Kafa je, poslije vode, najpopularniji napitak. Istraživanja kažu da se u svijetu godišnje popije nevjerovatnih 400 milijardi šoljica kafe. Računa se da od troje ljudi dvoje konzumira crni napitak, što je godišnji prosjek od 4,8 kilograma kafe po osobi, piše Radiosarajevo.ba.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Iako je tradicija ispijanja kafe u Bosni i Hercegovini jedna od najstarijih u Evropi (konzumiranje kafe u BiH počelo je još davne 1522. godine), mi nismo najveći potrošači kafe na Starom kontinentu. Prema statističkim podacima rekorderi su Finci koji u prosjeku godišnje potroše 12 kilograma kafe po stanovniku.

Agencija GFK nedavno je sprovela istraživanje koje je naručip Nescafe, po kojem čak 64% stanovništva svakodnevno, više puta dnevno konzumira kafu.

Po istraživanju, kafa se isključivo pije vruća sa šećerom, vrlo često i sa mlijekom. Tradicionalnom ispijanju kafe u Bosni i Hercegovini pribjegava većinom starije stanovništvo, više žene (69%) nego muškarci (59%), dok je dob u kojoj se najviše konzumira 45 do 54 godine (82%).

Tradicionalno ispijanje kafe najviše se koristi ujutro i kod kuće, dok se instant kafa više pije popodne u kafićima i na poslu, pokazuju rezultati istraživanja.

Ispitanici su kao glavni motiv za ispijanje kafe naveli druženje i poticaj za buđenje. Statistika kaže da pola stanovništva ispod 45 godina sve više pije instant kafu, a više je piju žene nego muškarci.

Kafa nudi cijeli niz fizičkih i psiholoških pozitivnih učinaka koje naučnici počinju sve više cijeniti
Pripremio: Adnan Učambarlić
1. Smanjuje depresiju kod žena. Nova studija provedena na Harvardu pokazuje da su žene koje redovito piju kafu izložene 20 posto manjem riziku od depresije nego žene koje ne piju kafu. Ranija su istraživanja pokazala da se rizik od suicida smanjuje s povećanje konzumacije kofeina.

2. Smanjuje rizik od karcinoma prostate kod muškaraca koji je najčešće dijagnosticiran oblik karcinoma kod muškaraca. Nisu samo žene te koje imaju korist od kafe. Još je jedna studija sa Harvarda pokazala da muškarci koji piju šest ili više šolja kafe dnevno imaju 60 posto manji rizik da obole od najsmrtonosnijeg oblika karcinoma prostate i za 20 posto manji rizik od oboljenja od bilo kojeg karcinoma prostate u usporedbi s muškarcima koji ne piju kafu.

3. Može vas štiti od karcinoma glave i vrata. Studija provedena na Univerzitetu u Utahu pokazuje da ljudi koji piju više od četiri šolje kafe dnevno imaju za 39 posto manji rizik od karcinoma usne šupljine i larinksa u usporedbi s onima koji ne piju kafu. Redovita konzumacija kafe povezana je također s manjim rizikom od tumora na mozgu, nižih razina kolesterola, ciroze i karcinoma jetre.

4. Čuva od Alzheimerove bolesti. Više je studija proučavalo kako kofein utječe na razvoj mozga kod miševa te se pokazalo da kofein značajno smanjuje visoke količine proteina povezanog s Alzheimerovom bolešću. Kad su miševima koji su razvili simptome Alzheimerove bolesti dali kofein u količini koja odgovara pet šolja kafe, njihova memorija znatno se popravila, kaže se u jednoj studiji. Učinkovitost kofeina na ljudski mozak treba se još istražiti, ali ovo sugerira da bi kafa mogla biti efikasan tretman u borbi protiv te bolesti, a ne samo element zaštite.

5. Čini se da štiti od dijabetesa. Brojne su studije pokazale da kafa može štititi od dijabetesa tipa 2, iako mehanizam još nije najjasniji. Analizom je utvrđeno da će osobe koje piju tri do četiri šolje kafe dnevno za 25 posto manje razviti dijabetes tipa 2 od onih koje piju manje od dvije šolje dnevnio U SAD, oko 24 miliona odraslih i djece, što je oko osam posto populacije, boluje od šećerne bolesti. Dijabetes tipa 2 je najčešći oblik.

Još će se vidjeti hoće li ove studije biti potkrijepljene još jačim dokazima ili će ih pobiti negativni učinci kafe (primjerice nesanica ili visok krvni tlak), piše Huffington Post u rubrici zdravlje.

Najnoviji izvještaj Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pokazao je šokantne rezultate - najviše razine kancerogenog furana, koji nastaje pri termičkoj obradi hrane, nađene su u kafi i dječijoj hrani u staklenkama.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Podaci do kojih je došla Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) rezultat su istraživanja danih proizvoda u 20 zemalja članica EU-a. Riječ je o furanu, organskoj tvari koja nastaje pri termičkoj obradi hrane, a za koju je ustanovljeno da je potencijalno kancerogena za ljude.

Izvještaj je uzeo u obzir podatke prikupljane od 2004. godine do danas, uključujući i monitoring proveden prošle godine, na temelju čega se došlo do zaključka da kafa i dječija hrana u staklenkama, mliječne formule i mlijeko u prahu sadrže najviše furana, prenosi Novi list.

O kojim je konkretno proizvodima riječ u izvještaju se ne navodi, nego samo piše da su najviše razine furana nađene u kafi, u kojoj se srednje vrijednosti ove tvari kreću od 45 mikrograma po kilogramu u slučaju obrađene kafe, do 6.407 mikrograma po kilogramu kad je u pitanju kafa u zrnu.

Količine furana pronađene u hrani namijenjenoj djeci kreću se od 3,2 mikrograma po kilogramu u dojenačkim ‘formulama’, do 49 mikrograma u dječijoj hrani u staklenkama s povrćem.

Dopuštene količine furana kreću se od 0,03 i 0,59 mikrograma po kilogramu tjelesne težine po danu za odrasle osobe, od 0,02 do 0,13 mikrograma za adolescente, od 0,04 i 0,22 mikrograma za drugu djecu, između 0,05 do 0,31 za malu djecu i između 0,09 i 0,22 mikrograma za dojenčad.

Ovo nije prvo upozorenje koje se tiče opasnih količina furana, na to je još prije sedam godina upozorila američka organizacija US Food and Drug Administration, kada je on i prvi put otkriven u velikom broju namirnica koje prolaze termičku obradu.

Istraživači sa Harvarda utvrdili su da žene koje piju četiri šoljice kafe na dan imaju duplo manje šanse da psihički obole nego zakleti neprijatelji ovog napitka.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Ako spadate u onu ogromnu većinu koja progleda tek kad popije svoju jutarnju kafu - imate sreće. Naučnici su otkrili da kafa podiže raspoloženje, i to u mnogo dužem vremenskom intervalu nego što se dosad smatralo. Oni tvrde da žene koje piju četiri kafe na dan imaju duplo manje šanse da postanu depresivne od onih koje ne upražnjavaju dnevno kafenisanje. Čak i one pripadnice ljepšeg pola koje piju dve ili tri šoljice ovog napitka na dan smanjuju svoje šanse da osvanu depresivne, i to za 15 odsto.

Istraživači sa Harvarda testirali su 51.000 žena u posljednjih deset godina. Oni smatraju da kofein funkcioniše poput antidepresiva, i to na taj način što zaustavlja proizvodnju hormona poput serotonina, takozvanog hormona sreće. Oni također ističu da kafa poboljšava naš osjećaj dobrog raspoloženja i daje nam više energije na duži period. Naučnici su pitali žene koliko piju čaja, jedu li čokoladu svaki dan, konzumiraju li alkohol… i zaključili da je kafa ta koja ima najjači uticaj na smanjenje depresije.

Na osnovu ovog istraživanja naučnici su potvrdili da kofein ima psihostimulišući efekat jer daje osjećaj dobrog raspoloženja i energiju.

Oni smatraju da će u budućnosti kafa biti korištena kao antidepresiv ili da će se koristiti kao sredstvo za prevenciju depresije. Također, i finski stručnjaci su otkrili da kafa ima pozitivan uticaj, i to na muškarce.

Vispakova džinovska džezva krajem jula ove godine napunila je sedam godina od obaranja Guinnessovog rekorda i ulaska u najpopularniju knjigu rekorda.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Prije sedam godina se pod Starim mostom u Mostaru, spomenikom svjetske baštine UNESCO-a, za vrijeme skokova ispeklo 650 litara kafe Zlatna džezva i popilo 8 hiljada fildžana kafe.

Džezva je obišla više od 200 gradova širom Bosne i Hercegovine, regije i svijeta, kao što su Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Bosanska Dubica, Modriča, zatim Tuzla, Srebrenica, Tešanj, Visoko, Lukavac, Travnik, Zenica, Goražde, Tomislavgrad, Čapljina… Džezva je posjetila zemlje regije, i to Hrvatsku i Crnu Goru, te Austriju i Kinu, predstavljajući Bosnu i Hercegovinu na svjetskoj izložbi Expo 2010.

Kafu je za proteklih sedam godina iz džinovske džezve oko pola miliona ljudi iz gotovo milion fildžana. Ispečeno je oko 6.000 kg kafe iz koje je napravljeno 60.000 litara ovogo napitka.

Samo u ovom mjesecu zabilježeno je pet degustacija, a krajem juna džezva je “gostovala” u Sarajevu na poziv Turističkog saveza Federacije Bosne i Hercegovine povodom otvaranja turističke sezone 2011.

Kapacitet Vispakove džinovske džezve je 650 litara iz koje se popije oko 8 hiljada fildžana kafe. Nastala je u ljeto 2004. godine ispod čekića baščaršijskog majstora Nasira Jabučara i njegovih pomoćnika.

Bilo da ste ljubitelj ispijanja kafe u kvartovskom naselju ili na popularnoj špici, u gradu kao što je Mostar uvijek možete pronaći lokal po svojoj mjeri. Za našu priču o mostarskoj kafi odabrali smo nekoliko kafića razvrstanih po različitim dijelovima grada, a dok ih razlikuje njihova lokacija i ambijent, povezuje ih želja da kvalitetnom kafom ugode svojim gostima.

Istražila: Dragana Nižić

Kariola klub - popularni se klub nalazi u blizini kružnog toka Rondo, u aleji kod parka Zrinjski, na adresi Lenjinovo šetalište. Originalnost imidža, lagana ekstravagancija, kvaliteta ponude i usluge ono je što privlači mlađu populaciju u ovaj lokal. Budući da se ne nalazi uz prometnicu što je najčešće slučaj s većinom gradskih kafića, Kariola klub gostima nudi opuštenu kućnu atmosferu, neobično uređen interijer i veliku baštu okruženu zelenilom. Cijene toplih napitaka drže mostarski prosjek, pa je tako kafa 1,50 KM, a cappuccino 2,00 KM.

Gusto preporuka: Za mlađe, urbane goste koji će preko dana ispijati kafu na miru i sve one koji se vole skloniti od gradske gužve, a navečer se rado zabavljaju na istom mjestu.

IRISH PUB - nalazi se u Ulici kralja Zvonimira br. 15, a ovo je omiljena gradska pivnica, koja osim bogatog izbora alkoholnih pića i piva, gostima nudi i specifičan okus irske kafe. Tokom prijepodneva lokal, koji se sastoji od zanimljivog interijera i ukusno uređene bašte, odlično je mjesto za ispijanje kafe s prijateljima ili tokom pauze s poslovnim suradnicima, a navečer se pretvara u mjesto za uživanje s društvom. Cijena kafe 1,50 KM, bijele kafe 2,00 KM, cappuccina 2,00 KM, dok je za napitak Irish coffee potrebno izdvojiti 4,50 KM.

Gusto preporuka: Ovo je idealno mjesto za poslovne ljude, sve koji kafu vole popiti izvan gradske vreve u ugodnom okruženju, a pogodno je i za obitelji s djecom koja se mogu igrati u velikoj bašti.

Santana Coffee Shop - smješten je u Ulici Stjepana Radića br. 39, na prvom katu TC Mercator, a zbog neposredne blizine fakulteta, jedno je od omiljenih mjesta koje posjećuju studenti tokom pauze za kafu. Iako u zatvorenom prostoru, lokal karakteriziraju stakleni zidovi koji omogućuju pogled na gradsku ulicu, a zbog stalne vreve prolaznika i kupaca u centru stvara se dojam kao da ste zapravo vani. Pohvalno je što lokal ima dio za nepušače, što još uvijek nije slučaj s ostalim kafićima koje smo obišli. U ponudi se nalazi više od 18 vrsta kafe, a gosti mogu sami sastaviti svoju ledenu kafu koja košta 2,00 KM + 0,50 KM za svaki dodatak. Cijena kafe je 1,50 KM, kafe s mlijekom 1,80 KM, a bijele kafe i cappuccina 2,00 KM. Za više od 18 različitih vrsta kafe koje su uvijek lijepo dekorirane potrebno je izdvojiti 3,00 KM, a mi vam preporučujemo Kafu Orange koja se sastoji od kafe, šlaga, narandžinog preljeva i cimeta.

Gusto preporuka: Idealno mjesto za studentske pauze između predavanja, za isprobavanje novih okusa kafe i mjesto na kojem možete predahnuti nakon kupovine u trgovačkom centru.

Concept Club Galeria - klub se nalazi neposredno u blizini glavne avenije, a kako se da naslutiti po imenu, radi se o mjestu umjetničkog karaktera koje osigurava svojim gostima opuštajuću i ugodnu atmosferu. Ovdje se često događaju različiti umjetnički performansi, izložbe i tematske umjetničke večeri, što privlači mlađe goste koji žele na miru ispijati kafu kroz ugodan razgovor, bez toga da budu viđeni na špici. Interijer lokala maštovito je uređen, a bašta koja je ipak odmaknuta od ceste pruža mogućnost uživanja na otvorenom kada vrijeme to dopušta. Cijene toplih napitaka u prosjeku su slične ostalima, do 2,00 KM.

Gusto preporuka: Odlično mjesto za sve ljubitelje umjetnosti bez obzira na godine i one koji se vole posvetiti razgovoru sa prijateljima dok ispijaju kafu.

Café Publica - ovaj se urbani lokal nalazi na centralnom trgu grada, preko puta obnovljenog Španjolskog trga u Ulici Mostarski bataljon br. 23, a atraktivna lokacija na Korzu osigurala mu je vodeće mjesto kod mlađe populacije gostiju. Interijer je osmišljen i uređen modernistički, što i odgovara njegovim gostima koji prate nove trendove, a odlikuju ga jednostavnost i minimalizam, dok su za toplu stranu priče zadužene slike brojnih svjetskih muzičara po zidovima i igra bojama koja se najbolje vidi na namještaju. U njega rado zalaze svi oni koji vole ispijati kafu na špici, vidjeti i biti viđeni. Cijene za tople napitke se kreću od 1,50 KM do 2,00 KM za cappuccino.

Gusto preporuka: Popularno okupljalište za mlade i sve one koji vole biti u centru najnovijih gradskih događanja.

Terminski ugovori za kafu dostigli su na berzi u New Yorku najvišu cijenu u posljednjih 12 godina. Glavni razlozi za rast cijene su očekivanja da bi vremenske neprilike mogle smanjiti urod kafe, kao i špekulatorska ulaganja investitora koji očekuju daljnji rast cijene sirovine za popularni napitak, prenosi Fena.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Ugovor za isporuku tzv. arabica kafe u decembru ove godine poskupio je za gotovo dva posto na razinu od 1,8865 dolara za funtu kafe na njujorškoj berzi ICE Futures. To je najviša cijena te kafe još od septembra 1997. godine.

Robusta kafa poskupila je još i više na berzi u Londonu i to na razinu od 1838 dolara za tonu, što joj je najviša cijena u nešto manje od dvije godine, odnosno od novembra 2008.

Tropske oluje koje bi mogle dodatno osnažiti i postati uragani kreću se ovih dana prema Meksiku i Vijetnamu. Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, Meksiko s Indijom dijeli peto mjesto liste najvećih proizvođača kafe u svijetu. Vijetnam je, pak, na drugom mjestu odmah nakon vodećeg proizvođača, Brazila.

“Cijena arabica kafe još uvijek se nalazi pod utjecajem stalnog nedostatka visokokvalitetne kafe”, komentirao je za Bloomberg Eugen Weinberg, glavni analitičar za robe i sirovine frankfurtske Commerzbank. “Visoke cijene najviše podržavaju špekulativni financijski ulagači”, dodaje Weinberg.

Špekulativni investitori, poput hedge fondova, sve više investiraju u kafu očekujući daljnji rast cijene arabice, pokazuju podaci Američkog odbora za trgovanje robnim terminskim ugovorima.

Nestlé Adriatic objavio je dobrovoljno povlačenje s tržišta espresso instant kafe, zasebne vrste Nescafé instant kafe pakovane u specifičnoj staklenci od 100 g, omotane crnom folijom.

Pripremio: Adnan Učambarlić
Espresso instant kafa dostupna je u ograničenom broju prodavnica u Bosni i Hercegovini. Pojedine od ovih tegli podložne su lomu prilikom isporuke i zbog toga mogu sadržavati komadiće stakla.
U Bosni i Hercegovini nije zabilježen nijedan problem ili pritužba na ove proizvode, no s obzirom na to da su kvalitet i sigurnost proizvoda prioritet kompanije, odlučeno je, kao preventivnu mjeru, povući ovu zasebnu vrstu instant kafe sa svih prodajnih mjesta.
Naglašeno je da se ovaj problem pojavio isključivo u slučaju ovog karakterističnog pakovanja. Prije ponovnog uvođenja ovih vrsta kafa na tržište bit će promijenjena ambalaža.

Ovaj put vam izdvajamo neke od kafića sa najboljom kafom na centralnim lokacijama u Sarajevu gdje se najviše ljudi i okuplja te radi lakšeg snalaženja svima koji planiraju posjetiti glavni grad.

Istražili: Adnan Učambarlić i Sara Krajina

STARI GRAD

Klub knjige Connectum - nalazi se u srcu Baščaršije, na adresi Ćurčiluk veliki 27. Svojim gostima nudi kućnu atmosferu na tri ukusno uređena sprata i bašti uz mogućnost čitanja i kupovine knjiga. Cijena kafe je 2, a cappuccina 3 KM.

Gusto preporuka: Za intelektualce i sve one koji vole svoju kafu popiti u miru.

Havana - također se nalazi na Baščaršiji (Kundurdžiluk 12). Lokal je omiljen kod mlađe populacije, a sastoji se od ugodno dizajnirane sale i male bašte. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Za mlađe generacije i sve koji vole miris ćevapa u neposrednoj blizini. Zgodno mjesto za navratiti prije ili poslije ručka na Baščaršiji.

Alfonso - nalazi se odmah uz sarajevsku Katedralu. Mjesto odlikuje zanimljiv interijer i prostrana bašta. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Ova lokacija stalno mijenja ime, ali to ne mijenja njezinu osnovnu privlačnost: izvrsna kota za posmatranje šetača, u samom srcu grada. Za sve koji žele nekoga vidjeti ili biti viđeni.

CENTAR

Vatra - kao što joj i samo ime kaže, nalazi se u blizini Vječne vatre (Ferhadija 4). Sastoji se iz dvije sale - za pušače i nepušače te bašte preko puta. Nulta lokacija, odličan pogled na centralnu šetnicu, prostranost i dobra, premda jedna od skupljih kafa u gradu, dovoljni su razlozi za veliku popularnost ovog mjesta. Cijena kafe je 2,5 KM, a cappuccina 3,5 KM.

Gusto preporuka: Dobra kota za susrete s prijateljima u centru, nakon šetnje, kupovine ili posla, a i za sve posjetioce Sarajeva koji požele doživjeti gradski „šmek”.

Rajvosa - nalazi se pored Pozorišta mladih (Kulovića bb). Mjesto je omiljeno kod mlađe i umjetničke populacije, uglavnom u ljetnom periodu. Sastoji se od omanje sale i originalne i veoma zanimljivo uređene bašte. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Za umjetnički nastrojene i za one koji se vole opustiti uz razgovor bez da su izloženi brojnim pogledima. Nepretenciozno mjesto u središtu grada, ali izvan gradske vreve.

Priroda i društvo - nalazi se preko puta knjižare Buybook (Radićeva 9), u blizini BBI centra. Lokal odlikuje zanimljiv interijer podijeljen na “prirodni” i “društveni” dio. Sastoji se od jedne sale i bašte. Cijena kafe je 2, a cappuccina 3 KM.

Gusto preporuka: Omanje, relativno diskretno, ali ugodno mjesto u jednoj od rijetkih malih zelenih oaza u gradu. Dobro mjesto za popiti kafu i odmoriti se nakon gradskog shoppinga.

CIGLANE

Lora - u sklopu Lora centra na Merhemića trgu koji se sastoji od supermarketa, kioska, igraonice za djecu, vinoteke i kafića. Sam kafić sastoji se od nekoliko odvojenih prostorija te povelike bašte. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Popularno okupljalište Sarajlija svih profila, pogodno za odmor nakon nabavke namirnica, ali i za roditelje koji žele u miru popiti kafu dok im se djeca bezbjedno igraju u igraonici.

Gogo - kafić na Merhemića trgu, s dugom tradicijom, skoro kultnog statusa, u koji dolaze i stari i mladi. Ovo je mjesto koje ima svoje stalne goste i u koje ljudi dolaze namjenski na kafu ili piće, ali je i odlično za svratiti nakon dešavanja u Zetri i stadionu Koševo. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Omiljena kota za okupljanje gradske raje, a često navrate i estradne zvijezde, političari, sportaši i dr. Tradicionalno dobra kafa i velika bašta okružena zelenilom godinama privlače šarolik, zanimljiv svijet.

City bar - također na Merhemića trgu, ovo je caffe bar modernog interijera i posebno lijepe bašte sa cvijećem i velikim drvećem. Vrlo dobra kafa i mogućnost praćenja sportova na velikim plazmama unutra i vani njegovi su aduti. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Za sve koji se vole opustiti u zelenilu te za ljubitelje sporta. Pogodna je i za roditelje s malom djecom koja se mogu bezbjedno zabaviti u bašti.

MARIJIN DVOR

Corto - poznatiji kao Sova, nalazi se na Marijin Dvoru (Kranjčevićeva). Sastoji se iz udobne sale i prostrane bašte. Mjesto je posebno omiljeno među studentima Filozofskog fakulteta. Cijena kafe je 1, a cappuccina 2 KM.

Gusto preporuka: Za mlađe generacije, posebno studente. Idealno mjesto za navratiti u pauzi između predavanja ili tokom pauze na poslu.

Babalu - također se nalazi u Kranjčevićevoj. Ovo mjesto sa dugom tradicijom odlikuje specifičan interijer u brodskom stilu. Gostima su na raspolaganju omanja sala, galerija i bašta. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Za sve one koji vole da “navigaju” i opuste se od napornog radnog dana.

Cacadou - još jedan od dobro poznatih marindvorskih lokala (Kranjčevićeva). Sastoji se od sale i prostrane bašte okružene zelenilom. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Idealno mjesto ukoliko se želite opustiti u ugodnoj bašti i na trenutak zaboraviti gradsku vrevu i gužvu.

Boss - Nalazi se odmah uz Cacadou. Sastoji se od ukusno dizajnirane sale, sa “kabrio” prozorima, tako da se dobija dojam bašte. Cijena kafe je 1,5, a cappuccina 2,5 KM.

Gusto preporuka: Za poslovne ljude i sve one koji žele na miru popiti svoju kafu.

Dobra zamjena za kafu

Cikorija (Cichorium intybus) je u narodu poznatija kao vodopija, goluguza, kažiput, konjska trava, radić, sunčevo cvijeće itd. Raste posvuda kao korov, a najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama i obodima šuma. Ponegdje se gaji radi korijena od kojeg se pravi zamjena za kafu (cigura). Cijela biljka je gorka i vrlo čvrsta tako da se teško kida i čupa.

Cikorija kroz historiju

Listove i korijen cikorije antički su narodi upotrebljavali kao povrće i salatu, a smatrali su je uspješnim lijekom za bolesti želuca i oka te kao sredstvo protiv trovanja. Upravo zbog toga nije im bila dovoljna divlja cikorija, nego su je počeli uzgajati već oko 300 godina prije Krista. Cikoriju spominju u svojim djelima grčki i rimski pisci Aristofan i Teophrastus, te Dioskirud i Plinije stariji u svom enciklopedijskom djelu Historia naturalis. Ova dva savremenika prikazuju cikoriju kao dobrar lijek za bolesti jetre, želuca i bubrega. Horacije spominje cikoriju u jednoj svojoj odi.

Stari su Germani poznavali cikoriju, ali kao magično piće pripremljeno iz listova biljke. Cikoriju su poznavali i Arapi kao hranjivu i ljekovitu biljku. I ostali evropski narodi su je poznavali ali više kao ljekovitu biljku, nego kao hranu ili magično piće. Ne zna se kad su korijen cikorije prvi put pržili i iz njega pravili napitak. Iz knjige Prospera Alpinusa iz Padove, izdane 1592., vidi se da je dobro poznavao cikorijin napitak. Zato historičari smatraju da su Talijani i Belgijanci cikoriju koristili prije kraja XVI stoljeća za pravljenje napitaka, pripremu supe i umaka. Godine 1763. u Prusiji, u blizini Berlina, a nešto kasnije i Magdeburga, podizane su ogromne plantaže cikorije, u doba vladavine Fridriha Velikog, koji je taj posao osobno poticao. Prva tvornica cikorije u Evropi izgrađena je 1760. u Holzmindenu. Nakon 1770., kad je berlinski medicinski fakultet dao o cikoriji pohvalnu ekspertizu, počele su se graditi tvornice za preradu cikorije širom Njemačke. Potrošnja cikorije naročito je porasla u vrijeme Napoleonskih ratova 1806.-1813. kad je Evropa bila blokirana i kafa se više nije mogla uvoziti. Tako je u XIX stoljeću kultiviranje cikorije i pravljenje napitka cvjetalo u cijeloj Evropi. Kasnije je ugled cikorije porastao i u ostalim zemljama.

Gusto zanimljivost: U mnogim narodnim pričama o cikorijinim plavim cvjetovima, priča se i da su ti cvjetovi transformirane oči djevojke koja plače za svojim draganom koje je otplovio i nikada se nije vratio, a jedna priča, iz njemačke tradicije, govori da je mlada djevojka koja nije mogla prestati plakati za svojim preminulim draganom pretvorena u cvijet cikorije.

Uzgoj

Cikorija  je danas poznata kao kultivirana biljka, nastala iz divlje cikorije koju često vidimo uz ceste i puteve kao biljku lijepih malih plavih cvjetova. Srodna je endiviji (Cichorium intybus, varietas foliosum Hegi) čije listove koristimo kao salatu. Trajnica je. Ima vretenasti korijen iz kojega se razvije preko jedan metar visoka biljka. Stabiljka i listovi su pokriveni oporim, oštrim dlakama. Donji su listovi perasto izrezani, krupni su i dugački. Ima male, svijetloplave lijepe cvjetove koji se mogu vidjeti između juna i jula. Danas se cikorija za industrijske svrhe kultivira na znatnim površinama, jer je postala jedna od omiljenih supstituta za kafu.

Na pijaci se ova biljka najčešće može naći pod imenom radić ili cikorija. Radi se zapravo o visokokultiviranoj lisnatoj cikoriji čija se lisna rozeta u određenoj fazi razvoja na vrhu poveže, pa se listovi čvrsto priljube jedan uz drugi i rastu u visinu. Unutrašnji listovi, lišeni svjetlosti i sunčevih zraka, gube hlorofil, postaju blijedožućkasti do sasvim bijeli, mekani i vrlo ukusni, gubeći nešto od gorčine svojstvene cikoriji, koja dolazi od glikozida i intibina.

Lisnata cikorija može imati i potpuno drukčiji izgled. Naime, lišće može da joj bude široko rasperjano, izrazito zelene boje, jer listovi nisu vezivani pa ne gubi hlorofil. Gorkastog je okusa zato što su zeleni listovi zadržali istu količinu glikozida i intibina. Ovu vrstu prodavci po pravilu nazivaju cikorijom, ne povezujući je na bilo koji način s radićem. Vadi se u jesen, tako što se očisti od zemlje i nadzemnih dijelova, isiječe po dužini, zatim naniže na konac i suši u hladu na propuhu. Listovi i cvjetovi, koji su rijetko u upotrebi, beru se za vrijeme cvata.

Cikorija u domaćinstvu

Cikorija iz crvenih i bijelih sorti je dostupna i tokom zimskih mjeseci. Kuhanjem, pirjanjem pa čak i pečenjem mogu se od cikorije pripremiti različita ukusna jela. Bijeli izdanci cikorije izuzetno su bogati balastnim tvarima. Budući da se cikorija može nabaviti tijekom cijele godine, njeni su izdanci najbolje ljekovito povrće za neke bolesti.

Cikorija se danas uglavnom koristi u narodnoj medicini za liječenje oboljenja jetre, zatim kao sredstvo za jačanje, a također pomaže pri varenju hrane i sastavni je dio mješavina za proljetno čišćenje organizma. Pomaže i pri previsokoj razini kolesterola i masnih tvari u krvi i rizika koji su s time povezani: visoki krvni tlak, arterioskleroza, infarkt i moždani udar. Za jačanje organizma i protiv malokrvnosti upotrebljava se sok svježeg nadzemnog dijela biljke, dok se čaj priprema od osušenog korijena i koristi kod bolesti jetre i žučnih puteva.

Substitut za kafu Frankova cigura ili sirotinjska kafa sprema se tako što se korijen ispeče i samelje u prah, a zatim skuha, procijedi i gusti sadržaj se dodaje kafi u odnosu 3:1 (kafa: cikorija). Pošto je inulin polisaharid koji hidrolizom daje fruktozu ili voćni šećer, kod nas ga u narodnoj medicini koriste dijabetičari.

Gusto recepti s cikorijom:

Pirjana cikorija sa šunkom

Sastojci: 8 svežnjeva cikorije, 50 g maslaca, so, sok od 1 limuna, 8 režnjeva sirove šunke

Za umak: 50 g maslaca ili margarina, 60 g brašna, sok, biber, mljevena paprika, curry

Priprema: Cikoriji odrežite gorki dio stabljike i ostatak pirjajte na maslacu, soli i limunovom soku. Cikoriju stavljajte gusto u posudu da se za vrijeme pirjanja ne bi raspala. Posudu poklopite i masu pirjajte 10 minuta. Zatim izvadite cikoriju, svaki njen struk omotajte režnjem sirove šunke i opet vratite natrag u posudu. Šunka se može staviti i na cikoriju, samo se u tom slučaju nareže u tanke trake.

Od maslaca i brašna napravite bijelu zapršku koju ćete zaliti ostatkom soka od cikorije i napraviti gusti umak. Posolite, pobiberite, dodajte mljevenu papriku i curry, a zatim time zalijte cikoriju. Jelo pirjajte još nekoliko minuta, a onda poslužite sa pečenim krompirom i kuhanim goveđim prsima.

Cikorija u rezancima (specijalitet toskanske kuhinje)

Sastojci: 800 g cikorije, 2 režnja bijelog luka, brašno, juha od povrća, ribani parmezan, 1 limun, 60 g maslaca

Priprema: Cikoriju očistite, uklonivši tvrdi dio stabljike i listove. Stabljiku stružite nožem kako biste uklonili vlaknasti dio, narežite na komadiće dužine 7 - 8 cm i uronite u vodu kojoj ste dodali sok polovice limuna. Dvije do vrha pune kašike brašna razrijedite sa malo vode i ulijte u lonac kojeg ste napunili sa 2 litra vode, preostalim limunovim sokom i malo soli. Kada voda provri, dodajte cikoriju i kuhajte na umjerenoj vatri oko sat vremena. Kuhanu cikoriju ocijedite i pustite da se ohladi. Cikoriju tada uvaljajte u brašno i zažutite na nekoliko minuta na maslacu i zgnječenom bijelom luku. Podlijte sa pola čaše juhe, posolite, pobiberite i pustite da se umak zgusne. Pospite ribanim parmezanom i poslužite vruće, ukrašeno grubo naribanim parmezanom.

Cikorija sa inćunima

Sastojci: 1 kg cikorije, 3 inćuna, maslinovo ulje, režanj bijelog luka, so, biber

Priprema: Očišćenu cikoriju dobro operite i nasjeckajte, a zatim je stavite u lonac ključale vode i kratko prokuhajte. Inćune operite pod vodom i sitno ih nasjeckajte. Na maslinovom ulju propržite neoguljeni režanj bijelog luka, dodajte inćune i miješajte dok se ne raspadnu, pa umiješajte cikoriju, začinite solju i biberom i kuhajte još 5 minuta. Jelo poslužite toplo.