<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto &#187; kobasice</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/tag/kobasice/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Kobasice</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/11/18/kobasice-2/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/11/18/kobasice-2/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 18 Nov 2011 19:02:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Recepti]]></category>

		<category><![CDATA[kobasice]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/11/18/kobasice-2/</guid>
		<description><![CDATA[Oktobar je, mjesec kada se u Munchenu održava najveći festival piva i hrane na svijetu - Oktoberfest. Pored piva (kojeg se popije više od 5 miliona litara!), druga najpopularnija namirnica ovog festivala su kobasice (pojede ih se preko 200 hiljada pari!). Ovakvi podaci nisu slučajni, budući da su kobasice jedna od oktobarskih sezonskih namirnica.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/kobasice2.gif"><img class="aligncenter size-full wp-image-4422" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/kobasice2.gif" alt="kobasice2" width="440" height="340" /></a></p>
<p>Oktobar je, mjesec kada se u Munchenu održava najveći festival piva i hrane na svijetu - Oktoberfest. Pored piva (kojeg se popije više od 5 miliona litara!), druga najpopularnija namirnica ovog festivala su kobasice (pojede ih se preko 200 hiljada pari!). Ovakvi podaci nisu slučajni, budući da su kobasice jedna od oktobarskih sezonskih namirnica.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Kobasice su mesna prerađevina pripravljena od mljevenog mesa, masti, soli i začina, upakovanih u ovitak za kobasice. Ovici se tradicionalno prave od životinjskih crijeva, ali se mogu koristiti i želuci svinja, jednjak goveda i svinja, i sl. U industrijskoj proizvodnji koriste se vještački ovici.</p>
<p>Pravljenje kobasica je jedan od tradicionalnih načina očuvanja hrane, a prezerviraju se salamurenjem, sušenjem ili dimljenjem. Mogu se podijeliti na osnovu kriterija održivosti (trajne, polutrajne i kratkotrajne) i načina tehnološke obrade (termički obrađene, fermentirane, sušene).</p>
<p>Glavni i osnovni sastojak kobasica je, naravno, meso. Na našim prostorima u izradi domaćih kobasica tradicionalno se koriste junetina i svinjetina. Ipak, to ne znači i da se ne prave od drugih vrsta mesa. Tako imamo i kobasice od mesa divljači, peradi, riba, konjetine, janjetine, jaretine, pa čak i od kunića.</p>
<p><strong>Začini za kobasice</strong></p>
<p>Ostali sastojci kobasica su začini, so i šećer. Tokom pripreme fila dodaju se u malom omjeru i ne utječu previše na volumen smjese za punjenje crijeva. Ipak, imaju veoma važno značenje za stvaranje karakterističnog okusa, mirisa i boje kobasica. Osim toga, poznato je da neke vrste začina imaju antibakterijska svojstva (bijeli luk, biber), pa utječu na rok upotrebe kobasica. Uglavnom se koriste sušena žalfija, majčina dušica, mažuran, ruzmarin i lovorov list. Čuvaju se u hermetički zatvorenim posudama na suhom i tamnom mjestu.</p>
<p><strong>Gusto zanimljivost:</strong> Svjetlo, zrak i vlaga najveći su neprijatelji začinima, pa smanjuju rok upotrebe. Ako se čuvaju na odgovarajućem mjestu i u prikladnoj posudi sa poklopcem, rok upotrebe je do pola godine.</p>
<p>Od svježih začina u pripremi kobasica najčešće se koriste usitnjeno peršunovo lišće i mljeveni bijeli luk. Također, prilikom izrade, treba izbjegavati izravno dodavanje mljevenog bijelog luka u smjesu za kobasice, jer utječe na promjenu boje fila i uzrokuje kiselkast okus. Zbog toga ga treba pola sata prije miješanja fila samljeti i promiješati u manjoj količini mlake vode. Tako odstajala voda sa bijelim lukom neposredno prije izrade fila procijedi se i postupno ulijeva tokom miješanja smjese sa ostalim sastojcima.<br />
Od ostalih začina najčešće se koriste muškatni oraščić, đumbir, piment, crni i bijeli biber te slatka i ljuta crvena paprika. Preporučuje se da se u smjesu za izradu kobasica dodaju svježe mljeveni, odnosno smrvljeni u avanu.</p>
<p><strong>Ne može bez soli</strong></p>
<p>Nakon mesa, jedan od najvažnijih sastojaka u izradi kobasica je so. Njena je uloga da kobasici da poželjan okus, spriječi razvoj mikroorganizama i pomoću dima utječe na stvaranje organoleptičkih svojstava trajne kobasice. Iako se za izradu kobasica u domaćinstvu više koristi kuhinjska so, pravi poznavaoci više preporučuju upotrebu grube morske (nejodirane) soli, koju prethodno treba samljeti ili usitniti u avanu. Ipak, bez obzira na vrstu soli, potrebno je da ona bude suha, jer se korištenjem vlažne soli može pogriješiti u određivanju omjera.</p>
<p><strong>Gusto jesenja kuhinja - recepti s kobasicama:</strong></p>
<p><strong>Currywurst - kobasice sa kečapom i curryem</strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 600 g kobasica (goveđih ili junećih), 600 g pomfrita, kečap, ulje, so, curry prah</p>
<p><strong>Priprema:</strong> U širokoj tavi ugrijte ulje, dodajte kobasice te ih na srednje jakoj vatri ispecite sa svih strana. Pečene kobasice narežite na tanke kriške, rasporedite u prikladne tanjire, obilno prelijte kečapom i posipite curry prahom. Uz kobasice poslužite i pomfrit.</p>
<p><strong>Roštiljske kobasice sa povrćem i palentom </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 500 g kobasica za roštilj, 240 g palente, 1 glavica luka, 1 svježa crvena paprika, 100 ml suhog bijelog vina, 30 g putera, 2 režnja bijelog luka, 1 grančica ruzmarina, ekstra djevičansko maslinovo ulje, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Povrće očistite, luk narežite na trakice, papriku na prutiće, a bijeli luk protisnite. U tavu, na dvije-tri kašike ugrijanog maslinovog ulja, dodajte luk, papriku, protisnuti bijeli luk i grančicu ruzmarina, posolite, promiješajte i pržite na srednje jakoj vatri dok povrće malo ne omekša. Nakon 3-4 minute ulijte bijelo vino i pričekajte da napola ispari. Za to vrijeme na roštilj ili roštilj tavu stavite kobasice i pecite ih sa svih strana, a u lonac sa vrelom i posoljenom vodom stavite puter, dodajte palentu, dobro promiješajte da ne ostanu grudvice i kuhajte po uputama na pakiranju. Nakon 10-15 minuta ugasite vatru i na tanjire prvo stavite palentu, pored nje povrće koje malo pobiberite, a preko povrća rasporedite kobasice i poslužite.</p>
<p><strong>Jambalaya </strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 350 g svinjskog ili junećeg filea, 100 g domaćih kobasica, 1 glavica luka, 1 stabljika celera, 100 g kobasica češnjovki, 150 g riže dugog zrna, ½ kašičice mljevene crvene paprike, ½ kašičice kurkume, 2 kašičice mljevenog đumbira, ½ limuna, 300 ml kokošjeg temeljca, 100 g očišćenih repova morskih kozica, ulje, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Kobasice narežite na kolutiće, a file na jednake kockice i posolite ga. U tavi ugrijte ulje, dodajte meso, popržite sa svih strana i izvadite na stranu. Na masnoću od prženja dodajte sjeckani luk, na kockice narezanu stabljiku celera, malo posolite i na laganoj vatri pržite dok povrće ne omekša, te i njega premjestite u zdjelu s mesom. Zatim u tavu stavite na kolutiće narezane domaće kobasice i češnjovke (po potrebi dolijte malo ulja), propržite ih da dobiju smeđu boju, te i njih premjestite u zdjelu s mesom. Zatim u tavu, na preostalu masnoću, dodajte rižu i pržite je da upije dio masnoće. Dodajte mljevenu crvenu papriku, kurkumu, mljeveni sušeni đumbir, biber, te sve zajedno izmiješajte. Kada začini zamirišu, u tavu ulijte limunov sok, kokošji temeljac, dodajte proprženo meso, povrće i kobasice, izmiješajte sastojke, dodajte očišćene repove morskih kozica, poklopite i na slaboj vatri kuhajte 20-ak minuta, odnosno dok ne nestane tekućine.</p>
<p><strong>Krompir gulaš sa kobasicama </strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 1 kg krompira, 3 kobasice, 4 ocijeđena pelat paradajza, 3 glavice luka, 100 ml suhog bijelog vina, 20 g masti, 1 kašika brašna, 1 lovorov list, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Luk nasjeckajte, pelate grubo narežite, kobasice narežite na kolutiće, a krompir ogulite i narežite na kriške. U lonac, na ugrijanu mast, dodajte luk, kobasice, promiješajte sastojke i pržite ih dok luk malo ne omekša. Nakon 10-ak minuta ulijte bijelo vino, dodajte lovorov list, promiješajte i pirjajte 10-ak minuta dok vino napola ne ispari. Zatim dodajte krompir, pelate, ulijte toliko vode da prekrije sastojke i, kada provri, kuhajte na laganoj vatri. Nakon 45 minuta u zdjelicu stavite kašiku brašna, ulijte 120 ml hladne vode i izmiješajte sastojke, pazeći da ne ostanu grudvice. Dobivenu mješavinu ulijte u lonac, začinite solju i biberom, promiješajte i ostavite da kuha još jednu, dvije minute.<br />
<strong>Omlet sa kobasicama i paradajzom </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 8 jaja, 4 paradajza, 200 g kobasica češnjovki, 1 glavica luka, 2 režnja bijelog luka, 1 kašika sjeckanog peršuna, 20 g putera, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Bijeli luk protisnite, paradajz, luk i kobasice narežite na kolutove, a jaja razbijte u zdjelu i umutite ih. U tavu, na dvije kašike ugrijanog maslinovog ulja, dodajte narezani paradajz i luk, protisnuti bijeli luk i pirjajte na srednje jakoj vatri 4-5 minuta. Za to vrijeme u zasebnu manju tavu, na malo ugrijanog maslinovog ulja, dodajte kolutove kobasica i pržite na srednje jakoj vatri 4-5 minuta. Zatim pržene kobasice i pirjano povrće izvadite na stranu. U tavu u kojoj ste pržili kobasice, na masnoću od prženja dodajte puter, ulijte dio umućenih jaja i pecite male omlete. Gotove omlete premjestite na tanjire i filujte ih pirjanim povrćem i prženim kobasicama.</p>
<p><strong>Ragu juha od kobasica i povrća</strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 4 velike safalade (barene kobasice), 100 g brokule, 100 g karfiola, 100 g prase, 100 g mrkve, 100 g krompira, 2 dl vrhnja za kuhanje, 20 g putera, 1 kašika brašna, 1 kašika kosanog peršuna, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Safaladu narežite na kolutove, povrće usitnite i stavite da se kuha. Dodajte puter, vrhnje i brašno. Kada provri, dodajte i začine. Ostavite da malo odstoji i poslužite toplo.</p>
<p><strong>Rigatoni sa mladim bobom i kobasicom </strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 300 g tjestenine (rigatoni ili penne), 250 g kobasice, 450 ml pasiranog paradajza, 5 kašika koncentrata paradajza, 50 ml mesnog temeljca, 150 g mladog boba (svježeg ili smrznutog), 250 g prase, 1 kašičica mješavine mediteranskih trava, 30 g parmezana, maslinovo ulje, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> U loncu sa dosta slane vrele vode, po uputama na pakiranju skuhajte tjesteninu i ocijedite. Kobasicu prerežite po dužini i narežite na pola centimetra debele kriške. U zdjelu stavite pasirani paradajz, koncentrat paradajza, mesni temeljac, začinite solju i biberom, te dobro izmiješajte. Zatim dodajte ocijeđenu tjesteninu, bob, malo maslinovog ulja, narezanu mesnu kobasicu, prasu narezanu na kolutiće, začinite mediteranskim travama i izmiješajte sastojke. Sve zajedno premjestite u vatrostalnu posudu, te stavite u pećnicu zagrijanu na 190°C, 15-20 minuta. Zapečene rigatone stavite na tanjire, pospite naribanim parmezanom i poslužite.</p>
<p><strong>Torta s kobasicama, paradajzom i mozzarellom </strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 250 g svježeg prhkog tijesta, 100 ml mlijeka, 250 ml vrhnja za kuhanje, 200 g domaće svježe kobasice, 200 g pelat paradajza, 125 g mozzarelle, 4 jaja, 60 g sira ribanca ili parmezana, ½ kašičice sušenog bosiljka, ½ kašičice sušenog origana</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Meso kobasica istisnite iz ovitka, sir ribanac ili parmezan naribajte, mozzarellu narežite na kockice, a pelate na četvrtine. Svježe prhko tijesto zajedno sa papirom za pečenje stavite u kalup za pite, u jednu zdjelicu razbijte dvoje jaja, a u drugu odvojite dva žumanca. Prhko tijesto po dnu izbodite viljuškom i stavite u pećnicu, zagrijanu na 180°C, 10-ak minuta. Tijesto izvadite iz pećnice i ostavite ga da se hladi, a za to vrijeme u zdjelu stavite jaja i žumanca, ulijte vrhnje za kuhanje i mlijeko, začinite origanom, bosiljkom, solju i biberom, dodajte naribani sir i sastojke dobro izmiješajte. Dobivenu smjesu prelijte preko tijesta, po smjesi složite narezani paradajz, kockice mozzarelle, komadiće mesa kobasica i stavite u pećnicu zagrijanu na 180°C, na 35 minuta. Gotovu tortu ostavite da se malo ohladi i poslužite.</p>
<p><strong>Zapečene kobasice sa krompirom</strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 400 g kobasica (kranjskih),  600 g krompira, 50 ml bijelog vina, 100 ml kiselog ili vrhnja za kuhanje, 20 g brašna, 1 kašika sjeckanog peršuna, maslinovo ulje, so i biber</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Krompir u kori stavite u hladnu vodu da se kuha, a kada provri, kuhajte dok ne omekša (pazite da se ne prekuha). Mesne kobasice stavite u vrelu vodu, kuhajte ih 20-ak minuta, izvadite ih iz lonca, ohladite i narežite na duguljaste kriške. Kuhani krompir ocijedite, ostavite da se malo ohladi, te ga ogulite i narežite na kriške debljine 1 cm. Na dno vatrostalne posude ulijte malo maslinovog ulja te naizmjenice slažite krompir i kobasice. Zatim u zdjelu stavite vrhnje, ulijte bijelo vino, 50 ml maslinovog ulja, dodajte brašno, sjeckani peršun, začinite solju i biberom, te sve zajedno dobro izmiješajte. Dobivenom smjesom prelijte krompir i kobasice te stavite u pećnicu zagrijanu na 200°C na oko pola sata.</p>
<p><strong>Zapečene kobasice sa jajima</strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Sastojci:</strong> 150 g glatkog brašna, 1 kašičica soli, 3 jaja, 3 dl mlijeka, ½ kašičice praška za pecivo, 1 kašika putera, sitno nasjeckan svježi peršun, 150 g pancete ili pršuta, 6 kranjskih kobasica</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Priprema:</strong> Uključite pećnicu na 200°C. Promiješajte jaja, so i brašno sa pecivom. U tu smjesu lagano umiješajte mlijeko pa ostavite da smjesa malo odleži. Za to vrijeme omotajte kobasice pancetom. U vatrostalnoj posudi otopite puter pa zapecite obmotane kobasice s obje strane.</p>
<p>Zapečene kobasice izvadite te prelijte pripremljenom smjesom, pospite nasjeckanim peršunom. Pecite na 200°C oko pola sata, dok ne porumene.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/11/18/kobasice-2/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Slovenci prijete zabranom hrvatskih kranjskih kobasica</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/09/02/slovenci-prijete-zabranom-hrvatskih-kranjskih-kobasica/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/09/02/slovenci-prijete-zabranom-hrvatskih-kranjskih-kobasica/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 02 Sep 2011 17:59:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[hrvatska]]></category>

		<category><![CDATA[kobasice]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/09/02/slovenci-prijete-zabranom-hrvatskih-kranjskih-kobasica/</guid>
		<description><![CDATA[Gavrilović, PIK Vrbovec, Podravka i drugi hrvatski proizvođači mesa i mesnih proizvoda koji u svom asortimanu imaju i kranjske kobasice uskoro bi se mogli suočiti sa zabranom proizvodnje slovenskog zaštićenog proizvoda ako ne zatraže i dobiju certifikat iz Slovenije, piše Tportal.hr.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/09/kranjska.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4111" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/09/kranjska.jpg" alt="kranjska" width="527" height="350" /></a></p>
<p>Gavrilović, PIK Vrbovec, Podravka i drugi hrvatski proizvođači mesa i mesnih proizvoda koji u svom asortimanu imaju i kranjske kobasice uskoro bi se mogli suočiti sa zabranom proizvodnje slovenskog zaštićenog proizvoda ako ne zatraže i dobiju certifikat iz Slovenije, piše Tportal.hr.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Ljubljansko Delo najavilo je da će slovensko resorno ministarstvo ovih dana diplomatskim kanalima upozoriti nadležne hrvatske institucije da se u Hrvatskoj proizvodi i prodaje „kranjska kobasica koja ni približno nije kranjska kobasica&#8221;, koja je od 2008. u Sloveniji zaštićeni geografski proizvod, a pri kraju je i postupak njezine geografske zaštite u Evropskoj uniji.</p>
<p>Povod za diplomatsku akciju je reklama jedne od vodećih hrvatskih mesnih industrija koju su slovenski turisti uočili na ljetovanju u Hrvatskoj te otkriće da se u hrvatskim trgovinama prodaju kranjske kobasice barem još dvaju hrvatskih proizvođača.</p>
<p>Direktor slovenske gospodarske interesne udruge Mesna industrija, u sklopu koje djeluje i interesna udruga Kranjska kobasica, Boris Jež, u izjavi za Delo objašnjava da je od aprila 2008., kada je geografski zaštićena, i u Sloveniji dopuštena samo prodaja kranjskih kobasica certificiranih proizvođača.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/09/02/slovenci-prijete-zabranom-hrvatskih-kranjskih-kobasica/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kim Kardashian na Oktoberfestu</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/10/26/kim-kardashian-na-oktoberfestu/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/10/26/kim-kardashian-na-oktoberfestu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 26 Oct 2010 17:22:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[celebrity]]></category>

		<category><![CDATA[kim kardashian]]></category>

		<category><![CDATA[kobasice]]></category>

		<category><![CDATA[njemacka]]></category>

		<category><![CDATA[oktoberfest]]></category>

		<category><![CDATA[pivo]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/10/26/kim-kardashian-na-oktoberfestu/</guid>
		<description><![CDATA[Kim Kardashian i njena majka Kris Jenner završile su svoju "turneju po Evropi" te se vratile kući u SAD, nakon što su se itekako dobro zabavljale na najvećem svjetskom festivalu piva, Oktoberfestu, koji se u Munchenu održava sve do 4. oktobra, a ove godine slavi svoj 200. rođendan.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/10/kim.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2965" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/10/kim.jpg" alt="kim" width="400" height="600" /></a></p>
<p>Kim Kardashian i njena majka Kris Jenner završile su svoju &#8220;turneju po Evropi&#8221; te se vratile kući u SAD, nakon što su se itekako dobro zabavljale na najvećem svjetskom festivalu piva, Oktoberfestu, koji se u Munchenu održava sve do 4. oktobra, a ove godine slavi svoj 200. rođendan.</p>
<p><strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Kako bi se što bolje uklopile među putene Bavarke, zanosna Kim i njena majka također su odjenule dirndl (bavarsku narodnu nošnju). Kiminoj majci njena se nošnja toliko svidjela da se iz nje nije skidala, pa je Kim na Twitteru napisala: &#8220;Moja mama se ne skida iz svog dirndla, čak i intervjue daje tako odjevena. Sramotno!&#8221;, prenosi Index.</p>
<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/10/kim_mama.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2966" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/10/kim_mama.jpg" alt="kim_mama" width="500" height="400" /></a></p>
<p>Nakon zabavljanja na Oktoberfestu, Kim je nastavila partijati u hotelskoj sobi: &#8220;Posljednja noć moje europske turneje. Pidžama glam party u mojoj sobi!!! Juuuhuuu!!!&#8221;.</p>
<p>Kim se također požalila i na višejezični Google: &#8220;Mrzim kad moj Google, kad putujem u druge zemlje, promijeni jezik. Ništa ne razumijem kad se tako prebaci&#8221;. O putovanju po Evropi Kim je kazala: &#8220;Ovo putovanje je bilo ludnica, ali sad je vrijeme za povratak kući!&#8221;.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/10/26/kim-kardashian-na-oktoberfestu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kobasice</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/01/31/kobasice/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/01/31/kobasice/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 31 Jan 2010 10:46:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Namirnice]]></category>

		<category><![CDATA[kobasice]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<category><![CDATA[Recepti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/01/31/kobasice/</guid>
		<description><![CDATA[Piše: Nina Branković
Prije tačno 20 godina, 1989. godine, uz kobasice, pivo i vino otvorene su granice zapada i istoka Evrope. Pao je Berlinski zid. Nijemci su ostali vjerni svojoj tradiciji i sve proslavili uz svoje famozne kobasice. Međutim, ne samo Nijemci već i drugi narodi prepoznaju blagodeti kobasica. Razne vrste kobasica i suhomesnatih proizvoda predstavljaju praktične obroke bilo da je riječ o zabavama na kojima želimo poslužiti nešto jednostavno, svečanim večerama gdje čine neizostavni dio hladnog predjela ili gablecu odnosno ručku gdje poslovni čovjek u nedostatku vremena posegne za hranom koja će mu osigurati energiju tokom dana. Slasne, ljute, hrskave, sočne, mirisne, reš pečene, kuhane, sjajne... Sve su to upravo kobasice od kojih nam često teče voda na usta dok se one prže na vrelom ulju i rumene te kao da nas pozivaju da se ugostimo njihovim čarima. Međutim, ako se vratimo u realnost, kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenog mesa s dodatkom začina koje se stavlja u tanko prirodno životinjsko ili sintetičko crijevo.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/01/kobasice.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1906" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/01/kobasice.jpg" alt="kobasice" width="151" height="227" /></a></p>
<p><strong>Piše: Nina Branković</strong></p>
<p>Prije tačno 20 godina, 1989. godine, uz kobasice, pivo i vino otvorene su granice zapada i istoka Evrope. Pao je Berlinski zid. Nijemci su ostali vjerni svojoj tradiciji i sve proslavili uz svoje famozne kobasice. Međutim, ne samo Nijemci već i drugi narodi prepoznaju blagodeti kobasica. Razne vrste kobasica i suhomesnatih proizvoda predstavljaju praktične obroke bilo da je riječ o zabavama na kojima želimo poslužiti nešto jednostavno, svečanim večerama gdje čine neizostavni dio hladnog predjela ili gablecu odnosno ručku gdje poslovni čovjek u nedostatku vremena posegne za hranom koja će mu osigurati energiju tokom dana. Slasne, ljute, hrskave, sočne, mirisne, reš pečene, kuhane, sjajne&#8230; Sve su to upravo kobasice od kojih nam često teče voda na usta dok se one prže na vrelom ulju i rumene te kao da nas pozivaju da se ugostimo njihovim čarima. Međutim, ako se vratimo u realnost, kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenog mesa s dodatkom začina koje se stavlja u tanko prirodno životinjsko ili sintetičko crijevo.</p>
<p><strong><br />
</strong></p>
<p><strong>Porijeklo i sastav</strong><strong></strong></p>
<p>U prošlosti, kada nije bilo hladnjaka i zamrzivača koji bi očuvali kvalitetu i zdravstvenu ispravnost mesa, ljudi su se dosjetili jedinstvenog načina konzerviranja - počeli su izrađivati kobasice. Smatra se da su ih prvi osmislili Sumerani, koji su živjeli na prostoru današnjeg Iraka oko 3000 godina prije Krista, a značajnu su popularnost dosegle za vrijeme antičke Grčke i Rima. Usavršavanjem tehnološkog procesa proizvodnje kobasice su postale cijenjen proizvod kako okusom tako i kvalitetom. Tokom istorije, u brojnim su se zemljama i gradovima proizvodile kobasice karakteristične za određeni kraj i to ovisno o dostupnosti sastojaka te klimi. Trajne kobasice su „rođene&#8221; otkrićem novih začina koji su pomogli ne samo u intenziviranju okusa, već i konzerviranju mesa. Zbog tople klime trajne su kobasice najviše zaživjele u južnoj Europi pa stoga i ne čudi duga tradicija njihove proizvodnje i u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Osnovni sastojci kobasice su većinom svinjsko, goveđe, pileće meso, začini, so, bijeli luk i biber koji daju okus kobasicama i sprečavaju razvoj mikroorganizama. Dodaje se odabrana mljevena slatka ili ljuta paprika ili oba začina. Razlike postoje u okusu i dodatku omjera začina i dodavanju više začina i vrsta mesa. Kobasica je mesna smjesa koja se, za razliku od salame, ne obrađuje termički, nego ili se konzumira svježa i tada se peče ili kuha, ili se suši u dimu i zraku da bi izgubila na tekućini i tako postala trajni proizvod. Dužina sušenja i dimljenja je uvijek dovoljna da se kobasica može jesti bez dodatne termičke obrade (sirova), ili se suši toliko dugo da bi se mogla rezati. U promjeru kobasica je manja od salame.</p>
<p><strong>Vrste </strong><strong></strong></p>
<p>Kobasica ima na desetke vrsta, ali najprihvaćenija je podjela na trajne, polutrajne, obarene kobasice, zatim kobasice za pečenje ili za kuhanje. Kobasice se prema trajnosti mogu podijeliti na: dugotrajne - one su sušene i dimljene, rok trajanja 120 dana; polutrajne - kobasice raznih naziva (tirolska, parizer, šunkarica), rok trajanja do 45 dana, i hrenovke, kratkog trajanja.</p>
<p><strong>Trajne </strong>se kobasice proizvode od fino do grubo usitnjenog svinjskog i goveđeg mesa najbolje kategorije, uz dodatak čvrstog masnog tkiva te biranih začina. Ove se kobasice ne podvrgavaju toplinskoj obradi već sušenju, hladnom dimljenju te zrenju u tačno propisanim uslovima temperature i vlažnosti. Ukoliko su trajne kobasice punjene u crijeva promjera najmanje 50 mm i podvrgnute dužem procesu fermentacije, riječ je o salamama. Najpoznatiji predstavnici trajnih kobasica su zimska salama, milanska salama, sremska kobasica i kulen. Trajne se kobasice međusobno razlikuju po vrsti mesa, razini njegove usitnjenosti, dodacima te vrsti ovitka u koje se pune. Tako se, primjerice, sremska kobasica i kulen prave od grubo usitnjenog svinjskog mesa I. kategorije i čvrstog masnog tkiva, kojemu se može dodati do 10 posto goveđeg mesa I. i II. kategorije, a u proizvodnji se dodaju dodatni sastojci, osobito češnjak i paprika.</p>
<p>Za razliku od trajnih kobasica, <strong>polutrajne kobasice</strong> se proizvode od usitnjenog mesa različitih kategorija, masnog tkiva, mesnog tijesta (mesna masa dobivena usitnjavanjem toplog, ohlađenog ili smrznutog goveđeg ili svinjskog mesa uz dodatak kuhinjske soli ili soli za salamurenje), iznutrica, kožica, ostataka vezivnoga i masnoga tkiva te dopuštenih dodatnih sastojaka i biranih začina te se podvrgavaju toplinskoj obradi. U skupinu polutrajnih kobasica se ubrajaju šunkarica, tirolska kobasica, kranjska kobasica, lovačka kobasica, mortadela i sl.</p>
<p><strong>Obarene </strong>se kobasice proizvode od mesnog tijesta, masnih tkiva, usitnjenog mesa različitih kategorija i dodatnih sastojaka. Obarene su kobasice jedre i sočne, a krasi ih i ujednačena ružičasta boja. Vjerovatno najpoznatiji predstavnik su hrenovke, a tu se ubraja i safalada, pariška i extra kobasica. Karakterističan okus i boju hrenovke ne duguju samo specifičnoj recepturi, već i toplinskoj obradi pečenjem, dimljenjem te kuhanjem. Inače, poput svih mesnih prerađevina, i hrenovke predstavljaju dobar izvor punovrijednih proteina i vitamina B skupine. Važno je imati na umu da su obarene kobasice, pa tako i hrenovke, proizvodi relativno kratkog vijeka trajanja pa je tako važno pripaziti na njihovo pravilno čuvanje.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Neki od najpoznatijih predstavnika</strong><strong></strong></p>
<p>Neke od poznatih kobasica su: <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sremska_kobasica&amp;action=edit&amp;redlink=1">sremska kobasica</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Kulen">kulen</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Sud%C5%BEuka">sudžuka</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tirolska_kobasica&amp;action=edit&amp;redlink=1">tirolska kobasica</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kranjska_kobasica&amp;action=edit&amp;redlink=1">kranjska kobasica</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Lova%C4%8Dka_kobasica&amp;action=edit&amp;redlink=1">lovačka kobasica</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0vargla&amp;action=edit&amp;redlink=1">švargla</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Krvavica">krvavica</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kavurma&amp;action=edit&amp;redlink=1">kavurma</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rolada&amp;action=edit&amp;redlink=1">rolada</a>.</p>
<p><strong>Sudžuk</strong><strong> ili </strong><strong>sudžuka</strong> je suha začinjena <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Kobasica">kobasica</a> porijeklom sa <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Balkan">Balkana</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Bliski_Istok">Bliskog Istoka</a> i <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Srednja_Azija">Srednje Azije</a>. Pravi se od <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mljeveno_meso&amp;action=edit&amp;redlink=1">mljevenog mesa</a>, najčešće <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Govedina&amp;action=edit&amp;redlink=1">govedine</a> (u <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Kazahstan">Kazahstanu</a> <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Konjetina&amp;action=edit&amp;redlink=1">konjetine</a>), sa raznim <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Za%C4%8Din">začinima</a> uključujući <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Kim">kim</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sumak&amp;action=edit&amp;redlink=1">sumak</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Bijeli_luk">bijeli luk</a>, <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/So">so</a> i <a href="http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Crvena_paprika&amp;action=edit&amp;redlink=1">crvena papriku</a> koji se stavljaju u kobasicu. Kobasica se nakon spravljanja <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Su%C5%A1enje">suši</a> nekoliko sedmica.</p>
<p><strong>Kulen</strong> je sušeni dugotrajni proizvod iz porodice kobasica. Slijepo crijevo svinje, takozvana <a href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kulenica&amp;action=edit&amp;redlink=1">kulenica</a> ili <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeludac">želudac</a>, nadijeva se odabranim najboljim dijelovima <a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Meso">mesa</a> svinje. Za kulen se odabiru prvenstveno leđni dijelovi mesa, zatim <a href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=But&amp;action=edit&amp;redlink=1">but</a>, <a href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ple%C4%87ka&amp;action=edit&amp;redlink=1">plećka</a> ili vrat. Mesu se dodaje i malo <a href="http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slanina&amp;action=edit&amp;redlink=1">slanine</a>. Meso i slanina se krupno melju ili sitno nasjeckaju nožem i dodaju začini. Kulen se suši duže zbog svoje debljine; kvaliteta ovisi o umijeću sušenja i dozrijevanju mesa.</p>
<p><strong>Krvavica</strong> je naziv za kuhanu <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Kobasica">kobasicu</a> napravljenu od <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Krv">krvi</a>, iznutrica i ostalih dodataka. Nadjev se puni u svinjska <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Tanko_crijevo">tanka</a> ili <a href="http://bs.wikipedia.org/wiki/Debela_crijeva">debela crijeva</a>, odnosno umjetne ovitke.</p>
<p><strong>Kobasice u svijetu</strong><strong></strong></p>
<p>Francuzi, Talijani, Mađari, Hrvati, Srbi, Poljaci ili pojedine regije dotičnih zemalja se tradicionalno povezuju sa dugogodišnjom tradicijom i poznavanjem umijeća kobasičarstva. Hrenovke, švedski korv, prodaju se na ulici u malim kioscima ili kamp-prikolicama. To je bila jedina brza hrana do 1990-ih godina na švedskim ulicama. Većinom su to hrenovke brzo kuhane ili pečene na roštilju, prodaju se u kiflici sa senfom i kečapom. Šveđani imaju i svoju tradicionalnu kobasicu falukorv - naziv je dobila prema mjestu proizvodnje Falunu, koja industrijskom proizvodnjom liči na parizer. Prinskorv je mala hrenovka, do 5 cm dužine, koja se tradicionalno služi za božićnih blagdana. Kod Danaca je poznata hrenovka u crvenom ovitku, danski pølse.</p>
<p>Međutim, na svijetu vjerojatno nema naroda koji toliko cijeni kobasice kao Nijemci. U njihovu čast otvorili su im i muzej. Prvi njemački muzej kobasica otvoren je u Holzhausenu, blizu Erfurta, regionalnog glavnog grada Thueringena koji su otvorili članovi udruženja &#8220;Prijatelji kobasice Thueringena&#8221;. U muzeju se predstavljaju pečene kobasicu iz Thueringena, lokalni proizvod koji je dio njemačke kulture. Posjetitelji mogu vidjeti originalne dokumente o &#8220;Thuringer Bratwurstu&#8221; - tirinškoj pečenici, najpoznatijem specijalitetu iz bogatog tradicionalnog asortimana mesnih prerađevina u tom dijelu Njemačke, ali i mašine za mljevenje mesa i drugi pribor za proizvodnju kobasica. Stari službeni dokument o &#8220;Bratwurstu&#8221; iz Thueringena pronađen 2000.g. potaknuo je ideju o muzeju. Radi se o računu iz 1404. kojeg je Thomas Mauer pronašao u Arnstadtu, gradu nedaleko Holzhausena. Koliko Nijemci vole kobasice svjedoči i informacija da su uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj 2006. godine Nijemci lansirali kobasice u obliku kopački.</p>
<p><strong>Gusto recepti sa kobasicama:</strong><strong></strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Kobasice sa zapečenim krompirom</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> 50 dkg krompira, 15 dkg kuhane kobasice (češnjovke), 2-3 tvrdo kuhana jaja, 2 dcl vrhnja za kuhanje, 1 dcl mlijeka, malo maslinovog ulja</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Krompir ogulite, narežite na što tanje ploške, nauljite i začinite. Posebno narežite kobasice i jaja na sitnije kockice. U vatrostalnu posudu stavite mješavinu krompira, kobasica i jaja, prelijte vrhnjem za kuhanje razrijeđenim s mlijekom, te prekrijte ploškama krompira i premažite vrhnjem. Pecite u zagrijanoj rerni na 200°C oko 45 min, dok se fino ne zarumeni.</p>
<p><strong>Gusto savjet:</strong> Za salatu uz ovo jelo dobro paše friška zelena salata ili ukiseljeni krastavci.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Šumarska kajgana s kobasicama</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> 4 jaja, 1 kobasica, 20 dag gljiva (najbolje vrganja), 1 glavica luka, 1 mala kašika soli, sasvim malo masnoće za pečenje (kobasice će pustiti svoju masnoću)</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Narežite luk pa ga malo popržite u tavi na sasvim malo masnoće. Kobasicu prerežite po dužini na pola ili na četvrtine ako je deblja, pa ju dodajte luku. Promiješajte i pržite par minuta da kobasica pusti svoju masnoću. Gljive očistite i narežite na ploškice, pa kad je kobasica &#8220;zamastila&#8221; tavu, dodajte i njih. Sve skupa promiješajte i pržite još 5 minuta. Razmutite jaja u koja ste dodali so, pa prelijte sastojke u tavi. Promiješajte i pržite dok se jaja &#8220;ne osuše&#8221;. Po potrebi malo dosolite i pobiberite.</p>
<p><strong>Gusto savjet:</strong> Poslužite uz crni kruh, neki pikantniji umak, npr. ajvar, i kisele krastavce, ili s kiselim vrhnjem i kiselim paprikama.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Ljuti planinarski grah</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> 4 srednje konzerve ili 2 najveće konzerve kuhanog graha, 4 glavice luka, 4 kašike koncentrata paradajza, 2 kašike crvene slatke paprike, 2 kašike ljute crvene paprike, malo majčine dušice i mažurana, 2 para polutrajnih kobasica, 200 g suhog mesa, 250 g mljevenog mesa (goveđeg ili miješanog), 1 ljuti feferon, 150 g svježe ubranih gljiva (mogu šampinjoni), 2-3 kašičice suhih mljevenih gljiva, 2-3 kašike juhe od gljiva iz vrećice, so i biber</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Na masnoći kratko propržite meso (ili iz crijeva istisnutu svježu kobasicu), zatim dodajte suho meso narezano na kockice te kobasicu narezanu na kolutiće. Čim se suho meso malo preprži dodajte luk, malo posolite te dodajte po želji svježe gljive. Kada voda koju je pustilo povrće skoro nestane, dodajte najprije mljevenu papriku, pa paradajz, ako imate suhe gljive, te čim pusti miris, podlijte vodom (najbolje toplom), te tako pirjajte 10-15 min. Dodajte ocijeđen i opran kuhani grah i pustite da sve prokuha dok se grah dobro ne ugrije. Začinite solju i biberom. Na kraju grah možete dodatno ugustiti sa juhom od gljiva iz vrećice razmućenoj u hladnoj vodi - neka onda provri još 5 min.</p>
<p><strong>Gusto savjet: </strong>U ovo jelo možete dodati još nečega po ukusu što vam se nađe pri ruci (svježi paradajz, svježa paprika i sl). Umjesto mljevenog mesa možete 1-2 para svježih kobasica istisnuti iz crijeva. Služi se u dubokim tanjirima s dobrim domaćim kruhom.</p>
<p><strong>Zapečene kobasice s komoračem</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Potrebno:</strong> ulje, 500 g kobasica narezanih na kriške, 1 sitno nasjeckani luk, 1 glavica komorača narezana na male komadiće, 2 režnja bijelog luka sitno nasjeckana, 500 g krompira narezanog na manje kockice, so, 75 ml bijelog vina, 1 limenka pelata ocijeđenih i usitnjenih, 150 g naribane gaude</p>
<p><strong>Priprema:</strong> Zagrijte rernu na 230°C. U tavi na ulju prepržite komadiće kobasice. Stavite na stranu. Po potrebi dodajte još malo ulja. Dodajte luk, komorač, bijeli luk i pržite nekoliko minuta. Dodajte krompir i so te pecite oko 5 minuta. Dodajte bijelo vino i dinstajte dok vino ne ispari. Dodajte pelate i držite na vatri još 2-3 minute. U tavu dodajte kobasice te zatim sve prebacite u vatrostalnu posudu. Pecite 10 minuta.</p>
<p><strong>Gusto savjet:</strong> Posipajte sa sirom te pecite još 10 minuta.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/01/31/kobasice/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Soljanka</title>
		<link>http://gusto.ba/2009/09/10/soljanka/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2009/09/10/soljanka/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 10 Sep 2009 18:02:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Kuhinja Rusije i Ukrajine]]></category>

		<category><![CDATA[kobasice]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<category><![CDATA[povrce]]></category>

		<category><![CDATA[Recepti]]></category>

		<category><![CDATA[rusija]]></category>

		<category><![CDATA[soljanka]]></category>

		<category><![CDATA[ukrajina]]></category>

		<category><![CDATA[varivo]]></category>

		<category><![CDATA[vrhnje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2009/09/10/soljanka/</guid>
		<description><![CDATA[Rusko i ukrajinsko varivo sa kobasicama, povrćem i vrhnjem]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2009/09/r_soljanka.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-1143" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2009/09/r_soljanka.jpg" alt="r_soljanka" width="480" height="380" /></a></p>
<p>Rusko i ukrajinsko varivo sa kobasicama, povrćem i vrhnjem</p>
<p>(za 4 osobe)</p>
<p>250 g krompira, 2 luka</p>
<p>4 kašike putera, 2 kašike paradajz pirea</p>
<p>1 1/2 temeljca od kocke</p>
<p>3 kisela krastavca, 2 lovorova lista</p>
<p>1/2 teglice miješanih paprika, luka i paradajza</p>
<p>po 200 g kuhane govedine, kobasica, dimljene svinjetine ili drugog mesa</p>
<p>3 kašike manjih kapara</p>
<p>so, svježe mljeveni biber, slatka paprika, šećer</p>
<p>200 g vrhnja, kriške limuna, kopar za ukras</p>
<p><strong>Zahtjevnost: lako za pripremu</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Vrijeme pripreme i kuhanja: oko 50 minuta</strong><strong></strong></p>
<p>Isijecite kobasicu i dimljenu svinjetinu ili drugo meso na tanke komade. Luk i paradajz ogulite i nasjeckajte na kolutove, odnosno kockice. Zagrijte puter i propržite luk dok ne postane staklast. Dodajte paradajz pire i reducirajte s temeljcem. Kiseli krastavac nasijecite na rezance, papriku iz tegle narežite na manje komade pa dodajte ostatak sastojaka iz tegle u juhu, uz malo tekućine od kiselih krastavaca, lovorov list i krompire. Pirjajte najmanje 30 minuta.</p>
<p>Presotalo meso nasijecite na kockice i dodajte u soljanku. Potom dodajte kapare, pa začinite solju, biberom, slatkom paprikom i s malo šećera, te umiješajte pola vrhnja. Limun operite u toploj vodi i nasijecite na kriške. Naspite soljanku u tanjire, dodajte u svaki po 1 krišku limuna i kašiku vrhnja te ukrasite koprom.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2009/09/10/soljanka/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>

