatrostalnu posudu. Skuhajte mlijeko i ostavite sa strane. Ugrijte maslac, propržite na njemu brašno pa dodajte vrelo mlijeko. Miješajući dodajte sok od limuna, so i biber. Kada se zgusne prelijte preko ćufti. Preko bešamela naribajte parmezana, pa stavite u rernu da se zapeče.

Malo je poznato da kroasani imaju veze sa Turskom. Legenda kaže da su nastali u 17. stoljeću u Beču nakon turske opsade grada kada su bečki pekari, kako bi proslavili odbranu grada, počeli peći kiflice u obliku polumjeseca - simbola na turskoj zastavi.

Napisao: Adnan Učambarlić

Croissant (Fr.) = polumjesec (Eng. „crescent”)

Ipak, prva asocijacija koja pada na pamet kada se spomenu kroasani je rano pariško jutro ogrnuto mirisom kafe i vrućih kroasana. Kroasani zadiru duboko u tradiciju Pariza. Značaj malih polumjeseca je toliki da su postali neizostavan dio jutarnjeg rituala Parižana, koji ih obavezno moraju imati uz svoju prvu jutarnju kafu, bilo da je piju kod kuće ili u kafani.

Mitovi i legende o „croissant de lune”

Značaj čuvenog peciva izvire i iz priča koje su dio moderne mitologije Francuza, kulinarske legende poznate gotovo cijeloj naciji još od djetinjstva. Navodno su bečki pekari, zbog svog noćnog rada, prvi čuli buku koju je stvorila turska (otomanska) vojska prilikom opsade Beča krajem 17. stoljeća. Naime, pokušavajući da prodru u austrijsku prijestolnicu, grupa turskih vojnika kopala je tunel ispod odbrambenih zidina. Udaranje krampova, lopata i drugih alatki bilo je prilično bučno, što su prvi čuli pekari koji su radili u prostorijama ispod zemlje. Njihovo je upozorenje spasilo grad od iznenadnog upada neprijatelja, pa je pecivo od tada rađeno u obliku polumjeseca sa otomanske zastave. Ovo potvrđuje izraz koji Francuzi često koriste za kroasane - Viennoiserie. Bečki pekari su tijesto za ovo pecivo, koje je naraslo pomoću kvasca, nazvali kipfel.

Prema drugoj legendi, prvi kroasan napravljen je u Poljskoj kao spomen na čuvenu bitku kod Poitiersa iz 732. godine u kojoj je Charles Martel zaustavio napredovanje arapske vojske sa Iberijskog poluotoka, preko Francuske, prema srcu Starog kontinenta.

Treća legenda predstavlja kroasan kao nasljednika kifli koje su Turci pekli u Budimpešti u 17. stoljeću, a četvrta ga vezuje za insistiranje Marie Antoinette da u Parizu utaži glad za svojim omiljenim bečkim pecivom. Tada su Francuzi popularno austrijsko pecivo zbog njegovog oblika preimenovali u Croissant de lune. Vrlo brzo je, kao i brioš, kroasan ušao među klasične sastojke francuskog doručka. Kroasan je za razliku od brioša ipak postao mnogo popularniji i rašireniji.

Doručak kod Tiffanyja i kroasan od 22 hiljade funti

Povodom premijernog prikazivanja predstave Breakfast at Tiffany’s na londonskom West Endu, proizvođač luksuznog i superskupog likera od crnih malina, inače glavni sponzor predstave, stavio je na meni doručak od 22 hiljade funti.

Doručak se sastoji od kroasana, kafe i koktela. Ali, za razliku od onih uobičajenih, kroasani filmom inspirisani, su ručno ukrašeni, prekriveni dijamantima i jestivim zlatom. Tu je i specijalni džem od crvenih ribizli Bar le Duc. Uz to ide koktel od chamborda i šampanjca, kafa kopi luwak čija su zrnca prethodno poprskana likerom „chambord” koji se inače poslužuje u boci ukrašenoj zlatom, dijamantima i biserima, vrijednoj 2,4 miliona dolara. Sve to, naravno, sjajno ide i uz ime perrier jouet belle epoque, šampanjac, također uključen u doručak.

Uradi sam - Gusto recepti za izradu kroasana kod kuće:

Kroasani

Sastojci: 1/2 kg brašna, 5 jaja, 2/3 jogurta, kvasac, susam, prašak za pecivo

Priprema: U posudu sipajte 500 g brašna, kvasac, jaja i jogurt. Sve dobro miješajte i postepeno dodajite brašna po potrebi, dok se tijesto ne odvoji od ruku. Od tijesta napravite 5-6 loptica. Uzmite jednu lopticu, razvucite je u krug i sijecite kao križić. Od jedne loptice dobit ćete 12 komada, od kojih ćete svaki uviti u kiflicu. Tako napravljene kiflice stavite u podmazan pleh da odstoje dva sata, pa ih premažite jajetom i sa malo soli, zatim susamom. Možete da ih punite faširanim mesom.

Zeleni kroasani

Sastojci: 750 g brašna, 350 g smrznutog špinata, 1 svježi kvasac, kašika soli, oko 120 ml mlijeka, 250 g mekanog margarina

Priprema: Špinat odmrznite kako je navedeno na pakiranju. U malo mlakog mlijeka stavite šećer i razmrvljeni kvasac, promiješajte. Ostavite na nekoliko minuta da se nadigne. U posudi prosijte brašno i dodajte so, mlaki špinat i mlijeko, u sredinu nalijte dignuti kvasac. Zamijesite tijesto.
Tijesto oblikujte u kuglu, stavite ga u pobrašnjenu posudu, pokrijte i stavite u hladnjak na dva sata.
Nakon što je dva sata stajalo u hladnjaku, tijesto razvaljajte. Polovicu tijesta premažite mekanim margarinom. Preko namazanog dijela tijesta preklopite nenamazanu polovicu tijesta, kao knjigu, i pritisnite, pa tako preklopljeno tijesto još jednom razvaljajte.

Tijesto narežite na trokute i počevši od strane nasuprot špicastom vrhu, namotajte kifle. Premažite ih umućenim bjelancem. Po želji, pospite susamom. Kifle složite na lim obložen papirom za pečenje. Pecite na 200-220°C.

Kroasani sa suhim smokvama
Sastojci: 150 g integralnog brašna, 100 g bijelog brašna, 30 g susamovog ulja, 1 jaje, 1 žumance, 3 kašike šećera, 15 g pivskog kvasca, 100 g suhih smokava, 4 kašike meda, 2 kašike mlijeka.
Priprema: Prosijte obje vrste brašna i umijesite sa uljem, jajetom, žumancem, šećerom i kvascem otopljenim u čaši mlake vode. Tijesto mijesite dok ne postane homogeno i elastično. Formirajte veknu, stavite je u činiju, pokrijte kuhinjskom krpom i ostavite na toplom, oko pola sata, da nadođe. Smokve isijecite na komadiće i pomiješajte sa medom.
Tijesto rastanjite oklagijom, pa od njega isijecite trouglove. Na širi kraj stavite smokve sa medom i napravite kiflice. Kroasane stavite u pleh obložen masnim papirom za pečenje i ostavite još 20 minuta da nadođu. Premažite ih mlijekom i pecite 15-20 minuta, na 180°C.

Gastronomski biser na Neretvi

Istražila: Dragana Nižić

Lokacija: U trgovačkom centru Biosphera (Ulica braće Fejića) smješten je restoran Veranda, pravi gastronomski biser na obali rijeke Neretve.

Objekat: Stilski uređen interijer restorana i prekrasan pogled koji se pruža na grad s nekoliko restoranskih terasa, stvaraju vrhunsku atmosferu. Unutrašnjost restorana, otvoreni i natkriveni dijelovi terasa sasvim su dovoljni za ugodan smještaj i preko stotinu gostiju, a objekat nudi i mogućnost organiziranja različitih svečanih prijema, poslovnih susreta, obiteljskih proslava, privatnih zabava i slično. Također, u restoranu Veranda možete dogovoriti sve detalje oko jelovnika vezanih uz catering usluge, a osoblje će se potruditi kako bi udovoljilo vašim željama.

Ponuda: Jelovnik je prožet elementima tradicionalne i međunarodne kuhinje, od predjela do deserta proteže se harmonija različitih kombinacija. Kao specijaliteti kuće ističu se Janjeći hadžijski ćevap u pergamentu, Janjeća kombinacija Veranda i Janjeća leđa s mentom. Njih kvalitetno prate jela talijanske i francuske kuhinje, te hladna predjela poput Carpaccia od sira s kruškom, topla predjela kao što su Tagliatelle a la Putanesca, jela po narudžbi, velik izbor juha, specijalnih salata, tjestenine, ribe i plodova mora. Kruška u crnom vinu samo je dio neodoljivih slastica koje biste trebali probati, a jelovnik prati i bogata vinska karta.

Ambijent: Radi se o vrhunski uređenom prostoru do najsitnijih detalja. Egzotične sorte drveta na podu, koncertni klavir u središtu, tople nijanse namještaja, raskošna rasvjeta i prozračnost prostora nude istinsko uživanje u šarmantnom interijeru.

Muzika: Muzika se bira ovisno o trenutnoj atmosferi ili organiziranim svečanostima.

Usluga: Jednostavno izvrsna.

Cjelokupan dojam: U restoranu Veranda naći ćete sklad ponude i kvalitete, te cijene koje im odgovaraju. U njega se ne dolazi slučajno ni na brzinu. Veranda je gastronomski užitak s predumišljajem i svojim gostima nudi atmosferu koju je teško nadmašiti.

Piše: Nina Branković

Jedan od prvih gastronomskih pisaca, Jean-Anthelme Brillat-Savarin, rekao je: “Ručak koji završava bez sira je kao prekrasna žena bez jednog oka”. Poznati po otmjenom i rafiniranom ukusu, Francuzi su oduvijek sir smatrali veoma bitnim elementom svakog boljeg ručka pa se i danas u mnogim otmjenim restoranima sir služi čak poslije večere, umjesto deserta. U ovoj lijepoj zemlji možete probati čak 400 vrsta sireva.

Ah, taj mekani sir francuski…

Gusto izjava o francuskom siru: „Kako voditi naciju koja ima 246 varijanti sira?!” - Charles de Gaulle

Neki francuski sirevi označeni su oznakom AOC - Appellation d’Origine Controlee što predstavlja status sličan vinima. To znači da je sir proizveden u skladu s kontroliranim pravilima te da je uskog geografskog porijekla. Neki od najpoznatijih mekanih francuskih sireva koje ćemo predstaviti u ovom tekstu, a koji se mogu naći i u našim prodavnicama su: Brie, Camembert i Roquefort.
Za dobar sir vrlo su važna dva faktora: vrijeme sazrijevanja (od dvije nedjelje do sedam godina) i temperatura. U toku sazrijevanja mikroorganizmi igraju svoju ulogu i oni mogu biti normalno prisutni u mlijeku, atmosferi ili mogu biti dodani. U “plave vene” se ubacuju Penicillium spore (odnosno, koriste se i gljive) koje stvaraju aromu i plavo-zelene linije poput onih u sira Roquefort. Ovi sirevi sazrijevaju iznutra. Sa druge strane, sirevi kao Camembert i Brie se površinski tretiraju drugim tipom Penicillium spora, što izaziva “cvjetnu” površinu.

Brie - ‘kraljev sir’

Brie je meki sir od kravljeg mlijeka sa plemenitim bijelim plijesnima i žuto-bijelom mekanom sredinom. Otac svih mekanih bijelih, gljivicama pokrivenih sireva jeste Brie de Meaux. Okruglog je oblika, prečnika oko 20 cm i težine 2,5 do 3 kilograma. Brie de Meaux se proizvodi u okolini Pariza još od VIII vijeka i originalno je bio zvan „kraljev sir”, dok je poslije Francuske revolucije to ime promijenjeno u „kraljicu sireva”. U njegovom okusu su, od samog nastanka, uživali i seljaci i vlastela. Sir je 1980. dobio zaštitu AOC-a, državne institucije za kontrolu kvaliteta na regionalnom nivou, i od tada se pretežno proizvodi u istočnom dijelu Pariškog bazena.

Kažu da će vas prilikom konzumiranja ovaj sir od deset puta, razočarati devet (biće raslojen, što znači da je isuviše mlad, ili će biti previše židak, što znači da je prestar), ali da je onaj deseti put vrijedan svih prethodnih razočaranja. To deseto konzumiranje će vas natjerati da čitav proces ponovite bez razmišljanja. Vino koje se preporučuju uz ovaj sir je Cabernet Sauvignon. Inače, Brie se može stavljati u razne sendviče, ali je ipak najukusniji sam, kada se uz njega grickaju lješnici ili neko voće kao što su dinje.

Nabavka: Brie Rosenberg (125 g): 6,50 KM, Konzum, Brie President (200 g): 9 KM, Konzum

Camembert - ‘buđavi sir’

Camembert je sir iz Normandije i prvi put ga je 1791. godine napravila jedna francuska porodica po verziji recepta monaha. Vrlo brzo su se pojavili sljedbenici ovog sira. Sir je postao brzo popularan i poznat. Camembert se na farmama više ne proizvodi. Fabrička proizvodnja počela je krajem 19. vijeka, a od 1910. poboljšana je upotrebom Penicillium candidum. Pravi camembert ima okus šampinjona i odličnu aromu. Camembert se pravi tako što se u pasterizirano kravlje mlijeko dodaje kiselina i mlijeko se zagrijava, a zatim mu se dodaje sirište i buđna struktura. Sir sazrijeva na temperaturi od 14 do 15 stepeni i poslije 7 do 12 dana se može pakovati.

Nabavka: Camembert (250 g): 6,30 KM, Konzum

Roquefort - ’sir s plavim venama’

Roquefort je domaći francuski sir od ovčjeg mlijeka, sa plemenitim plavim plijesnima, takozvanim “plavim venama”. Sir je bijel, krt, i ima karakterističan miris i okus, prepoznatljivu notu butrične kiseline i resku aromu koja potiče od plavih plijesni. Prilikom konzumiranja, okus nastupa blago, može se reći slabo, onda dolazi slatkost, pa okus dima, i na kraju slana završnica.

Potiče sa juga Francuske i Francuzi tvrde da Roquefort siru nijedan nije ravan. Roquefort se pravi od mlijeka ovaca sorte lakon, koje se uzgajaju na određenom području, čuvenom po krečnjačkoj geologiji. Takav reljef diktira i specifično rastinje koje ulazi u ishranu ovaca, što utiče na okus njihovog mlijeka. Iako se i u ostalim dijelovima svijeta proizvode sirevi po istoj tehnologiji, evropski zakon nalaže da se tim imenom mogu zvati samo sirevi koji su na prirodan način sazreli u Cambalou pećinama oblasti Roquefort-sur-Soulzon, jer mu je to geografski zaštićeno ime.

Plijesan koja daje Roquefortu aromu koja predstavlja njegov zaštitni znak se, originalno, mogla naći u tlu tih lokalnih pećina. Proizvođači sira su tradicionalno ostavljali hljeb u pećinama šest do osam sedmica, dok se na njega plijesan potpuno ne nahvata. Sredina hljeba je zatim sušena da bi se dobio prah koji se ubacivao u sredinu sira. U današnjoj proizvodnji plijesan se proizvodi u laboratorijskim uslovima, što dovodi do postojanijeg i konstantnijeg kvaliteta. Koristi se u salatama, jelima s povrćem, a uz njega se preporučuje vino Zinfandel Port.

Nabavka: Roquefort (125 g): 9,70 KM, Konzum

Gusto recepti:

Zapečeni Brie sa sosom od pikantnih začina

Potrebno: 1 kolut sira Brie

Za sos: nekoliko zrna pinjola, nekoliko oljuštenih badema, nekoliko češnjeva bijelog luka, lišće svježeg bosiljka, maslinovo ulje, parmesan, so, biber

Priprema: Uzmite manji ili veći Brie sir u zavisnosti od broja osoba. Oštrim nožem tanko odsijecite poklopac i malo izdubite sir, pazeći da ne oštetite spoljnu koricu.
U avanu napravite sos od nekoliko zrna pinjola, nekoliko badema, češnjeva bijelog luka, dosta svježeg bosiljka i maslinovog ulja. Sve dobro promiješajte pa dodajte nekoliko kašika ribanog parmezana, te soli i bibera po ukusu. Rasporedite sos po cijeloj površini sira i ubacite u dobro zagrijanu rernu na desetak minuta.

Gusto savjet: Služite odmah sa VIC krekerima ili prepečenim kriškama hljeba.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato kalcijem i fosforom (sir), te je dobro za jake kosti i zube. Pinjoli i bademi bogati su esencijalnim kiselinama dobrim za srce. Jelo je međutim visoke masnoće i kaloričnosti te oprez dijabetičarima i osobama visokog kolesterola.

Supa od brokula s Camembert sirom

Potrebno: 800 g brokula, 500 ml mlijeka, 500 ml vode, 1 kašika senfa, malo začina od povrća, biber, 100-150 g pavlake, 1-2 kašike maslinovog ulja, 225 g sira Camembert

Priprema: U posudu za kuhanje stavite cvjetove brokule, mlijeko, vodu, senf i malo začina od povrća. Kuhajte na laganoj vatri oko 20 minuta dok brokula ne omekša. Malo posolite, pobiberite i još kratko prokuhajte. Kratko ohladite pa sve sastojke usitnite. Supu vratite na vatru, umiješajte vrhnje i kratko prokuhajte. Dodajte maslinovo ulje i sir Camembert narezan na manje dijelove.

Gusto savjet: Supu poslužite ukrašenu cjetovima brokula i pospite je svježe mljevenim ili grubo sjeckanim lješnicima.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato kalcijem, fosforom (sir i mlijeko) te fitokemikalima i C vitaminom (brokula) pa štiti od osteoporoze, infekcija i malignih oboljenja. Jelo je umjerene kaloričnosti.

Pikantni biftek sa kremom od Roquefort sira

Potrebno:

Za biftek: 4 bifteka (oko 500 g), 100 ml bijelog suhog vina, 100 ml vrhnja za kuhanje, malo začina od povrća

Za aromatičnu kremu od Roquefort sira: 50 g luka, 50 g maslaca, 150 g sira Roquefort, 2 kašike fino nasjeckanih oraha, 1 kašika narezanog svježeg peršuna

Priprema: Za kremu od sira: luk očistite i sitno narežite. Na trećini zagrijanog maslaca ispecite luk. Sir, orahe, vlasac, biber, pečeni luk i drugu trećinu maslaca dobro izradite rukama te oblikujte valjak. Zamotajte ga u aluminijsku foliju i ostavite u frižider dok se masa ne stvrdne.

Biftek: Zagrijte preostali maslac pa odreske ispecite sa svake strane 3-4 minute. Nastavite ih peći, uz lagano dolijevanje vode, dok ne omekšaju. Pečene odreske izvadite iz tave i stavite na toplo mjesto.

Umaku od pečenja dodajte malo začina od povrća, vino i vrhnje, pa kuhajte oko 2 minute. Odreske vratite u tavu s umakom i kratko prokuhajte oko 1 minutu.

Gusto savjet: Na svaki odrezak stavite komad aromatičnog sira i držite u tavi sve dok se ne počne lagano topiti.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato željezom i vitaminom B12, kao i kvalitetnim bjelančevinama, te odlično djeluje na jačanje krvi.

Za svježu ponudu mekanih francuskih sireva proizvedenih u našoj zemlji kontaktirajte:

Zemljoradnička zadruga ZZ EKO Vlašić

Telefon: +387 (0)62 965 700
Fax: +387 (0)30 539 154

E-mail: zz_ekovlasic@yahoo.com

Piše: Sara Krajina

Francusko vino se proizvodi u nekoliko regija u Francuskoj u količinama od 50 do 60 miliona hektolitara godišnje, što je oko 7-8 milijardi boca. Francuska ima najveću proizvodnju vina na svijetu (ispred Italije), a druga je po ukupnoj površini vinograda (nakon Španije). Izvoz francuskih vina čini 34.01 posto od ukupnog svjetskog tržišta vina.

Porijeklo i historija francuskog vina

Većina francuskih vinskih regija proizvode vino još iz vremena Rimskog carstva. Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa do pristupačnih koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj. Dva najvažnija obilježja vrhunskih fancuskih vina su „terroir” koji podrazumijeva vezu stila vina sa specifičnim lokacijama vinograda i proizvodnjom, te „Appellation d’Origine Contrôlée” (AOC) sistem. Pravila apelacije precizno definiraju koje se varijacije grožđa i načini proizvodnje dopuštaju u svakoj od nekoliko stotina geografski definiranih apelacija, a to mogu biti cijele regije, pojedinačna sela ili vrlo konkretni vinogradi.

Francuska je domovina mnogih varijacija grožđa kao što su Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Pinot Noir, Sauvignon Blanc i Syrah koji se sada uzgajaju širom svijeta, kao i mnogih metoda proizvodnje i stilova vina koji se kopiraju i imitiraju u drugim zemljama. Francuska se u vremenima krize ili kad im opadne prodaja služi za nas čudnom taktikom - povećava cijenu svojih luksuznih vina i time zapravo poboljšava prodaju, jer veliki bogataši vole kupovati skupe stvari. Međutim, činjenica je da im je općenito vinska industrija zadnjih godina na udaru zbog manje konzumacije unutar same Francuske te oštre konkurencije od strane vina iz Novog svijeta i drugih evropskih zemalja.

Francusko vino je nastalo još u 6. stoljeću p.n.e., kada su Grci kolonizirali i nastanili južni Gaul. Uzgoj vinove loze posebno je napredovao s osnivanjem grčke kolonije Marseille. Rimsko carstvo licenciralo je regije na jugu da proizvode vino. St. Martin od Toura (316.-397.) bio je zadužen i za širenje kršćanstva i za sadnju vinograda. U Srednjem vijeku, monasi su održavali vinograde te se bavili očuvanjem znanja i vještina o pravljenju vina u tom počesto vrlo turbulentnom periodu. Manastiri su imali resurse, sigurnost i motivaciju da proizvode stalne količine vina kako za misne proslave tako i za zaradu. U to vrijeme najbolji su vinogradi bili u vlasništvu manastira a njihovo se vino smatralo vrhunskim. S vremenom je i plemstvo razvilo svoje velike vinograde. Međutim, Francuska revolucija je dovela do konfiskacije većine vinograda u posjedu Crkve i drugih.

Napredovanje francuskog vinarstva nakratko je stalo kada su se pojavile bolesti loze poput plijesni i filoksere (trsna uš) u cijeloj zemlji, pa čak i u cijeloj Evropi, koje su poharale vinograde. Nakon toga uslijedio je ekonomski krah u Evropi, a potom i dva svjetska rata, pa se francuska vinska industrija oporavljala od štete decenijama. U međuvremenu je došla i konkurencija koja je postala direktna prijetnja dragocjenim francuskim brandovima kao što su Champagne i Bordeaux. Zbog toga je ustanovljen Appellation d’Origine Contrôlée sistem 1935. godine kojim se štite francuski vinski interesi. Francusko vinarstvo vratilo se u formu nakon velikih investicija, ekonomskog oporavka poslije Drugog svjetskog rata i uz nove generacije vigneronsa (vinara) polučilo je prve dobre rezultate 1970-ih godina, a potom i u decenijama koje su uslijedile. Tako su nastala moderna francuska vina, onakva kakve ih danas poznajemo.

Nivoi kvaliteta i sistem apelacije

Pored AOC sistema kojim upravlja moćni nadzorni odbor (Institut National des Appellations d’Origine - INAO), Francuska ima i jedan od najstarijih sistema na svijetu za zaštićeno određivanje porijekla vina i vrlo stroge zakone o proizvodnji vina. Mnogi drugi evropski sistemi su nastali po njihovom uzoru. Sama riječ “appellation” preuzeta je i u mnogim drugim zemljama, premda često sa ne tako strogim značenjem kao kod Francuza. I zakoni EU o vinarstvu također su rađeni prema francuskom modelu. Prema francuskom zakonu, vino se dijeli u četiri kategorije, od kojih dvije potpadaju pod EU kategoriju stolnih vina, a dvije pod EU kvalitetnih vina koja su proizvedena u specifičnoj regiji (QWPSR).

Stolna vina su označena kao:

Vin de Table - uz oznaku proizvođača i Francuske kao zemlje porijekla;

Vin de Pays - uz oznaku specifične regije u Francuskoj (npr. Vin de Pays d’Oc iz Languedoc-Roussillon ili Vin de Pays de Côtes de Gascogne iz Gasconyja), te ne podliježu tako striktnim regulativama kao AOC vina. Recimo, proizvođačima ovakvih vina je dozvoljeno da označe vina koja su rađena od sorti grožđa ili procedurama mimo onih koje propisuju AOC pravila, a da pri tom ne spadaju u nekomercijalna obična stolna vina. Kako bi se pak razlikovala od običnih stolnih vina, proizvođači moraju predati uzorke vina na analizu i degustaciju, a vina se moraju proizvoditi od određenih sorti i mješavina.

QWPSR ili kvalitetna vina su označena kao:

Vin Délimité de Qualité Superieure (VDQS) - nešto su manje striktan od AOC-ovih, a obično se ovako označavaju vina iz manjih oblasti ili ona koja čekaju da potencijalno postanu AOC vina.

Appellation d’Origine Contrôlée (AOC) - ovime se označavaju vina iz specifične oblasti uz mnoge druge restrikcije, uključujući sortu grožđa i metode proizvodnje. 2005. godine postojalo je čak 427 različitih AOC vina u Francuskoj.

U godinama kada uvjeti za berbu nisu najpovoljniji, na tržištu bude nešto manji postotak AOC vina. Ukupno govoreći, udio stolnih vina na svjetskom tržištu je prilično opao zadnjih decenija, dok je udio AOC vina malo porastao, a udio Vin de Pays je porastao znatno.

Stilovi vina i sorte grožđa

U Francuskoj se proizvode svi uobičajeni stilovi vina: crveno, rosé, bijelo (suho, polu-suho, polu-slatko i slatko), te pjenušavo. U svim ovim stilovima, francuska vina se rade u spektru od  jeftinih i jednostavnih verzija do nekih od najčuvenijih i najskupljih primjeraka na svijetu. U Francuskoj rade i tzv. ‘pojačana’ (fortified) vina, ali ona su uglavnom nepoznata izvan Francuske.

Kultiviraju se brojne sorte grožđa, i one koje su dobro poznate međunarodno kao i one opskurne, lokalne varijacije. Većina sorti danas poznatih kao „međunarodne” zapravo su francuske ili su postale poznate zato jer su kultivirane u Francuskoj. Zbog raznih regulacija koje se odnose na striktnu lokaciju, ne može se reći da se pojedina sorta uzgaja širom zemlje - svaka ima svoju. Sorta Cabernet Sauvignon veže se prvenstveno za regiju Bordeaux, sorta Syrah za regiju Rhône, premda se neke varijacije mogu naći u dvije ili više regija, npr. Chardonnay u Bourgogni (uključujući i Chablis) i u regiji Champagne, a Sauvignon Blanc u Loiri i Bordeauxu. Kao primjer pravila na djelu i bez obzira na povoljne klimatske uvjete, Cabernet Sauvignon vina se ne proizvode u Rhôni, Riesling vina nema u Loiri, kao ni Chardonnay vina u Bordeauxu. (Sve i kad bi proizveli takva vina, ona bi potpala u nižu kategoriju Vin de Pays ili stolnih vina.)

Prema tradiciji, mnoga francuska vina su kupaža nekoliko sorti grožđa. Češće su kupaže bijelih vina nego crvenih. Francuska vina također više nose identitet regije u kojoj su nastala nego nacionalni identitet. Nivoi kvaliteta i cijene značajno variraju, neka su vina napravljena za neposrednu konzumaciju, dok su druga predviđena da leže u podrumima dugi niz godina.

Ono što je pak zajedničko većini francuskih vina jest da su osmišljavana tako da se kombiniraju s hranom. Budući da je u Francuskoj običaj da se vino poslužuje uz hranu, ona su sva tako i napravljena da budu kompatibilna s određenom hranom.

Francuske vinske regije

I regije podliježu strogim pravilima od strane institua „INAO”. Svaka regija ima svoju definiciju i karakter vina. Ako vino ne bude urađeno po tim pravilima, ono biva degradirano u nižu kategoriju.

Vinskih regija u Francuskoj je zbilja mnogo, pa ćemo pobrojati samo neke najbitnije:

Alsace

Prvenstveno regija bijelih vina, premda imaju i nekih crvenih, rosé, pjenušavih i slatkih vina. Nalazi se u istočnoj Francuskoj na rijeci Rhine i graniči sa Njemačkom. 

Bordeaux

Bordeaux je velika regija na obali Atlantika, s dugom tradicijom izvoza vina u druge zemlje. Ovo je prvenstveno regija crvenih vina, čuvena po vinima Chateau Lafite-Rothschild, Chateau Latour, Chateau Mouton-Rothschild, Chateau Margaux i Chateau Haut-Brion iz pod-regije Medoc; Chateau Cheval Blanc i Chateau Ausone u mjestu St Emilion; te Petrus i Chateau Le Pin u Pomerolu. Ova su crvena vina uglavnom kupaža sorti Cabernet Sauvignon, Merlot i katkad Cabernet Franc. Bordeaux također proizvodi suha i slatka bijela vina, kao npr. poznato slatko vino iz apelacije Sauternes, Chateau d’Yquem.

Burgundy

Burgundy ili Bourgogne u istočnoj Francuskoj je regija u kojoj su podjednako važna bijela i crvena vina. Ovo je i regija koja je najviše podijeljena u smislu terroira, pa se dijeli na najveći broj apelacija od svih francuskih regija. Vrhunska vina iz srca regije Burgundy iz oblasti Côte d’Or jako su visoko cijenjena i skupa. Burgundy regija se dijeli na četiri osnovna dijela:

- Cote de Nuits (od Marsannay-La-Cote do Nuits-Saint-Georges)

- Cote de Beaune (od sjevera oblasti Beaune do Santenay)

- Cote Chalonnaise

- Maconnais

Dva dijela Burgundyja koji se ponekad smatraju odvojenim regijama su:

- Beaujolais na jugu, blizu regije doline Rhône, gdje su uglavnom rade crvena vina sa voćnim aromama koja se obično piju mlada. Vino Beaujolais Nouveau je jedino vino koje se zakonski može konzumirati u istoj godini kada je i proizvedeno (treća sedmica u novembru)

- Chablis, koji je na pola puta između Côte d’Or i Pariza, a proizvode se bijela vina na tlu punom krede koji im daje oštriji i više metalni stil nego u ostatku regije Burgundy.

U Burgundyju se najviše koriste dvije sorte grožđa - Chardonnay za bijela vina i Pinot Noir za crvena. Bijela vina se još rade i od Aligoté sorte, te nekih drugih sorti povremeno. 

Champagne

Champagne je smješten u istočnoj Francuskoj, blizu Belgije i Luksemburga, i najhladnija je vinska regija te domovina vodećih pjenušavih vina. Champagne vina mogu biti i bijela i rosé. Vrlo malo se proizvode obična bijela vina u Champagneu (npr. AOC vino Coteaux Champenois), a neka mogu biti i crvena.

Corsica

Corsica je otok na Sredozemnom moru, a njihova se vina prvenstveno piju tamo. Imaju devet AOC regija te mnogo vin de pays kategorija vina.

Jura

Jura je mala regija u planinama blizu Švicarske gdje se proizvode neki unikatni stilovi vina, npr.  Vin Jaune i Vin de Paille. Povezani su s regijom Burgundy s obzirom da naveliko koriste njihove sorte Chardonnay i Pinot Noir, a i klima im je slična.

Languedoc - Roussillon

Languedoc - Roussillon je najveća regija po površini vinograda, a tu se proizvodi gro francuskih jeftinijih vina. Poznata je i po nazivu „vinsko jezero”, a njihova vina se uglavnom prodaju pod etiketom Vin de Pays d’Oc.

Loire

Loire dolina je uglavnom regija bijelih vina koja se proteže duž rijeke Loire River u centralnoj i zapadnoj Francuskoj, a sorte grožđa i stilovi variraju na tom potezu. Uz rijeku su smještene i četiri podregije: Gornja Loire, poznata i kao zemlja Sauvignon Blanc, s vinima poput Sancerre AOC,

Touraine oblast sa bijelim vinima iz hladnije klime (suha, slatka i pjenušava), Anjou-Saumur oblast koja je slična Tourainu u smislu sorti, ali njihova vina kao što su suhi Savennières AOC i slatki Coteaux du Layon AOC su jača od onih kod susjeda, a od crvenih imaju Saumur AOC i Saumur-Champigny AOC, te oblast Pays Nantais koja je najbliža Atlantiku i radi vino Muscadet AOC od grožđa Melon de Bourgogne .

Provence

Provence na jugoistoku, blizu Mediterana, možda je i najtoplija vinska regija u Francuskoj. Proizvode većinom rosé i crvena vina. Najvažnija njihova oblast je Bandol.

Rhône

Rhone dolina je prvenstveno regija crvenih vina na jugoistoku Francuske, uz rijeku Rhône. U stalnoj su konkurenciji sa Bordeaux vinarima.

U ostale regije spadaju i Savoy (većinom bijelo vino, blizu Švicarske) te Jugozapadna Francuska  (Sud-Ouest, crvena vina nalik onima iz Bordeauxa, a imaju i suhih i slatkih bijelih vina), koja se dijeli na Bergerac i druge oblasti uzvodno uz rijeku Dordogne; oblast uzvodne Garonne; Gascony u kojoj se također proizvode Armagnac, Madiran, Côtes de Gascogne, Côtes de Saint-Mont, Pacherenc du Vic-Bilh i Tursan; Bearn, s oblasti Jurançon; i oblast Basque zemlje, kao što je Irouléguy.

(za 6 osoba)

Sastojci:

Za tijesto: 200 g brašna, 100 g hladnog maslaca, prstohvat soli, 1-2 kašike hladne vode, papir za pečenje i suhe mahunarke (grahorice)*

Za punjenje: 3 jaja, 150 g šećera, 3 limuna (sok i ribana kora), 75 g maslaca, ½ limuna tanko izrezano

*Ovo je kesica miješanih suhih grahorica koje se mogu kupiti u Mercatoru, Konzumu i drugim većim supermarketima, a u njoj su: grašak, više vrsta graha, zelena i crvena leća.

Zahtjevnost: lako za pripremu

Vrijeme pripreme i kuhanja: 50 minuta + 1 sat stajanja u frižideru

Priprema: Pomiješajte brašno i so. Sjedinite ih sa maslacem, a zatim dodajte 1-2 kašike vode i brzo umijesite tijesto tako da bude mekano ali ne ljepljivo. Formirajte loptu od tijesta, uvijte je u prozirnu foliju i stavite u frižider sat vremena.

Razvucite tijesto na radnoj površini posutoj brašnom i izrežite tijesto veličine kalupa prečnika 24 cm. Na dno kalupa stavite papir za pečenje, na njega položite tijesto i napunite ga suhim mahunarkama. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici (200°C) oko 20 minuta. Izvadite tijesto, uklonite mahunarke i papir za pečenje i nastavite peći još 10 minuta dok tijesto ne postane zlatnosmeđe.

U međuvremenu, stavite šećer i jaja u metalnu posudu i mutite mikserom dok smjesa ne postane pjenasta. U jaja umiješajte sok i izribanu koricu limuna. Kuhajte smjesu na pari i miješajte mikserom sve dok ne postane kremasta. Smjesu rasporedite na vruće tijesto i ostavite da se ohladi. Prilikom posluživanja tortu ukrasite kriškama limuna.

Prilikom serviranja, spustite modle kratko u toplu vodu, preokrenite ih na tanjir i ukrasite svježim borovnicama i cvjetovima lavande.

(za 2 osobe)

Sastojci: 4 kuhane kruške srednje veličine, ¾ l crnog vina, 150 g šećera, 1 limun, 1 štapić cimeta, 4 jezgre oraha

Zahtjevnost: lako za pripremu

Vrijeme pripreme i kuhanja: 35 minuta

Priprema: Izrežite limun na kriške, stavite u posudu sa crnim vinom, šećerom i cimetom i pustite da provri. Lagano miješajte desetak minuta. Ogulite kruške ali ostavite peteljke. Izvadite štapić cimeta i kriške limuna iz vina. Stavite kruške uspravno u veću posudu i prelijte ih vinom. Poklopite i kuhajte na laganoj temperaturi oko 10 minuta. Izvadite kruške iz vina i postavite na tanjire. Vino nastavite kuhati sve dok se ne pretvori u sirup, prepolovite orahe i stavite ih u sos od vina. Sirup prelijte preko kruški.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato fitokemikalima (kruške, limun, vino) i omega esencijalnim aminokiselinama, te štiti od slobodnih radikala i hrani ćelije.

(za 4 osobe)

Sastojci: 5 žumanaca, 200 g meda od lavande, 250 ml slatkog vrhnja, 250 ml jogurta, 4 lista bijele želatine, svježe borovnice, cvijet lavande za dekoraciju

Zahtjevnost: lako za pripremu

Vrijeme pripreme i kuhanja: 25 minuta i 3 sata u frižideru

Priprema: Mutite žumanca dok se ne zgusnu i ne postanu kremasta. Lagano ih dodajite u med od lavande. Mutite mikserom narednih 10 minuta dok ne dobijete gustu, skoro bijelu kremu. Zatim smjesu umiješajte u jogurt.

Potopite želatinu u hladnu vodu, procijedite a zatim rastvorite u malo vruće vode. Dobro izmiješajte i sjedinite sa kremom od jaja i meda. Dobro umutite slatko vrhnje i dodajte kremi. Stavite u modle i ostavite u frižider da se stisne.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato fruktozom i glukozom, željezom (borovnice), te obiljem minerala (med), te kalcijem i bjelančevinama (jaje, vrhnje, jogurt). Zdrava energetska bomba!

(za 8 osoba)

Sastojci: 1 velika veza za supu (mrkva, korijen peršuna, poriluk, celer), 4 češnja bijelog luka,

1 kašičica crnog bibera, 800 ml suhog crnog vina (Burgundy, Bordeaux), oko 1.75 kg govedine (plećke), 500 g mladog luka, 250 g gljiva, 150 g rezane slanine, 2-3 kašike brašna, 1-2 kašike paradajz pirea, 1 l goveđeg temeljca, 100 ml likera od višanja (sherry), 1 krompir (oko 200 g), 1 kašika šećera, 150 g miješanih maslina, 1 kašika sušenih bobica crnog bibera, ruzmarin za dekoraciju, so i biber, malo ulja

Zahtjevnost: srednje teško za pripremu

Vrijeme pripreme i kuhanja: 3 sata i vrijeme mariniranje preko noći

Priprema: Prethodni dan operite, očistite i sitno isijecite povrće za supu. Ogulite i izrežite bijeli luk. Pomiješajte sve sastojke sa crnim biberom i vinom. Meso svežite konopcem i stavite u ovu marinadu, po mogućnosti da je potpuno potopljeno. Ako to nije moguće, slobodno dodajte još vina. Pokrijte i ostavite preko noći na hladnom mjestu.

Ugrijte pećnicu na 175°C. Ogulite glavice mladog luka i izrežite ih na uzdužne komade. Izvadite meso iz marinade, posušite ga i začinite solju i biberom. Pospite ga brašnom. Zagrijte ulje u vatrostalnoj posudi na šporetu i meso nakratko propržite sa svih strana. Dodajte paradajz pire, sjeckanu slaninu, izrezane glavice mladog luka i sve lagano promiješajte. Dodajte liker i miješajte lagano dok dio tekućine ne ispari. Dodajte opet malo marinade i miješajte dok opet ne ispari tekućina.

Sada dodajte svu preostalu marinadu i goveđi temeljac za supu i pustite da provrije. Ogulite krompir, narendajte ga na sitno rende ga i dodajte u temeljac. Stavite posudu s mesom u pećnicu neka se lagano krčka oko 2,5 sata. Za to vrijeme očistite gljive, a veće prepolovite.

Prije posluživanja izvadite meso i zamotajte ga u aluminijsku foliju i pustite da malo ‘odmori’. Polovinu povrća izvadite iz mesne vode, a ostatak povrća u supi izmiksajte i vratite da se ponovo zagrije. Dodajte i gljive i pustite da se kuha još 10 minuta. Vratite i ostalo povrće u supu i začinite. Izrežite meso po želji i poslužite ga sa sosom. Ukrasite ga maslinama i zrnima zelenog bibera a možete i ruzmarinom.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato proteinima, željezom, vitaminom B12 (meso, vino), te visokovrijednim fenolima koji štite od slobodnih radikala (vino). Jelo odlično za jačanje krvne slike!

(za 4 osobe)

Sastojci: 4 janjeća kotleta (svaki oko 60 g)

Za marinadu: 2 mlada luka, 2 češnja bijelog luka, 2 čili papričice, 4 kašike maslinovog ulja,

3 kašike soka od limuna, 2 kašičice izribane kore limuna, 1 lovorov list, 1 kašičica ruzmarina,

1 kašičica majčine dušice, so, svježe mljeveni biber

Za lonac od povrća: 200 g crvenih i zelenih paprika, 150 g  manjih patlidžana, 80 g luka, 2 češnja bijelog luka, 100 g graška, 2 čili papričice, 200 g žutog paradajza (ili cherry paradajz), 3 kašike maslinovog ulja, so, svježe mljeveni biber, 100 ml temeljca od povrća, 100 ml paradajz sosa,

1 kašika začina (peršun, majčina dušica, ruzmarin)

Zahtjevnost: lako za pripremu

Vrijeme pripreme i kuhanja: 30 minuta, mariniranje 3-4 sata

Priprema: Za marinadu ogulite i operite mladi luk. Izrežite ga na štapiće duge 10 cm. Ogulite i sitno izrežite bijeli luk. Operite čili paprike. U posudi dovoljno velikoj da se smjeste svi janjeći kotleti izmiješajte ulje, limun, koricu limuna, začine, so i biber. Dodajte kotlete, mladi luk, bijeli luk i čili paprike, poklopite i neka stoji u frižideru  3-4 sata.

Za lonac od povrća izrežite paprike na četvrtine, uklonite sjemenke i opne i izrežite na kockice promjera 2×2 cm. Uklonite stabljiku patlidžana i izrežite pod uglom na 2-3 komada. Očistite i isijecite luk na rezance, očistite bijeli luk i sitno ga izrežite.

Očistite grašak, blanširajte ga u provreloj, slanoj vodi, osvježite mlazom hladne vode a zatim ga dobro procijedite. Operite čili paprike i izrežite na kolutiće, uklonite sjemenke.

Ogulite paradajz, uklonite sjemenke i izrežite na komade 2×2 cm. Zagrijte ulje u tavi i lagano propržite luk i bijeli luk. Dodajte povrće, uključujući i čili papriku i prodinstajte na ulju nekoliko minuta. Začinite solju i biberom i zalijte temeljcem za supu od povrća. Umiješajte paradajz i biljke. Smanjite temperaturu i kuhajte povrće oko 6-8 minuta.

Za meso ugrijte ulje u tavi i brzo propržite marinirane janjeće kotlete sa obje strane. Dodajte povrće iz marinade i kratko pržite sve skupa. Poslužite kotlete sa loncem od povrća.

NUTRICIONISTA: Janjetina, posebno planinska, sadrži visokokvalitetne lako probavljive bjelančevine i nizak nivo kolesterola, pa se preporučuje srčanim bolesnicima, dok je povrće bogato fitokemikalima koji djeluju antikancerogeno, te kalijem koji pomaže čišćenju organizma od toksina. Paprike i paradajz izuzetno su bogati C vitaminom. Patlidžan sadrži vlakna potrebna za dobru probavu.