Najnoviji izvještaj Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pokazao je šokantne rezultate - najviše razine kancerogenog furana, koji nastaje pri termičkoj obradi hrane, nađene su u kafi i dječijoj hrani u staklenkama.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Podaci do kojih je došla Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) rezultat su istraživanja danih proizvoda u 20 zemalja članica EU-a. Riječ je o furanu, organskoj tvari koja nastaje pri termičkoj obradi hrane, a za koju je ustanovljeno da je potencijalno kancerogena za ljude.

Izvještaj je uzeo u obzir podatke prikupljane od 2004. godine do danas, uključujući i monitoring proveden prošle godine, na temelju čega se došlo do zaključka da kafa i dječija hrana u staklenkama, mliječne formule i mlijeko u prahu sadrže najviše furana, prenosi Novi list.

O kojim je konkretno proizvodima riječ u izvještaju se ne navodi, nego samo piše da su najviše razine furana nađene u kafi, u kojoj se srednje vrijednosti ove tvari kreću od 45 mikrograma po kilogramu u slučaju obrađene kafe, do 6.407 mikrograma po kilogramu kad je u pitanju kafa u zrnu.

Količine furana pronađene u hrani namijenjenoj djeci kreću se od 3,2 mikrograma po kilogramu u dojenačkim ‘formulama’, do 49 mikrograma u dječijoj hrani u staklenkama s povrćem.

Dopuštene količine furana kreću se od 0,03 i 0,59 mikrograma po kilogramu tjelesne težine po danu za odrasle osobe, od 0,02 do 0,13 mikrograma za adolescente, od 0,04 i 0,22 mikrograma za drugu djecu, između 0,05 do 0,31 za malu djecu i između 0,09 i 0,22 mikrograma za dojenčad.

Ovo nije prvo upozorenje koje se tiče opasnih količina furana, na to je još prije sedam godina upozorila američka organizacija US Food and Drug Administration, kada je on i prvi put otkriven u velikom broju namirnica koje prolaze termičku obradu.

Visoke ljetne temperature, povećano bavljenje slobodnim aktivnostima na otvorenom ili u kući te promijenjen ritam spavanja odražavaju se u velikoj mjeri na prehranu djece. Roditelji bi trebali voditi računa da djeca piju dovoljno tekućine i ne preskaču redovne obroke, a najvažnije je ponuditi jednostavna, lagana i osvježavajuća jela.

Piše: Dragana Nižić

Pasta salata

Sastojci: 200 g tjestenine (penne), 100 g kuhanog i ocijeđenog graška, 50 g konzerviranog kukuruza šećerca, 2-3 mini paradajza, malo maslinovog ulja, so, biber, sjeckani peršun

Priprema: U kipućoj slanoj vodi skuhajte tjesteninu, ocijedite je i ohladite. Zatim dodajte grašak, kukuruz, ulje i začine. Sve dobro promiješajte. U salatu dodajte narezan paradajz, promiješajte, pospite sjeckanim peršunom i poslužite dobro rashlađeno.

Namaz od tikvica

Sastojci: ½ kg tikvica, 1 češanj bijelog luka, malo začina od povrća, 50 ml maslinovog ulja, so, biber, 1 vezica vlasca, 200 g zrnatog kravljeg sira, 1 kašika kiselog vrhnja

Priprema: Tikvice operite, narežite na kolutiće i kratko pirjajte na malo maslinovog ulja. Pred kraj pirjanja umiješajte nasjeckani bijeli luk i ostavite da se malo ohladi. Prebacite u blender i dodajte začine, sjeckani vlasac, kiselo vrhnje i kravlji sir. Sve izmiksajte u srednje kremastu masu, ohladite i poslužite uz slane krekere.

Juha od paradajza

Sastojci: 1 l soka od paradajza, 1 kašika začina od povrća, 2-3 stabljike celera, 200 ml vode, so, biber, maslinovo ulje

Priprema: U 200 ml vode prokuhajte začinjen celer narezan na komadiće. Nakon kuhanja ohladite. Zatim dodajte sve ostale sastojke i dobro izmiješajte. Začinite i ostavite u hladnjak na nekoliko sati.

Ražnjići od puretine

Sastojci: 250 g purećih prsa, 3 kašike maslinovog ulja, 1 kašika začina od povrća, ½ kašike sjeckanog ruzmarina, so, 2 kašike soka od limuna

Priprema: Pureća prsa operite, očistite od žilica i razrežite na tanje komade. Složite ih u zdjelu, prelijte maslinovim uljem, sokom od limuna i dobro začinite. Promiješajte, poklopite i ostavite u hladnjak na sat vremena. Zatim ih nabodite na drvene štapiće i pecite na roštilju sa svih strana nekoliko minuta uz povremeno premazivanje ostatkom marinade. Poslužite uz hladne umake.

Voćni koktel

Sastojci: 1 l već napravljene limunade, 150 g mesa lubenice, 100 g mesa dinje, 50 g jagoda, 50 g sjeckane breskve

Priprema: U veću posudu stavite očišćene komadiće lubenice i dinje, dodajte narezane jagode i sjeckanu breskvu, pa sve prelijte gotovom limunadom koja je lagano zaslađena. Ostavite u hladnjak na nekoliko sati i poslužite kao voćni koktel.

Kofein je alkaloid prisutan u mnogim biljkama, tako da se može naći u oko 60 biljnih vrsta, a najveći procent kofeina sadrži kafa, čaj i kakao u zrnu. Mnogo prije otkrića kofeina, ljudi su znali da kafa, čaj i čokolada imaju utjecaj na ljudski organizam, da liječe mnoge bolesti i da povećavaju intelektualne i fizičke kapacitete. Gotovo 300 godina ljekari i naučnici proučavaju utjecaj kofeina na ljudsko zdravlje.

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Kofein je otkrio mladi njemački ljekar početkom 19. vijeka, koji je u saradnji sa jednim od najvećih svjetskih književnika i naučnika Wolfgangom von Goetheom, proveo istraživanje, te izolirao supstancu kofein, čiji je hemijski sastav definisao njemački hemičar Medicus, krajem 19. vijeka. U drugoj polovini 20. vijeka kofein je postao najviše proučavana supstanca od svih stimulativnih sredstava, što je rezultiralo brojnim saznanjima o njegovom dejstvu. Međutim, postoji još veliki broj nepoznanica oko ove moćne supstance.

Po hemijskoj građi kofein pripada grupi imetilksantina, nema mirisa i gorkog je okusa. Učestvuje u metaboličkim procesima u gotovo svim ćelijama organizma.

Nakon konzumacije, kofein treba 5 - 30 minuta da počne djelovati na mozak i tijelo. Više od 75% novorođenčadi na svijet dolazi sa tragovima kofeina u krvi. Za dijete 100mg kofeina na 1kg tjelesne težine predstavlja ogromnu opasnost od trovanja.

Kako djeca konzumiraju kofein

Većina roditelja niti u snu ne bi djetetu ponudili šoljicu kafe, ali s druge strane rutinski nabavljaju i daju djeci razne vrste pića koja sadrže kofein, npr. čaj. Hrana i pića sa kofeinom su svugdje prisutna i veoma je pažljivo da roditelji kontrolišu konzumaciju kofeina i svedu je na minimum, posebno kod mlađe djece.

Jedna od rijetkih zemalja koja ima zvanične preporuke o unosu kofeina za djecu je Kanada. U tim preporukama se navodi da predškolsko dijete ne smije uzeti u hrani i piću više od 45mg kofeina dnevno. To je količina koja se nalazi u jednoj limenki gaziranog pića (355 ml) ili 50 grama mliječne čokolade.

Dragi roditelji!

Kako bi imali uvid u unos kofeina vašeg djeteta, u nastavku su navedene količine kofeina u raznim napicima što vam može dobro poslužiti kao kontrola. Sadržaj kofeina u prosječnoj šolji ovisno o tome koliko je „jako” piće.

Kafa:

Filtrirana kafa                           200 - 250 mg kofeina

Instant kafa                              100 - 150 mg kofeina

Kafa „bez kofeina”                    60 - 100 mg kofeina

Čaj:

Čaj 8 - 90 mg kofeina, ali može biti i više ovisno o vrsti čaja

Ice tea 12 - 28 mg kofeina

Ostala pića:

Coca cola                                30 - 72 mg kofeina

Topla čokolada                        10 mg kofeina

Energetska pića                       150 mg kofeina i više

Dijetalna kola                           45 mg kofeina

Pepsi                                       38 mg

7 Up                                        0 mg

Čak i čokoladica od 100 grama sadrži 10 - 30 mg kofeina.

Kako kofein utječe na djecu?

Kofein se kao prirodni alkaloid može naći u lišću i sjemenu mnogih biljaka, ali se također i proizvodi kao hemijska supstanca, te dodaje u razne vrste hrane i pića. To je stimulativno sredstvo i definiše se kao lijek jer stimulira centralni nervni sistem, a djeluje i na druge organske sisteme.

Prevelik unos kofeina kod djece, kao i kod odraslih osoba može uzrokovati uznemirenost i nervozu, probavne tegobe i bol u stomaku, glavobolju, teškoće u koncentraciji i spavanju, ubrzan rad srca i niz drugih tegoba. Ovdje treba naglasiti da ne treba unijeti mnogo kofeina da bi se razvili navedeni simptomi i da je rizik veći što je dijete mlađe.

Kako kofein utječe na dječiji san?

Istraživanja na ovu temu su provedena na starijoj djeci i adolescentima, a roditelji su imali zadatak da ispune anketu o konzumaciji različitih vrsta napitaka i brze hrane kod svoje djece. U grupi od 228 djece čiji su roditelji ispunili anketu, tri četvrtine je redovito konzumiralo kofein. Rezultati istraživanja su ukazali da povećana upotreba kofeina kod djece smanjuje dužinu spavanja, pa su djeca od 8 do 12 godina starosti spavala prosječno 8,47 sati po noći, što je ispod preporučenog minimuma.

Pažnja!

Roditelji trebaju biti svjesni potencijalno negativnog utjecaja kofeina na kvalitet djetetovog sna i njegovo zdravstveno funkcionisanje.

Zašto još treba ograničiti unos kofeina kod djece?

- Djeca koja konzumiraju jednu ili više limenki zaslađenih pića dnevno imaju 60% veći rizik da budu debela

- Pića sa kofeinom također sadrže prazne kalorije (bez kvalitetnih nutrijenata), te djeca koja ih piju u većim količinama ne dobijaju minerale i vitamine neophodne za rast i razvoj iz zdravih izvora i povećava se rizik od deficita neophodnih nutrijenata. Unos ovih pića se povećava kod djece u osnovnoj školi od trećeg do osmog razreda, a obično nerado piju mlijeko koje je izvor kalcija za zdrave kosti i zube.

- Zaslađena pića sa kofeinom radi sadržaja šećera mogu dovesti do kvarenja zuba (karijesa) kod djeteta

- Kofein je diuretsko sredstvo i uzrokuje povećanu eliminaciju vode iz organizma putem urina. Unos kofeina, dakle, može uzrokovati gubitak veće količine vode - dehidraciju. Kako biste se osigurali od ovog rizika izbjegavajte da u toplim danima vaše dijete konzumira veće količine kofeina u piću, zdravije je da pije vodu.

- Nagli prekid unosa kofeina može uzrokovati apstinencijalne simptome, glavobolju, bolove u mišićima, nervozu ili prolaznu nevoljkost, naročito kod starije djece ako su navikli da unose veće količine kofeina.

Prikrivena opasnost

Najbolji način da reducirate unos kofeina kafom je postepena zamjena sa pićima bez kofeina, korak po korak, kako biste kod svog tinejdžera izbjegli glavobolju i nervozu. Tinejdžeri počnu sa šoljicom kafe i često druženje sa vršnjacima nazivaju - odlazak na kafe. Jedna šoljica se brzo pretvori u nekoliko šoljica dnevno ili se kafa pije uvečer radi učenja u noćnim satima. Sa povećanjem broja kafića, raste i popularnost kafe i rađaju se nove generacije konzumenata kafe. S druge strane industrija pića koja sadrže kofein, nude proizvide za ciljnu grupu djece od 4 godine starosti. Sa porastom broja proizvda koji sadrže kofein, djeca se po konzumaciji kofeina približavaju odraslima. Djeca i adolescenti dio su populacije koja se po konzumaciji kofeina najbrže uvećava - 70% povećana konzumacija u proteklih 30 godina. To je izloženost riziku na čije dugoročne efekte naučnici stalno upozoravaju.

Ponudite djetetu zdraviji izbor!

Najbolji način da smanjite ili ukinete unos kofeina vašem djetetu je da eliminirate gazirana zaslađena pića. Umjesto toga ponudite vodu, mlijeko ili cijeđeni voćni sok. Napravite djetetu ugođaj sa bočicom iz koje stiskanjem pije i može je nositi sa sobom. Naravno da povremeno možete servirati gazirano piće ili čaj bez kofeina. Dobar metod je prilikom kupovine uvijek pročitati kakav je sastav pića koje ćete ponuditi djetetu.

Mozak funkcioniše tako što signale između moždanih ćelija prenose specifične materije koje se zovu neurotransmiteri. Za obnovu i proizvodnju neurotransmitera veoma je važno u organizam unijeti neke nutritijente, koji su praktično sirovine neophodne za tu proizvodnju. Neki neurotransmiteri su građeni od masnih kiselina koje su poznate kao omega 3 i 6 masne kiseline, kao i nekih dugolančanih višestruko - nezasićenih masnih kiselina kao što je npr. arahidonska kiselina. Ova kiselina podupire lučenje neurotransmitera acetilholina koji ima izuzetnu ulogu u kognitivnim sposobnostima. Oleinska kiselina podupire lučenje neurotransmitera serotonina koji utječe na funkciju spavanja i odmora mozga.

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Masnoće su također izvor energije za organske sisteme. Treba znati da toplotna obrada hrane djelimično mijenja strukturu masnih kiselina i da raznim procesima u pripremi hrane „dobre masnoće” promjenimo u „loše”.

Za funkcionisanje mozga, odnosno neurotransmitera, neophodne su i bjelančevine, odnosno aminokiseline koje grade proteine. Kada se hranimo umjereno i uobičajeno, organizam će absorbovati sve potrebne aminokiseline. Čak i ako se hranimo samo voćem koje sadrži malo proteina (prosječno 1%), naš organizam će absorbovati neophodne aminokiseline.

Više od 50% građe mozga čine masnoće. Od te količine 10 - 20% je kolesterol, pa je u građi mozga 40 puta više kolesterola nego u mišićima. Ovdje treba napomenuti da majčino mlijeko za djecu koja doje predstavlja izvor kolesterola i masnih kiselina što djetetu daje odličan osnov za razvoj i funkcije centralnog nervnog sistema. Naš mozak koji čini 2% tjelesne težine, treba za normalne funkcije 20% dnevnog unosa energije, pa je u energetskom smislu veliki „potrošač”. Mozak novorođenčeta i dojenčeta radi sa dvostrukim nivoom energije u odnosu na mozak odraslog i započinje tako proces učenja i razvoja. Moždane ćelije energijom snadbijeva glukoza koju dobijemo iz ugljikohidrata. Mozak odrasle osobe treba 125 - 150 grama čiste glukoze dnevno. Na opadanje nivoa glukoze mozak reaguje konfuzijom mišljenja i u krajnjem slučaju dolazi do gubitka svijesti. S druge strane, visoki nivoi glukoze sporo ali sigurno oštećuju ćelije cijelog organizma pa i moždane.

Da zaključimo:

Mozak treba adekvatan unos enrgije - ni previše ni premalo, a za optimalnu moždanu funkciju, nutricionisti savjetuju češće, a manje obroke balansirane ishrane koja sadrži makronutrijente - ugljikohidrate, masti i proteine.

Kroz historiju ljudskog roda

Dinosaurusi su vladali zemljom milione godina zato što su bili veći i jači od drugih životinjskih vrsta. Ljudi nisu jaki niti brzi. Naša specijalnost je inteligencija.

Prije oko 5 miliona godina nismo bili pametniji od drugih primata i u tom periodu smo jeli hranu biljnog porijekla. Prije 2-3 miliona godina kada smo počeli kombinovati plodove sa hranom životinjskog porijekla, veličina ljudskog roda se počela brzo uvećavati. Ono što je povećalo kapacitet mozga je kombinacija šećera i kolesterola - jednostavno zato što su šećeri (ugljikohidrati) glavni izvor energije, a kolesterol i masne kiseline su esencijalne za građu mozga.

Dragi roditelji!

Hrana koju dajemo djeci direktno utječe na kapacitet i funkcije mozga. Dajući djetetu dobru i zdravu hranu možemo poboljšati njihov kvocijent inteligencije, raspoloženje, učiniti ih emotivno stabilnijim i poboljšati njihovu memoriju. Hranjena sa pravim nutritijentima, djeca će biti sposobna misliti brže,  imati bolju koordinaciju i koncentraciju i postižu bolje rezultate u školovanju. Radi svega toga je veoma dobro razmišljati o „hrani za mozak”. Pored toga, opšte navike u ishrani, raspored i vrijeme obroka imaju također veliku važnost.

Hrana za mozak

Jaja

Jaja su odličan izvor proteina, a sadrže materiju holin koja je neophodna za funkcionisanje ćelija, a esencijalna za razvoj mozga i memorije. Većina djece voli jaja i to je dobar izbor za bilo koji obrok kad je dijete u pitanju.

Ribe

Masne ribe kao što je losos i tuna su izvrstan izvor omega 3 kiselina i polinezasićenih masnih kiselina koje su nezamjenjive za rast mozga i kognitivne funkcije. Odličan potez je jednom sedmično u dječiji jelovnik uključiti ribu.

Cjelovita ili puna zrna žitarica

Mozak treba optimalan nivo glukoze kako bi funkcionisao, a što se može postići namirnicama od cjelovitog zrna. Vlakna iz ove hrane će obezbijediti otpuštanje glukoze u dužem periodu, a vitamini B grupe su odlični za memoriju. Za svoju djecu izaberite hljeb i peciva od cjelovitog zrna, integralnu rižu i tjestenine od cjelovitog zrna.

Zob

Zobene pahuljice za doručak će djetetu dati dovoljno energije za mozak i za cijelo jutro u školi. Zob također sadrži vitamine B, E, kalij i cink koji pomažu da mozak i tijelo funkcionišu na optimalnom nivou.

Raznoliko voće i povrće

Možemo reći raznoliko i šaroliko svježe povrće je izuzetno važno kao izvor antioksidansa i esencijalnih vitamina i minerala. Antioksidansi potpomažu imunološki sistem i održavaju moždane ćelije snažnim, dok minerali i vitamini pomažu da tijelo optimalno funkcioniše. U dječijem jelovniku koristite što više kombinacija povrća različitih boja i tekstura, kao kuhano, prženo, na grilu i u svježem obliku kao salate.

Mlijeko i jogurt

Bjelančevine i vitamini B grupe iz mliječnih proizvoda pomažu izgradnju moždanog tkiva, enzima i neurotransmitera. Tu je također izvor ugljikohidrata, dakle energije, ali i kalcija koji je od vitalnog značaja za zdrav kostur djeteta i za njegovu aktivnost.

Hrana bogata željezom

Željezo igra značajnu ulogu u funkciji koncentracije, a neophodno je za građu hemoglobina (koji prenosi kisik u organizam) u crvenim krvnim ćelijama. Nizak nivo hemoglobina znači malokrvnost koja narušava sposobnost učenja i remeti raspoloženje djeteta. Hrana bogata željezom je crveno meso, grah i leća, špinat i cjelovite žitarice. Vitamin C pomaže apsorpciju željeza, pa je jako dobro djetetu ujutro dati čašu narandžinog soka sa željezom obogaćenim žitaricama.

Voda

Ne zaboravite da je dobra hidracija, odnosno unos dovoljnih količina vode veoma bitna za dobru koncentraciju i „bistar um” vašeg djeteta.

Da zaključimo…

Šta bi bila hrana za mozak vašeg djeteta?

Dječiji obroci treba da sadrže nutritijente koji poboljšavaju memoriju, učenje i energiju kao što su vitamini i minerali, tj. Omega 3, B vitamini, željezo, kalcij, holin, vitamini A, C i voda.

Servirajte djeci raznolike obroke da male pametnice budu još pametnije.

Mlijeko i jogurt u dječjoj piramidi prehrane zauzimaju važno mjesto jer djeca iz njih tokom razvoja dobivaju kalcij koji je neophodan za zdrave zube i kosti. U slanim ili slatkim jelima jogurt je idealna namirnica kojom djeci osiguravate unos važnih minerala i prehranu obogaćujete mliječnim bjelančevinama.

Piše: Dragana Nižić

Pečeni krompir s umakom

Sastojci: 1 kg mladog krompira, 150 ml jogurta, 50 g milerama, 1 kašika sjeckanog vlasca i peršuna, malo začina od povrća

Priprema: Krompir u ljusci dobro operite, iščetkajte kuhinjskom četkom i temeljito očistite. Poslažite krompir na lim za pečenje obložen pek papirom i pecite 30-40 minuta na 200ºC. U zdjelici izmiješajte jogurt, mileram, sjeckano bilje i začin od povrća. Kada je krompir gotov izvadite ga iz pećnice, razrežite na pola i punite pripremljenim umakom. Odmah poslužite.

Kuglice od jogurta i sira

Sastojci: 200 g svježeg sira, 150 g jogurta, so, biber, malo začina od povrća, 1 kašika sjeckanog peršuna, 150 g naribane dimljene šunke

Priprema: U zdjeli izmiješajte svježi sir i jogurt, dodajte peršun, so, biber i začin od povrća. Sve dobro sjedinite. Zatim dodajte naribanu šunku i dobro promiješajte. Smjesu prebacite u plastičnu posudu i poklopite. Ostavite u zamrzivač na sat vremena ili u hladnjak na nekoliko sati. Prije posluživanja stegnuti namaz vadite kašikom za sladoled kako biste dobili oblik kuglica. Poslužite uz krekere ili kruh.

Salata od piletine

Sastojci: 250 g pilećih fileta, so, biber, začin od povrća, 1 jaja, malo brašna, 100 g prezle, 1 šnita tost kruha, nekoliko listova zelene salate, 200 g jogurta, 1 kašika kiselog vrhnja, 2 kašike maslinovog ulja

Priprema: Pileće filete operite, očistite i narežite na trakice. Začinite ih. Zatim ih uvaljajte u brašno, jaja i prezlu pa pohajte u tavi s vrućim uljem. Kada su prutići od piletine gotovi vadite ih na kuhinjski papir. Na gril tavi popecite tost kruh i iskidajte ga na komadiće. Zelenu salatu operite, pokapajte maslinovim uljem i začinite, pa je poslažite na tanjir. Preko toga rasporedite piletinu i tost. Sve prelijte mješavinom jogurta, soli i kiselog vrhnja, pa odmah poslužite.

Jagode s jogurtom

Sastojci: 250 g svježih jagoda, 1 kašika meda, 1 kašika šećera, 200 g žitnih pahuljica s medom, 300 g čvrstog jogurta, 1 banana, 1 kašika limunovog soka

Priprema: Jagode operite i očistite. Polovicu izmiksajte u blenderu u glatku masu zajedno sa šećerom. Ostatak jagoda narežite na sitno i umiješajte u masu. U čaše za posluživanje stavite malo žitnih pahuljica. Jogurt izmiješajte s medom. Prebacite ga u čaše. Po vrhu rasporedite preljev od jagoda. Bananu narežite na kolutiće i poprskajte limunovim sokom kako ne bi potamnila. Po preljevu od jagoda rasporedite ostatak žitnih pahuljica, ukrasite bananama i poslužite.

Drhtalica s jogurtom

Sastojci: 500 ml jogurta, 100 g izrađenog slatkog vrhnja, 1 kesica želatine fix, 4 kašike šećera, preljev od jagoda

Priprema: Jogurtu dodajte šećer i tučeno slatko vrhnje pa dobro promiješajte. Zatim dodajte želatinu i sve mutite mikserom 5 minuta. Nalijte u posebne kalupe ili zdjelice koje ste namočili u vodu. Ostavite u hladnjak na nekoliko sati. Prije posluživanja desert okrenite naopako i istresite na tanjir. Poslužite uz voćni sladoledni preljev. Po želji u smjesu prije hlađenja možete dodati sjeckano voće.

Jogurt napitak

Sastojci: 500 ml jogurta, 2 banane, 1 vanilin šećer, 1 kašika limunovog soka

Priprema: Banane ogulite, narežite na manje komadiće i u blenderu ih izmiksajte sa šećerom i limunovim sokom. Zatim im dodajte hladan jogurt i nastavite miksati dok ne dobijete pjenasti napitak. Poslužite odmah.

Odgajati dijete i hraniti ga pravilno, zdravom hranom koja će mu pružiti sve nutritijente za puni kapacitet rasta, razvoja i zdravlja, predstavlja veliki izazov za roditelje. Savremeni život koji sve više ubrzava tempo na mnogo načina smanjuje prostor za biranje, kuhanje i pripremanje hrane, zbog čega kvalitet i kvantitet nutrijenata kojim hranimo našu djecu opada na listi prioriteta. U takvim okolnostima, pravi potez koristan za djecu je odabir namirnica koje nazivamo SUPERHRANA, a koja će u dječi jelovnik unijeti esencijalne nutritijente za zdrav rast i razvoj.

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Šta odabrati?

Namirnice koje su superhrana u stvari su one koje su djeci bliske, drage i pune kvalitetnih nutrijenata. To automatski isključuje niz dobrih namirnica koje djeca ne vole i od kojih okreću nosiće već pri pomisli da to trebaju jesti jer je zdravo. Ako zadovoljavaju dječije kriterije ukusa, superhrana treba da sadrži cjelovite namirnice koje nisu procesuirane, tehnološki obrađene ili rafinirane, što znači da su što prirodnije. Takva hrana donosi djetetu esencijalne masnoće, vitamine, minerale, proteine i željezo. Najvažnije je da superhrana doprinosi razvoju odgovarajuće funkcije mozga i jača imunološki sistem, kao i da podržava urednu tjelesnu težinu u prevenciji od obolijevanja u bilo kojem životnom dobu.

Dragi roditelji!

Samo zato što je određena hrana dobra za naše dijete to ne znači da će je dijete prihvatiti i jesti. Možda će čak odbijati da proba. Nemojte odustajati, ponavljano nudite vaše mališane zdravom hranom, pa će vas možda i iznenaditi kada sami zatraže. Prisjetite se zlatnog pravila zdrave ishrane - raznovrsnost i umjerenost. I ne zaboravite da sami u odabiru hrane budete pozitivan primjer!

Prepoznajte superhranu!

Superhrana je ona koja organizam snadbijeva neophodnim bazičnim supstancama: ugljikohidratima, bjelančevinama i masnoćama. Superhrana je koncept namirnica sa visokom gustoćom nutrijenata, za razliku od namirnica koje imaju energetsku gustoću. Hrana bogata nutrijentima je puna antioksidansa, mikronutrijenata (vitamini i minerali), vlakana i zdrave, umjerene doze makronutrijenata (masti, ugljikohidrati i bjelančevine).

Superhrana

Integralne žitarice - hljeb od cjelovitog (integralnog) zrna se razgrađuje tokom varenja do glukoze koja je glavni izvor goriva koje je djetetu potrebno da održava energiju. Ako dijete kontinuirano hranimo bijelim, mekanim, spužvastim hljebom koji se topi u ustima, nivo glukoze u krvi će varirati, što dovodi do fluktuacije energije, pospanosti i dobijanja na težini. Integralne žitarice su bogate vlaknima i vitaminom E, sadržaj masnoće je obično mali. Pahuljice i proizvodi od integralnih žitarica koje se serviraju za doručak obično su obogaćene sa vitaminima B grupe, željezom i cinkom. Radi svega navedenog, veoma je dobro dijete naviknuti na hranu od integralnih žitarica.

Borovnice - su odličan izbor da djetetu ponudimo nešto slatko bez dodatka rafiniranog šećera. Istraživanja su utvrdila da su borovnice na prvom mjestu po antioksidativnoj aktivnosti u komparaciji sa 40 vrsta svježeg voća i povrća. Antioksidansi neutrališu štetne nusprodukte koji se zovu slobodni radikali. Radi sadržaja antioksidansa, fitoflavonida, tamina i drugih supstanci, borovnice imaju antikancerogeno dejstvo. Bliske po sadržaju zdravih nutritijenata su i jagode i maline.

Jogurt - je jedan od najboljih izvora bjelančevina i kalcija za dijete. Jedna šolja jogurta (250 grama) sadrži 13 grama proteina i 447 miligrama kalcija. Jogurt također podržava razvoj dobre crijevne flore sa sadržajem „dobrih bakterija” - probiotika.

Zeleno lisnato povrće - su namirnice bogate hlorofilom - pigmentom koji biljkama daje zelenu boju. Istraživanja su potvrdila da hlorofil podržava opskrbu krvi kisikom i da osobe koje konzumiraju zeleno povrće puno manje obolijevaju od bolesti srca i karcinoma. Zeleno povrće sadrži lako probavljive bjelančevine, enzime i velike količine vitamina i minerala. Zato je veoma važno djecu naučiti da jedu špinat, kelj, salatu, blitvu, peršun.

Brokula - je bogata energetskim ugljikohidratima i vlaknima. Također sadrži brojne minerale i vitamine u primjerenim dozama, uključujući kalcij, kalij, folate i karotene koji su važni za dobar rad i prevenciju oštećenja ćelija. Djeci se brokula može uvesti u ishranu u uzrastu starijeg dojenčeta.

Grah - je odličan izvor vlakana i proteina i ima visoku nutritivnu vrijednost. Sadrži dosta željeza koje je u djetinjstvu veoma važno radi velikih potreba organizma koji raste.

Piletina - spada u zdravu hranu radi lako probavljivih bjelančevina i umjerenog sadržaja masnoća.

Riba - pored vrlo kvalitetnih bjelančevina sadrži esencijalne masne kiseline - omega 3 i dugolančane masne kiseline. Njihov značaj je veliki u razvoju centralnog nervnog sistema i za kognitivni razvoj djeteta. Radi ilustracije toga značaja treba znati da više od 50% građe mozga čine masnoće.

Orašasti plodovi i sjemenke - su idealna superhrana za prijepodnevnu užinu i predstavljaju svakako bolju alternativu u odnosu na visokokalorične (junk food). Ove namirnice sadrže dobre masnoće, vlakna, bjelančevine, omega-3 i omega-6 masne kiseline, te vitamine i minerale - bakar, magnezij, kalij.

Kakao, sirovo zrno - je najbolji izvor antioksidansa na svijetu. Radi usporedbe sadrži 21 puta više antioksidansa nego zeleni čaj. Kakao također sadrži i visoke količine magnezija - minerala koji često nedostaje čak i osobama sa uravnoteženom ishranom. Mali komadić kakaa od 28 grama sadrži čak 314% preporučene dnevne količine željeza. Međutim, većina kakaa i komercijalne čokolade u tehnologiji proizvodnje se zagrijavaju na visokim temperaturama što reducira antioksidanse i nutrijente u kakau. Sirovi kakao u prahu ili zrnu ima očuvane sve važne sastojke.

Kada su u pitanju nabrojane super namirnice, ne može se pretjerati u njihovom unosu. Međutim, uvijek je važna umjerenost i balansirana ishrana. Tri do pet porcija superhrane ili super namirnica koje se dodaju u dječiji jelovnik dnevno sasvim je dovoljno. Posebnu pažnju treba posvetiti dobrom unosu esencijalnih materija (koje organizam ne može proizvesti, nego se moraju unijeti hranom), kao i činjenici da djeca mogu konzumirati male količine u jednom obroku ili danu.

Kako su mala djeca zahtjevna i probirljiva u hrani, unos dovoljne količine nutrijenata za dobar rast i razvoj je od ključne važnosti. Njihovi mali obroci također nameću potrebu da izbor namirnica bude zaista pravilan. Upravo zbog toga što se mali stomaci tek razvijaju i ne mogu primiti velike količine hrane, potrebna im je hrana sa visokom gustoćom nutrijenata.

Kada se nabrojane super namirnice uvedu rano u ishranu djeteta, ono će se naviknuti da uživa u namirnicama sa visokom gustoćom nutrijenata, što će mu osigurati kvalitet života u godinama koje dolaze.

Pravo vrijeme za početak dohrane bebe je kada postane zainteresirana za hranu koja se nalazi na vašem tanjiru, a to je u velikom broju slučajeva nakon navršenog petog ili šestog mjeseca. Za malu djecu koja počinju s dohranom idealne su hranjive i ukusne mliječno-žitne kašice, mješavine voća, te kašice od povrća s dodatkom mlijeka. Kako bi roditeljima olakšali izbor šta će pripremiti svojim mališanima, napravili smo top listu najpopularnijih hapica.

Piše: Dragana Nižić

Hapica od brokule (od 6. mjeseca starosti)

Sastojci: 250 g brokule, 2 mrkvice, 150 g kuhane riže, 1 čajna kašika extra djevičanskog maslinovog ulja

Priprema: Očišćenu brokulu i mrkvu usitnite, prebacite u posudu za kuhanje i zalijte vodom toliko da pokrije sadržaj. Kada su kuhane prebacite ih u blender, dodajte rižu, a vodu od kuhanja sačuvajte. Mrkvu, rižu i brokulu miksajte u blenderu uz povremeno dolijevanje sačuvane vode kako bi dobili finu kašicu. Prije hranjenja u porciju umiješajte malo ulja.

Pire od graška (od 6. mjeseca starosti)

Sastojci: 250 g graška, 1 čajna kašika ulja, vode po potrebi

Priprema: Očišćena zrna graška operite i stavite u posudu za kuhanje. Djelomično poklopite i kuhajte dok potpuno ne omekša. Zatim ga ocijedite i sačuvajte 100 ml tekućine od kuhanja. Grašak prebacite u blender i miksajte uz dolijevanje vode od kuhanja kako bi dobili kremasti pire. Dodajte ulje i sve dobro izmiksajte. Zatim dobivenu kašicu  protisnite kroz mrežicu ili sito kako biste bili sigurni da nema zaostalih vlakana.

Hapica od jabuka, mrkve i keksa (od 6. mjeseca starosti)

Sastojci: 100 ml mlijeka, 5 velikih kašika pahuljica od keksa i mlijeka s vitaminima, 70 g jabuka, 50 g mrkve

Priprema: Jabuku i mrkvu dobro operite, ogulite i sitno naribajte. Mlijeko zagrijte i toplo prelijte preko pahuljica s keksom. Umiješajte voće i kašica je spremna za jelo.

Pahuljice s bananama (od 6. mjeseci starosti)

Sastojci: 200 ml prethodno prokuhanog i ohlađenog mlijeka, 2 banane, 30 g pahuljica od riže s vitaminima za bebe (koje nije potrebno kuhati)

Priprema: Banane ogulite i izmiksajte u kašu. Mlijeko zagrijte i prebacite u posudu, dodajte pahuljice od riže i izmiksane banane pa sve dobro promiješajte kako bi se smjesa ujednačila. Pahuljice su odmah spremne za jelo.

Kašasta piletina (od 7. mjeseca starosti)

Sastojci: 100 g oguljene i očišćene jabuke, 100 g pilećeg fileta, po želji malo kuhane riže

Priprema: Piletinu dobro operite i očistite, pa je narežite na manje komadiće. Jabuku narežite na tanke listiće. U šupljikavu posudu za kuhanje na pari posložite piletinu, a na nju listiće jabuka. U lonac stavite vruću vodu, pustite da prokuha i zatim iznad nje stavite posudu sa namirnicama. Poklopite i kuhajte na pari oko 15 minuta. Kuhanu piletinu i jabuku prebacite u blender, dodajte rižu i malo vode pa izmiksajte u kašu.

Varivo od bijele ribe i krompira (od 8. mjeseca starosti)

Sastojci: 100 g bijele ribe, 100 g krompira, 50 ml mlijeka, 1 kašika rižinih pahuljica, 1 čajna kašika otopljenog maslaca

Priprema: Očišćene i oprane komade fileta bijele ribe skuhajte u hladnoj vodi. Krompir ogulite, dobro operite i narežite na male kockice. Krompir skuhajte odvojeno dok ne omekša. Dodajte mu mlijeko i izradite ga štapnim mikserom u kremastu masu. Zatim mu dodajte pahuljice i kuhanu usitnjenu ribu. Sve dobro promiješajte i poškropite s malo otopljenog maslaca.

Istraživanja u proteklih nekoliko godina pružaju dokaze kako dugotrajan, zdrav život snažno ovisi od razvoja i rasta u majčinoj utrobi - intrauterinom životu. Rast čeda može dostići puni potencijal jedino u punoj i dobroj interakciji između majke, posteljice i čeda. Različiti faktori iz okoline i faktori od strane majke kao što je majčina ishrana, građa tijela i hormonalni status može poremetiti ovu osjetljivu uravnoteženu interakciju.

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Ishrana trudnice je definisana kao najsnažniji faktor koji utiče na razvoj embrija i fetusa pored ukupnog majčinog zdravlja. Novija istraživanja su potpuno razjasnila da nije majčina ishrana važna samo u toku trudnoće nego i prije začeća. Mnogi istraživači tvrde da je period prije začeća izuzetno značajna odrednica fetalnog razvoja i zdravlja.

Tjelesna težina žene prije trudnoće je također veoma važan faktor koji utiče na čedo i ishod trudnoće. Prisjetimo se da je indeks tjelesne mase (BMI - body mass index) najbolje mjerilo stanja uhranjenosti. Gojaznost, kao i pothranjenost su faktori rizika za fetalni razvoj, i trudnoću uopšte. Idealno bi bilo zatrudniti sa optimalnom tjelesnom težinom. To bi značilo - uočiti eventualne loše navike u ishrani, otkloniti ih, zamijeniti dobrim i uz umjerenu tjelesnu aktovnost doći do optimalne tjelesne težine i punog zdravlja.

Šta je to dobar start?

Najbolje vrijeme da se započne sa zdravom ishranom je prije začeća, što i majci i bebi osigurava odličan start. Ukoliko je moguće, trudnoću bi trebalo planirati bar 3 mjeseca ranije. Trudnoća je period značajnih fizičkih i psihičkih promjena koje pogoduju potrebama novog, narastajućeg života, novog ljudskog bića koje raste i razvija se. Za zadovoljavanje tih potreba, buduća majka treba da se pripremi. Upravo zato za buduću majku je veoma važno promijeniti stil života, odreći se eventualnih loših navika, početi jesti zdravu hranu i tako pripremiti optimalne uslove za „drugo stanje”.

Poremećaji koji se kod novorođenčeta mogu javiti kao različite forme oštećenja neuralne cijevi i srčane anomalije mogu se dobrim dijelom spriječiti ukoliko žena konzumira dovoljne količine folne kiseline. Ako se ovi vitamini uzimaju redovno, dokazano je da mogu spriječiti 85 procenata oštećenja neuralne cijevi i 50 procenata anomalija srca. Većina žena zna da je dobro uzimati vitaminske preparate, ali uglavnom ne znaju da su najdjelotvorniji ukoliko se uzimaju prije trudnoće.

Začeće se dešava oko 2 sedmice prije termina mjesečnog krvarenja. To znači da žena ne mora znati da je trudna dok nije napunila 3 sedmice trudnoće. S druge strane razvoj ploda je izuzetno osjetljiv u periodu od druge do osme nedjelje nakon začeća. To je period kada započinje formiranje bebinih organa, kao što je npr. srce.

VAŽNO!

Sve što jedete, pijete, pušite ili čemu ste izloženi može uticati na vašu bebu. Upravo zato je najbolje ponašati se kao trudnica i prije nego što to zaista jeste. Buduća majka, ili još bolje budući roditelji, bi trebali u okviru planiranja porodice posjetiti ljekara i posavjetovati se o ishrani, navikama, životnom stilu.

Buduće mame!

Zdrava ishrana je vitalni dio dobrog zdravlja. U pripremi za trudnoću napravite zdraviji izbor namirnica.

• Ishrana treba biti raznovrsna. Kada u jelovnik uključite više različitih namirnica, jela će biti ukusnija, neće vam dosaditi monotonija jelovnika, a povećavate šanse da unesete sve nutritijente koji su vam potrebni
• Smanjite unos masnoća, soli i šećera u jelu (reducirajte fast food, prženu hranu, gazirana i slatka pića)
• Jedite više žitarica (cerealije su gotovo uvijek suplementirane željezom), povrća, voća, graha, riže, tjestenine
• Veoma je važan dovoljan unos vode ili drugih vrsta pića (preporuka 6-8 čaša dnevno)

Glavne grupe namirnica:

- povrće

- voće

- hljeb, žitarice, tjestenina, riža

- mlijeko, jogurt i sir

- bijelo meso, riba, tofu, grahorice

Postoji još grupa namirnica koja se zove „ekstra hrana” koja se preporučuje za buduće mame, ali u malim količinama kao što je puter i biljna ulja, a samo povremeno čokolada, biskviti, čips i sladoled.

Svima je poznata izreka: „Ti si ono što jedeš”. U skladu s tim u trudnoći vaša beba je također ono što vi jedete. Ukoliko pokušavate da zatrudnite, vaše tijelo treba biti što zdravije i spremnije za podršku novom životu.

Za zdrav početak - folna kiselina!

U pripremi za trudnoću najvažniji je unos folne kiseline. Za pravilnu diobu i rast ćelija, te razvoj embriona, neophodna je folna kiselina (folat). To je vitamin iz grupe B koji ima značajnu ulogu u metabolizmu nervnih ćelija, a zajedno sa vitaminom B6 i B12 umanjuje najčešće komplikacije trudnoće kao što su spontani pobačaji, prijevremeno rađanje, defekti neuralne cijevi, abnormalnost mozga i kičmene moždine. Jedno od najsavršenijih medicinskih otkrića 20. vijeka je da se suplementacijom folne kiseline jako smanjuje postotak oštećenja nervnog sistema novorođenčeta. Važno je naglasiti da se većina oštećenja uzrokovanih deficitom folne kiseline javlja tokom prvih nekoliko nedjelja trudnoće, pa je suplementacija prije začeća veoma preporučljiva.

Preparati folne kiseline se dobro podnose i nemaju neželjenih dejstava. Poželjno je uzimati folnu kiselinu tri mjeseca prije trudnoće, a obavezno barem prvih 12 nedjelja trudnoće u preporučenoj dozi 400mcg.

Izvori folne kiseline: cjelovite žitarice, hljeb i tjestenina, smeđa riža te namirnice kao prirodni izvor folata - brokule, karfiol, kelj, kupus, zelene paprike, tikvice, krastavac, cvekla, grah, dinja, grejpfrut, sok od paradajza, sjemenke suncokreta.

Koju hranu treba izbjegavati?

• svježa ili nedovoljno termički obrađena riba (uključujući suši), školjke, svježa ili nedovoljno kuhana jaja, meso i iznutrice
• nepasterizovano mlijeko i bilo koja hrana pripremljena s tim mlijekom
• mekane sireve kao što je Brie, Camembert, feta
• slatka pića koja sadrže vještačke zaslađivače

Važno!

Kofein koji se u određenoj količini nalazi u kafi, čaju, čokoladi i u nekim vrstama pića je stimulans (što znači da nas može držati budnim ili uzbuđenim) i diuretik (što znači da stimuliše izlučivanje urina, reducirajući nivo tečnosti u organizmu, u periodu kada biste trebali biti optimalno hidrirani). Naučne studije potvrđuju da visoki nivoi kofeina otežavaju ili ometaju začeće. Umjerena konzumacija kofeina ne otežava začeće. U periodu kada se pripremate za trudnoću potpuno izbjegavajte alkohol. Prenatalna konzumacija alkohola može uzrokovati trajne posljedice po bebu: fetalni alkoholni sindrom koji je kombinacija fizičkih i mentalnih defekata, malu porođajnu težinu bebe, srčane greške, probleme rasta i ugrožavanje razvoja bebinog mozga. Također je dokazano da žene koje konzumiraju alkohol teže zatrudne.

Zahvaljujući sadržaju niza korisnih tvari, prije svega prirodnih vitamina, voće je korisno za svakog, a posebice za djecu koja rastu. Proljeće je pravo vrijeme da snekovi budu raznoliki, ukusni i bogati zdravim sezonskim voćem koje će djeci osigurati dovoljno hranjivih sastojaka, a njih ponudite u razumnim količinama i u vrijeme užine.

Piše: Dragana Nižić

Voćni sendviči

Sastojci: 200 g svježeg posnog sira (neslanog), 1 kašika limunovog soka, 2 kašike šećera u prahu, 500 g kivija, 200 g ribiza, integralno pecivo sa cjelovitim žitaricama

Priprema: U posudici izmiješajte sir, limunov sok i šećer u prahu kako biste dobili kompaktan namaz. Peciva prepolovite i premažite slatkim namazom od sira. Kivi ogulite, očistite i dobro operite. Narežite ga na kriške i poslažite na sendvič. Dodajte i ribiz, pa poslužite odmah uz čašu voćnog soka.

Princes krofne s jagodama

Sastojci: Za tijesto: 50 g maslaca, so, 2 vanilin šećera, 180 g brašna, 4 jaja; Za nadjev: 1 vrećica praška za puding od vanilije, 500 ml mlijeka, 5 kašika šećera, 200 g slatkog vrhnja, 300 g jagoda, šećer u prahu

Priprema: Razmutite prašak za puding sa 4 kašike mlijeka, a ostatak mlijeka pristavite na vatru sa šećerom. Kad zakuha, ukuhajte puding te ga ostavite da se ohladi. Za tijesto zakuhajte 250 ml vode s maslacem, vanilin šećerom i prstohvatom soli. Uspite brašno odjednom te ga miješajte dok ne nastane kompaktna masa. Umiješajte jedno po jedno jaje. Pećnicu zagrijte na 210ºC. S pomoću vrećice za ukrašavanje sa zvjezdastim tuljcem istisnite na lim obložen papirom za pečenje ružice od tijesta. Pecite ih 25 minuta i ne otvarajte vrata pećnice za vrijeme pečenja. Još vruće princes krofne vodoravno prerežite oštrim nožem. U ohlađen puding umiksajte tučeno slatko vrhnje. Princes krofne punite jagodama koje ste oprali, očistili i narezali na komadiće, pa sve napunite kremom, poklopite drugim dijelom krofni i pospite šećerom u prahu.

Mrvičasti kolač (Crumble) od trešanja

Sastojci: 500 g trešanja, 150 g šećera, 150 g maslaca, 250 g brašna, dodatni šećer za kuhanje trešanja, 200 g badema u listićima, 1 kašika meda, 200 g tučenog slatkog vrhnja

Priprema: Trešnje operite, prepolovite i očistite. Stavite ih u posudu za kuhanje, dodajte šećera po ukusu i zalijte vodom tek toliko da prekrije sadržaj. Kuhajte na laganoj vatri. Kada su gotove ocijedite ih i poslažite na dno vatrostalnih posudica. Od maslaca, meda, brašna i 150 g šećera izradite mrvičasto tijesto. Pospite preko trešanja i utisnite rukama. Usitnite listiće badema i pospite ih preko tijesta. Stavite peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 200ºC oko 30 minuta. Kada je crumble gotov poslužite ga s tučenim slatkim vrhnjem.

Medene jabuke

Sastojci: 1 kg jabuka, 300 g šećera, 100 g meda, prstohvat cimeta, 100 g maslaca, 200 g svježih borovnica, 200 g oraha, po želji listići mente za dekoraciju, malo vode

Priprema: Jabuke dobro operite (nemojte guliti), očistite i narežite na kriške. Stavite ih u posudu za kuhanje, zalijte vodom toliko da pokrije sadržaj i dodajte 250 g šećera. Pustite da zakuha i kuhajte uz povremeno miješanje pazeći da se jabuke ne raspadnu. Kada su gotove ocijedite ih i izvadite u posudu da se ohlade. U drugu posudu stavite maslac, cimet, med i 50 g šećera te miješajte na laganoj vatri kako bi dobili smjesu nalik karamelu. Kada se maslac istopi dodajte kuhane jabuke i pažljivo ih miješajte u karamel masi. Smanjite vatru i pazite da ne zagori. Potom jabuke izvadite na tanjir, prelijte ostatkom karamela, te pospite usitnjenim orasima i svježim borovnicama. Po želji ukrasite svježim listićima mente.

Muffini s voćem

Sastojci: 125 g omekšalog maslaca, 1 vanilin šećer, 2 jaja, 200 g brašna, 2 čajne kašike praška za pecivo, 175 g šećera, 3 kašike meda, 200 g trešanja

Priprema: Najprije pjenasto umutite maslac, postupno dodajte šećere i izradite u glatku smjesu. Po potrebi dodajte kašiku mlijeka da smjesa postane glatka. Zatim dodajte jedno po jedno jaje i svako mutite mikserom oko 1 minute. Dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo i miksajte na srednjoj brzini dok se tijesto ne počne odvajati od posude. Dodajte med i očišćene trešnje izrezane na komadiće pa dobro promiješajte. Punite papirnate korpice za muffine samo do pola, stavite ih u namjenski kalup i pecite u zagrijanoj pećnici na 180ºC oko 20 minuta.

Između igre, učenja i glavnih obroka djeci treba osigurati užinu koja u proljetnoj sezoni voća i povrća nikako ne može biti jednolična i dosadna. Neka vaš odabir budu svježe i zdrave namirnice te obroci u razumnim količinama, jer užina ne bi smjela smanjivati apetit za glavnim obrokom.

Piše: Dragana Nižić

Kocke s paradajzom

Sastojci: 1 pakiranje lisnatog tijesta, 200 g mozzarelle, so, biber, 3 paradajza, malo maslinovog ulja, sezam za posipanje

Priprema: Lisnato tijesto tanko razvaljajte i izrežite ga na pravilne kvadrate. U sredini svakog kvadrata rukama utisnite tijesto kako biste tu mogli staviti nadjev. Paradajz operite i narežite na kolutiće. Mozzarellu narežite na manje ploške. U udubine na tijestu stavite malo sira, a zatim kolutić paradajza. Lagano začinite i tijesto premažite s malo maslinovog ulja. Pospite s vrlo malo sezama i pecite u zagrijanoj pećnici na 200ºC 20-25 minuta ili dok tijesto ne porumeni. Poslužite odmah.

Sendvič s rotkvicom

Sastojci: nekoliko šnita crnog kruha sa cjelovitim žitaricama, 1 kašika vrhnja za sir, 2 kašike svježeg zrnatog sira, so po potrebi, 2 kašike sjeckanog vlasca, nekoliko manjih rotkvica

Priprema: Prije upotrebe, rotkvice operite četkicom pod tekućom vodom. Nožem uklonite vrhove i korijenje pa ih narežite na ploške. U zdjelici izmiješajte vrhnje za sir, so i zrnati sir pa sve dobro sjedinite u kompaktan namaz. Premažite šnite kruha, a po namazu poslažite rotkvice i pospite sjeckanim vlascem.

Slani muffini

Sastojci: 300 g mekog brašna, ½ praška za pecivo, 1 čajna kašika sjeckanog peršuna, 2 kašike maslinovog ulja, so, 100 g sjeckane šunke, 1 jaje, 1 kašika jogurta, 100 g ribanog sira, 2 sjeckana mlada luka

Priprema: U zdjeli razmutite jaje, dodajte jogurt i prašak za pecivo, pa sve dobro promiješajte pjenjačom. Zatim dodajte ulje, peršun, sjeckanu šunku, ribani sir i sjeckani mladi luk. Dobro promiješajte. Dodajte so i brašno, pa umutite u glatku smjesu. Ako je smjesa prerijetka dodajte još malo brašna. Punite papirnate košarice za muffine i poslažite ih u namjenski kalup. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200ºC 25-30 minuta. Poslužite odmah.

Tost s jagodama

Sastojci: 2 jaja, 6 kriški kruha, 2 kašike mlijeka, šećer u prahu, 250 g svježih jagoda, ulje za prženje

Priprema: Jaja i mlijeko razmutite. Pecite prženice na zagrijanom ulju po nekoliko minuta sa svake strane, a kada su gotove vadite ih na kuhinjski papir kako bi se odstranio višak masnoće. U međuvremenu jagode operite, očistite i dio narežite na manje komadiće. Prženice pospite šećerom u prahu i po njima rasporedite komadiće jagoda. Poslužite odmah uz ostatak jagoda.

Napitak od šumskog voća

Sastojci: 200 ml mlijeka, 100 g čvrstog jogurta, 50 g borovnica, 100 g svježih šumskih jagoda, malo šećera

Priprema: U blenderu miksajte borovnice i jagode uz dodatak šećera. Dodajte mlijeko i jogurt pa sve sjedinite u pjenasti napitak. Poslužite odmah. Po želji možete koristiti i neku drugu vrstu voća.