Roštiljski umak je još jedan način da poboljšate okus jelu. Osnovu umaka čini umak od paradajza, ocat, začini i smeđi šećer. Međutim, danas postoje razne varijacije roštiljkog umaka.

Pripremila: Ivana Jokić

Roštiljski umak se najviše najviše koristi u SAD-u za premazivanje mesa prije pečenja na roštilju (pilećih krilca, svinjskih kotleta i rebarca) ili se poslužuje kao topli ili hladni dodatak uz hrenovke i pljeskavice.

Ima toliko recepata koji su dostupni, da jednostavno zbunjuje koji i kada iskoristiti. Za neke pojedince, savršen umak za roštilj je onaj koji ima kečap odnosno paradajz kao glavni sastojak, drugi više vole umake sa ocatom, a neki ne mogu zamisliti roštiljski umak bez velike količine senfa. Donosimo vam nekoliko prijedloga, a na vama je da odlučite koji umak najviše prija vašem ukusu i vrsti mesa koje pripremate. Također, neki umaci više pašu uz roštiljsku ribu, drugi dobro idu uz povrće, dok su ostali pak idealni za piletinu i druge vrste mesa. U našim preporukama otkrijte savršene kombinacije.

Gusto recepti za roštiljske umake:

Za crveno meso i pljeskavice: Ljuti umak od paradajza

Sastojci: 125 ml ekstra djevičanskog maslinovog ulja, 10 čitavih češnjeva bijelog luka, 730 g oguljenog paradajza, so, 3 ljute paprike

Priprema: Zagrijte ulje na laganoj vatri, dodajte nasjeckani paradajz i cijeli luk. Posolite i stavite nasjeckane paprike te polupoklopljeno kuhajte najmanje 60 minuta. Umak dobro ide uz pljeskavice. Ukoliko volite pikantno, ovo je za vas prava poslastica.

Za ribu: Umak za roštiljsku ribu

Sastojci: 4 režnja bijelog luka, 1 dl maslinovog ulja, sok od 1 limuna, 1 kašika nasjeckanog peršuna, so, biber

Priprema: Bijeli luk sitno nasjeckajte te mu uz miješanje dodajte maslinovo ulje i limunov sok. Možete dodati i malo naribane limunove korice zatim so, biber i peršun. Ovim umakom polijeva se očišćena riba s roštilja ili pržena riba.

Za crveno meso ili piletinu: Umak od krastavca za roštilj

Sastojci: 2 srednja krastavca, 2 dl kiselog vrhnja, 2 dl jogurta, 2 režnja bijelog luka, so, biber, peršun

Priprema: Krastavce operite, ogulite i nasjeckajte na kockice. Posolite i ostavite da stoje oko pola sata, zatim ih ocijedite, dodajte im razmućeni jogurt i kiselo vrhnje, so i biber. Sve dobro izmiješajte i na kraju posipite peršunom. Umjesto peršuna možete posipati  koprom - on daje posebnu aromu krastavcima. Ovaj umak je osvježavajući i dobro ide uz meso sa roštilja, naročito sa piletinom.

Za meso ili povrće, a posebno za gljive: Umak od luka

Sastojci: 1 veća glavica luka, 1 vrećica majoneze, 2 kašike kiselog vrhnja, so, malo slatke mljevene crvene paprike

Priprema: Luk trebate nasjeckati što sitnije i pomiješati s majonezom, vrhnjem, paprikom i solju. Umak treba stajati bar sat vremena prije posluživanja kako bi se svi okusi proželi. Poslužuje se uz meso i povrće sa roštilja, a naročito slasno ide uz gljive s roštilja.

Za sve vrste mesa: Jamie Oliverov BBQ sos

Sastojci: Za pastu: 1 luk, 10 češnjeva bijelog luka, 2 svježe chilli papričice (odstranjenih sjemenki), maslinovo ulje; Začinsko bilje i začini: 10 grančica svježe majčine dušice, 10 grančica svježeg ruzmarina, mali svežanj svježeg korijandera, 10 lovorovih listova, 1 kašičica sjemenki kumina, 2 kašičice anisa, 2 kašičice aleve paprike; Ostalo: ribana korica i sok od 2 narandže, 200 g smeđeg šećera, 6 kašika balzamičnog ocata, 200 ml kečapa, 2 kašike Worcester sosa, 2 kašike senfa, 200 ml soka od jabuke, morska so, svježe mljeveni biber

Priprema: U sjeckalici ili multipraktiku zgnječite luk, bijeli luk i chilli papričice da dobijete finu pastu. U tavu ulijte maslinovo ulje i na blagoj vatri popržite ovu pastu oko 5 minuta. U međuvremenu, ubacite sve začine i začinsko bilje u multipraktik, pa dodajte ribanu koricu narandže. Ovu smjesu potom dodajte u tavu sa pastom i kuhajte još minutu. Dodajte šećer, pa kuhajte dok pasta ne dobije smeđu boju i dok se ne zgusne. Ulijte 285 ml vode i kuhajte još 2 minute, potom ucijedite sok od obje narandže i dodajte preostale sastojke. Sve dobro promiješajte, pustite da zavrije, pa smanjite vatru i kuhajte još 5-10 minuta. Gotovu pastu procijedite kroz sito i odstranite sve veće komade. Ostavite da se skroz ohladi, a potom sos možete spremiti u teglice (ako ćete ga koristiti kasnije - u frižideru može stajati 7 dana) ili odmah počnite sa mariniranjem mesa za roštilj.

Jamie kaže: „Ovaj sos ima puno sastojaka, ali dosta brzo se sprema. Savjetujem ako ga već pravite, da napravite veće količine pa da ga imate i za kasnije. Zaista volim ovaj sos jer je prepun raznih nivoa okusa koji se divno isprepliću. Rezultat je sjajan, pa vrijedi truda i vremena da se napravi”.

Donosimo vam recepte i kompletne jelovnike iz kuharice „Jamie Oliver’s 30 Minute Meals”, za koje slavni chef tvrdi da predstavljaju revoluciju u kuhanju i da se uz dobru organizaciju mogu pripremiti za 30 minuta. Iako je kuharica postala bestseller i oborila rekorde prodaje u više od 1,2 miliona primjeraka, još uvijek predstavlja izazov, jer mnogi tvrde kako 30 minuta nije dovoljno za pripremu ponuđenih jela. Je li to baš tako, provjerite sami, recepti su tu!

Napisala: Dragana Nižić

Jamie Oliver preporučuje 2 jelovnika za koje tvrdi da se mogu pripremiti za po 30 minuta svaki:

30-minutni jelovnik br. 1:

Pasta s kobasicama

Sastojci: 4 mlada luka, 1 mrkva, 1 celer, 1 svježa ljuta papričica, 400 g kvalitetnih kobasica, 1 čajna kašika sjemenki komorača, 1 čajna kašika suhog origana, 500 g tjestenine penne, 4 češnja bijelog luka, 4 kašike balzamičnog octa, 400 g sjeckanog paradajza iz konzerve, bosiljak, malo parmezana, ulje, so

Priprema: Luk, mrkvu i celer operite i očistite. Izrežite na manje komade i prebacite u blender. Dodajte usitnjenu papričicu, kobasice, sjemenke komorača i origano, pa sve dobro izmiksajte. Prebacite u zagrijanu tavu s malo ulja i miješajte na laganoj vatri. Za to vrijeme skuhajte tjesteninu u blago posoljenoj vodi prema uputama s pakiranja. Po potrebi umak malo podlijte vodom i začinite. Kuhanu tjesteninu ocijedite i prebacite u tavu s umakom, dodajte zgnječeni bijeli luk, ocat i paradajz, pa sve miješajte na laganoj vatri dok ne poprimi kremastu strukturu. Dodajte malo vode u kojoj se kuhala tjestenina i kratko izmiješajte. Prebacite na tanjire, pospite s malo parmezana i ukrasite bosiljkom.

Salata od hrskavog radiča

Sastojci: 2 crvena radiča (glavice), 100 g miješane mlade salate i potočarke, 100 g krupno ribanog parmezana, 1 limun, 50 ml extra djevičanskog maslinova ulja, so, biber

Priprema: Radič očistite, operite i narežite na trakice ili malo veće komade. Miješanu salatu i potočarku također operite i očistite. Stavite u veću zdjelu s radičem, izmiješajte rukama i začinite s malo limunovog soka. Dodajte maslinovo ulje i začine, poklopite posudu i sve dobro protresite. Poslužite odmah uz naribani parmezan i popečene komadiće kruha.

Sladoled s mrvicama

Sastojci: 4 kašike mljevene kafe, 100 g lješnika, 100 g kvalitetne tamne čokolade s najmanje 70% kakaa, 500 g gotovog sladoleda od vanilije

Priprema: U blender stavite kafu i lješnike, pa sve dobro izmiksajte u prah. Čokoladu koju ste držali u hladnjaku, dok je još u omotu istucite batom za meso. Zatim je otvorite i prebacite komadiće u blender, pa sve zajedno još jednom dobro izmiksajte u prah. Prije posluživanja dobivene mrvice prebacite u posudicu, stavite na stol i iznesite gotovi sladoled od vanilije. Vadite kuglice sladoleda, uvaljajte ih u mrvice ili ih pospite njima, pa poslužite odmah. Ostatak mrvica možete čuvati u hladnjaku.

30-minutni jelovnik br. 2:

Pita od špinata i feta sira

Sastojci: 100 g pinjola, 5 jaja, 300 g feta sira, 50 g sira cheddar (ili drugog tvrdog žutog sira), malo suhog origana, 1 limun, kockica maslaca, 400 g špinata, 270 g kora za pite, so, biber, 1 muškatni oraščić, maslinovo ulje

Priprema: U gril tavi popecite pinjole uz povremeno miješanje pazeći da ne zagore. Razmutite jaja, dodajte smrvljeni feta sir, naribani cheddar sir, so, biber, origano, naribanu koricu limuna i 100 ml maslinovog ulja. Dodajte tostirane pinjole koje po želji možete malo usitniti i sve dobro izmiješajte pjenjačom. U tavi zagrijte malo maslinovog ulja, dodajte kockicu maslaca i špinat kojeg ste prethodno očistili, oprali i usitnili. Sve miješajte pazeći da se špinat ne zalijepi za dno tave. Dodajte naribani muškatni oraščić i dobro promiješajte, pa prebacite u smjesu od sira i ujednačite je da se sastojci povežu. Lim za pečenje premažite s malo ulja, na dno poslažite 3-5 listova kora za pitu i rasporedite ih tako da prekrivaju dno i da još vise preko ruba lima. Svaku koru premažite s malo ulja. Na to stavite smjesu od sira i špinata. Poklopite ostatkom kora i premažite ih uljem. Zatim krajeve od kora sa dna prebacite unutra i pitu zatvorite. Premažite ponovno s malo ulja i pecite na 200ºC oko 20 minuta ili dok površina dobro ne porumeni.

Salata od krastavaca

Sastojci: 1 krastavac, 10 crnih maslina, 2 čajne kašike balzamičnog octa, 3 mlada luka, ½ limuna, ½ svježe crvene ljute papričice, 5-6 nasjeckanih listića svježe mente, so, maslinovo ulje, po želji feta sira

Priprema: Krastavce dobro operite i odrežite im krajeve. Lagano ih protrljajte na odrezanom dijelu kako bi izašla gorčina. Zatim ih nasjeckajte na male kockice i prebacite u zdjelu za salatu. Masline usitnite ili po želji ostavite cijele, pa ih dodajte krastavcima. Dodajte sjeckani mladi luk i nasjeckane listiće svježe mente. Sve sastojke dobro izmiješajte. Napravite dresing za salatu od 4 čajne kašike extra djevičanskog maslinovog ulja, sjeckane ljute papričice i soka od ½ limuna. Prelijte po salati i dobro izmiješajte. Poslužite hladno, a po želji u salatu dodajte i malo feta sira ili svježeg mini paradajza.

Salata od paradajza i bosiljka

Sastojci: 300 g paradajza, 1 čašanj bijelog luka, so, biber, 50 ml bijelog vinskog octa, 50 ml extra djevičanskog maslinovog ulja, 1 vezica svježeg bosiljka

Priprema: U blender stavite bijeli luk, ocat, maslinovo ulje, natrgane listiće bosiljka, soli i bibera. Sve dobro izradite u kremasti preljev za salatu, a po potrebi dolijte još malo ulja. Paradajz operite, očistite i  narežite na ploške. Poslažite na tanjire i prelijte pripremljenim preljevom, te ukrasite listićima bosiljka.

Čokoladni tart s bananama

Sastojci: 1 gotovi biskvit za voćne pite ili tart, 4 oguljene banane, 4 kašike šećera, 100 ml djelimično obranog mlijeka, 300 ml vrhnja za šlag s visokim udjelom masnoće, 1 čajna kašika preljeva za sladoled s okusom kafe, 100 g kvalitetne tamne čokolade s najmanje 70% kakaa

Priprema: U blenderu izmiksajte 2 banane i mlijeko tako da dobijete glatku smjesu, pa je prebacite u posebnu posudu. Zatim u tavi istopite šećer na jakoj vatri uz stalno miješanje kako ne bi zagorio, a kada je potpuno otopljen i kad počne pjeniti u njega pažljivo umiješajte smjesu od banana i mlijeka. Sve dobro miješajte na laganoj vatri nekoliko minuta da se dobro sjedini i dok je masa još vruća napunite podlogu za tart. Ostavite u hladnjak ili još bolje u zamrzivač. Zatim ogulite preostale banane i narežite ih na kolutiće. Poslažite ih po tartu. Vrhnje izradite u šlag, dodajte 1 čajnu kašiku preljeva za sladoled s okusom kafe i lagano premažite preko poslaganih kolutića banana. Čokoladu otopite na pari i prelijte preko tučenog vrhnja, a tart dodatno ukrasite po želji.

Jamieja Olivera nije potrebno posebno predstavljati jer ovaj popularni mladi kuhar dobro je poznato lice sa TV ekrana širom svijeta. Za sebe je izgradio cijelo poslovno carstvo koje se sastoji od brojnih restorana (nedavno je otvorio još jedan u Londonu, „Barbacue”), kuharica, TV emisija i raznovrsnih proizvoda pod vlastitom etiketom, od lonaca do umaka. Neki od njih došli su nedavno i na naše tržište, pa smo odlučili malo pregledati šta nam to sve Jamie nudi i po kojoj cijeni.

Istražio: Adnan Učambarlić

Šta se može naći u našim trgovinama

Ekskluzivni zastupnik Jamie Oliver proizvoda za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Bugarsku i Slovačku je firma Investor d.o.o., koja trenutno na bh. tržištu nudi većinom Jamiejevu talijansku hranu, dok cijene dosta variraju između prodajnih mjesta. Uglavnom se može reći da su za pet posto više od konkurentskih proizvoda, kako stoji u Jamijeovom ugovoru, budući da se svi njegovi proizvodi prave od najkvalitetnijih i najsvježijih mogućih namirnica. Očito je da Jamie ne želi staviti svoje ime na bilo kakav proizvod.

Iz Investora navode da se Jamie Oliver proizvodi mogu naći u Mercatoru, Interexu, Tušu,

Drvoprometu, Lori i Tempu, a uskoro i u Robotu, DM-u, Konzumu i Bingu. Cilj je, kako kažu,

da proizvodi budu dostupni u skoro svim radnjama, kao i da bh. tržištu ponude sve proizvode sa Jamievim imenom. Evo nekih od Jamie Oliver proizvoda koje smo našli u Mercatoru:

Pesto: zeleni pesto, crveni pesto sa prirodno sušenim paradajzom, talijanski pesto sa biljem (6,05 KM).

Pasta sosevi: sos sa paradajzom i bosiljkom, sos sa paradajzom i čilijem, sos sa crvenim lukom i ruzmarinom (4,60 KM).

Tjestenina: penne, fusilli, spaghetti (3,09 KM)

Njegovo ekstra djevičansko maslinovo ulje košta 15,15 KM, a od Jamijevog posuđa u ponudi smo našli samo dvije šerpe sa poklopcem po cijenama od 96,50 i 134,35 KM.

Uskoro na tržište dolaze i pesto sa korijanderom i indijskim orahom, prelivi za bruskete: zelene masline i komorač, prirodno sušeni paradajz i crne masline, prirodno sušeni paradajz i crveni luk; sosevi: sos sa maslinama, bijelim lukom i paradajzom, paradajz i mascarpone, bešamel; prirodno sušeni paradajz za antipasto te maslinovo ulje za kuhanje.

Jamie je veliki ljubitelj talijanske hrane i istražio je sve njene regionalne razlike, pa tako i njegovi talijanski proizvodi potiču iz različitih, autentičnih krajeva. Tako pesto stiže iz Chiusanica, kore za lazanje iz Casaleonea, ekstra djevičansko maslinovo ulje iz Firenze, maslinovo ulje za kuhanje iz Forlija, suha pasta iz Rovata i Brescie, sosevi za pastu iz Parme, Bruschette iz Chiusanica, antipasta iz Napulja, balsamico sirće iz Modene, dok masline, ipak, dolaze iz grčke Atene.

Kvalitet i okus koji stoje iza imena

“Tržište je jako dobro prihvatilo Jamie Oliver proizvode, ovo su visoko kvalitetni proizvodi koji se prave od potpuno svježih namirnica i striktno prema receptima koje je Jamie Oliver lično napravio i odobrio. Mislimo da bi bili i još više prihvaćeni da je ekonomska situacija bolja u našoj zemlji,

jer smo mi ipak malo i siromašno tržište za „high end” brendove koji, naravno, imaju i svoju cijenu”, kažu za Gusto iz Investora.

U Mercatoru u Sarajevu pitali smo nekoliko kupaca koji su kupovali Jamieve proizvode - zašto ih kupuju. Svi su se složili oko toga da su ih, isprva, kupili zbog Jamievog imena i toga što su novost na tržištu, da bi ih zatim nastavili kupovati zbog samog njihovog kvaliteta i okusa.
Jamie Oliver dolazi u BiH?

Kao šlag na kraju, Jamieja Olivera možemo očekivati i u posjeti Bosni i Hercegovini. Tačan datum posjete još uvijek nije poznat, ali iz Investora nam navode kako je Jamijev kalendar pretrpan sve do februara 2011., no da bi se nakon toga mogla očekivati njegova posjeta našoj zemlji, kao i regionu, budući da Jamie posjeti sve zemlje u kojima se prodaju njegovi proizvodi.

“Goli kuhar” već godinama provodi programe zdrave ishrane u engleskim i irskim osnovnim školama, a najpoznatija je njegova američka borba preobraćanja djece sa pizze, hamburgera i Coca-Cole na povrće i manje masnu hranu.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Oliver je tokom svog privatnog rata sa dječijom pretilošću naišao na mnoge prepreke. Mediji su ga ismijavali, a potpuna uvjerenost svih u njegov neuspjeh dovodila ga je do suza. Radijski voditelj Rod Willis, koji ga je ugostio u svojoj emisiji, čak mu je rekao da smatra da on nema šta da traži u Americi i nije pozvan da mijenja navike njihove djece.

Ipak, objavljeni su rezultati iz škola u kojima se provodio Oliverov režim dječije ishrane koji pokazuju da on ipak nije gubitnik. Analizu stvarnog napretka Jamieve kampanje radila je Asocijacija nastavnika i predavača, a zanimljiv podatak iz rezultata je da je drugačiji režim prehrane najmanje uticao na zdravlje siromašnijih učenika. No, u cjelini, ne samo da je veliki procenat djece prihvatio Jamieva jela nego se smanjio i prosječan broj izostanaka učenika zbog bolesti.

Kampanja Feed me better počela je 2004. godine sa Oliverovim pokušajima da u škole uvede zdravije pripremljenu hranu koja će djeci ipak biti primamljiva. Program se sastojao u edukaciji školskih kuharica, roditelja i školske uprave, a uključivao je veliki broj ljudi i ogromnu količinu energije svih njih. Nakon Oliverovog gostovanja kod Oprah Winfrey, američka nacija je počela pažljivije pratiti Oliverov kuharski show, a 100.000 roditelja i drugih pristalica ideje potpisalo je peticiju podrške.

Trud se u mnogim slučajevima već ranije isplatio: primjećen je određen napredak u koncentraciji kod djece, a oni koji boluju od hroničnih bolesti poput astme nisu imali česte tegobe i napade. Ipak, ovo je prva službena potvrda Jamievog uspjeha u školama, koja bi mogla značiti da se i američka praksa školske menze mijenja slično kao i engleska prije par godina: iz općeg skepticizma prema Oliveru u poštovanje.

Prijašnji uobičajeni meni u osnovnim školama širom Amerike sastojao se od brze hrane. Oliver je ovu hranu krcatu zasićenim mastima i ugljikohidratima zamijenio jelima od leće i gljiva, pireima od povrća, tortiljama punim povrća i graha i sličnim zdravim jelima.

„Hraniti djecu s tako mnogo "junka" (smeća) ravno je zlostavljanju!" - Gillian McKeith, nutricionista kraljevske porodice i holivudskih zvijezda.

Piše: Selma Gičević

Ovaj planetarno poznati kuhar, TV zvijezda i autor brojnih knjiga recepata, simpatični Britanac Jamie Oliver, prije četiri godine pokrenuo je humanu kampanju uvođenja zdrave prehrane u britanske škole i mijenjanja loših navika kod djece. Sizifov posao? Ili - revolucija?

„Njam” naspram „bljak”

Jamie je sredinom 2005. posjetio školu u Greenwichu i zgrozio se: djeca su gutala brda prerađene hrane i ježila se pri samom pogledu na svježe povrće. Loša prehrana je kao tempirana bomba, koja će neminovno dovesti do eksplozivnog rasta broja pretilih osoba s srčanim oboljenjima i dijabetesom u britanskm društvu. Zato je Jamie 2006. pokrenuo kampanju promocije zdrave hrane u školama, udruživši se s školskom kuharicom Norom Sands. Nakon što su prikupili 300,000 potpisa podrške, tadašnji premijer Tony Blair složio se s uvođenjem novih standarda prehrane školske djece, uz investiciju od 280 miliona funti za nabavku kvalitetnih namirnica, opreme i obuku, dok je Odjel za obrazovanje formirao Fondaciju za prehranu u školama, zaduženu za provođenje standarda.

Godinu dana nakon toga, Jamie, koji je i sam otac male djece, se vraća u školske kuhinje kako bi vidio da li se situacija promijenila i zaključuje da se ljudske navike ne mijenjaju tako lako. „Možda smo dobili bitku. Ali, rat tek treba dobiti!”

Roditelji - nek se čuje vaš glas!

Tako je Jamie otišao korak dalje, pozvavši i roditelje da se udruže u borbi protiv sistematskog uništavanja budućnosti svoje djece. Jedan od načina da se to učini je, prema Jamieju, da svako piše  poslanicima u parlamentu i gradskom vijeću i upita ih da li su ikada probali školski ručak, te da li znaju koliko se budžetskih sredstava na njih troši? Da li uopće znaju šta djeca jedu, te šta njihovo vijeće čini da se situacija promijeni? Možda je vrijeme da i mi malo “prepišemo” od Jamieja i probamo učiniti slično za našu djecu!

Jamijev Manifesto

Jamie je načinio plan od 6 ključnih koraka ka poboljšanju hrane koja se služi u školskim kantinama:

1. Uvesti časova kuhanja i životnih vještina u obaveznu nastavu za SVU djecu, kako bi učili o hrani i razumjeli važnost zdravih navika još u djetinjstvu. Našu djecu, i djevojčice i dječake, trebamo osposobiti za život naučivši ih vještinama poznavanja, kupovanja i pripreme zdrave hrane.

2. Unajmiti i obučiti nove nastavnike za časove kuhanja, kako bi se iz temelja izmijenio stav prema tim časovima.

3. Pomoći direktorima škola da se zauzmu za „protjerivanje” junk fooda tj. nezdrave hrane iz škola.

4. Obrazovati roditelje i pomoći im da se upoznaju s osnovama pripreme kvalitetne hrane za čitavu porodicu, koja će unaprijediti njihovo zdravlje i time - njihov uspjeh na poslu i školi.

5. Uložiti u obuku školskih kuharica, te im platiti dovoljan broj sati za pripremu svježe hrane, a ne samo za podgrijavanje gotovih jela.

6. Obavezati se na desetogodišnji strateški plan i finansirati javnu kampanju kako bi se društvu pomoglo da povrati zdrave prehrambene navike i svede na minimum konzumiranje loših namirnica.

S Jamievom hranom do boljih ocjena!

Nezavisno istraživanje provedeno među jedanaestogodišnjacima koji su jeli hranu iz „Jamijeve školske kuhinje” početkom 2009. pokazalo je da su ocjene iz maternjeg jezika i nauke porasle za 6 odnosno 8 posto, dok je broj izostanaka s nastave radi bolesti pao za čak 15 posto!

Međutim, sredinom 2009. godine, broj djece koja su odlučila prestati jesti školsku užinu, koja je nakon Jamijeve kampanje postala znatno zdravija, a za mnoge nažalost - vrlo strana i čudna - porastao je na strahovitih 400.000! Razlog ovom bojkotu zdrave hrane stručnjaci vide u prebrzoj provedbi društvenih promjena, za koju su ustvari potrebne decenije. „Jamie je vrlo brzo uspio ubijediti vlasti da izdvoje sredstva, te je isto tako brzo i efikasno uspio provesti u djelo par tačaka svog plana. Ali, za promjenu ljudskih navika, posebno kad je u pitanju ono što ulazi na usta, potrebno je mnogo, mnogo više vremena!”, ističe Patrick Butler, urednik Society Guardiana.

Ipak, predsjedavajuća School Food Trusta, Prue Leith, ističe da zahvaljujući Jamieju danas tri miliona djece u Britaniji svakodnevno jede zdrav školski ručak. „Učinili smo veliki napredak. Uvjerena sam da polako  dobijamo bitku u srcima, mozgovima i čulima okusa, kako kod djece tako i roditelja”.

Kakve li ironije! Ko bi i pomislio da će glavni kamen spoticanja u hranjenju djece zdravom hranom biti u mnogo slučajeva baš roditelji, koji bi trebali biti prvi u redu u borbi za dobrobit svog potomstva! Vjerovatno se radi o podsvjesnom odbrambenom mehanizmu, koji se u nama uključuje kada se osjetimo optuženima i javno napadnutima. Vjerovatno se mnogi roditelji osjećaju krivima jer su dopustili da se razvije teško izliječiva ovisnost o lošoj hrani, koju je sada teško iskorijeniti. Ne žele dopustiti da neko drugi stupa u njihovo polje odgovornosti i djelovanja. Ipak, trebali bi stati i razmisliti - kolika je cijena takvog inata? Naročito kada žive u zemlji koja se napokon organizirala da im pomogne? I kada imaju svog heroja Jamieja!

I na kraju, pitanje za vas, dragi naši roditelji: šta vi planirate uraditi kako biste osigurali da vaše dijete stekne i zadrži zdrave prehrambene navike?

Gusto izjava: „Ova djeca će umrijeti prije svojih roditelja ako nastave rasti jedući ovu hranu!” - Jamie Oliver

Primjer školskog menija nakon „Jamijeve revolucije”:

Glavno jelo s mesom: Špagete bolognese s janjetinom

Glavno jelo za vegetarijance: Zapečena leća s kukuruzom i sirom

Jelo sa škrobom: Jastučići od krompira

Povrće: Dinstani grašak i kukuruz

Salata: Razno svježe povrće

Hljeb: Na raspolaganju svježe ispečen hljeb svakog dana

Deserti: Hrskavi kolačić od zobenih pahuljica s voćem, svježe voće, jogurt

Piće: voda i poluobrano mlijeko

Gusto izjava: „Hraniti djecu s tako mnogo “junka” (smeća) ravno je zlostavljanju!” - Gillian McKeith, nutricionista kraljevske porodice i holivudskih zvijezda.

SRETAN ROĐENDAN, GUSTO!!!

Septembar je i sva je priroda zrela i sočna, miriše voće i povrće, naprosto mame sa polica, a srećom sad su i najpovoljniji za kupnju! Iskoristili smo ovaj skoro pa jedinstveni trenutak u godini pa pronašli za vas odlične, tzv. “pametne” recepte po povoljnim cijenama. Koristili smo sve svježe namirnice, a posebno smo se posvetili tikvama i tikvicama, bobičastom voću, zovi i bamiji. Slatka jela smo ovaj put zabiberili jer, biber je, kažu, kralj začina i za slatkiše!

Vrijeme je i povratka u škole i kancelarije, a znamo da je teško nakon raspusta i odmora fokusirati se na teško gradivo i poslove, pa donosimo brojne tekstove i savjete za đake, studente i zaposlene ljude kako da podignu nivo koncentracije, eliminiraju stres, ostanu dobre volje i postignu najbolje rezultate. Pišemo i o dobrim i zdravim školskim užinama te o velikom projektu zdrave ishrane za djecu koji je čuveni Jamie Oliver pokrenuo u Britaniji. O tradicionalnoj bosanskoj kuhinji pak razgovarali smo sa autorom važne bosanske kuharice, g. Salihom Agićem.

Ovo je pravi čas i za prve pripreme za zimnicu pa smo pripremili korisne informacije o namirnicama, ambalaži i svim artiklima koji će vam uskoro trebati, a puno više o spremanju zimnice potražite u sljedećem izdanju Gusta. Vegeta je vjerni pratilac skoro pa svih slanih jela, toliko je prisutna u svim našim domovima, a kako je nastala i postala takav sjajan proizvod, saznajte u našem tekstu “Mala priča o velikom začinu”. Još uvijek je vruće, a najbolje osvježenje za takve dane je ledeni čaj. Donosimo recepte koje i sami možete pripremiti kod kuće. Rado bi ih pili i Englezi, ali vele, kod njih je zadnji vrući ljetni dan bio još davne 1957. godine…

U ovom mjesecu završava ramazan i stiže Bajram, a s njim i svečana bajramska sofra za veliko veselje svih na okupu, porodice i prijatelja. Gusto vam donosi najljepša tradicionalna bajramska jela i slastice, da nam budete sretni, veseli i zadovoljni u te svečarske dane.

 A svečarski su dani i nama u Gustu jer GUSTO SLAVI PRVI ROĐENDAN!!! Nije više mali, kako god okreneš, stao je sad na svoje noge. Zaista je brzo prošlo, ali ponosni smo na njega i s veseljem gledamo u budućnost i njegove sljedeće korake, a bit će ih mnogo. Prvi u nizu naš je novi portal pa nas posjetite na www.gusto.ba. Hvala vam svima koji ste bili s nama, a nadamo se da ćete nas pratiti i dalje, jer, ne mislimo nikuda ići!

 Neka vam je u slast!

Sara Krajina

glavna urednica

sara@oxygen.ba