Prirodnim sokovima za brži oporavak nakon tjelesne aktivnosti.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Dok vodeći proizvođači izotoničnih sportskih napitaka šire paletu svojih proizvoda sa energetskim čokoladicama, shakeovima i drugim pripravcima za poboljšavanje sportske izvedbe, manji proizvođači poput Brandon Brooksa pokušavaju se na tržište lansirati inovativnim idejama. U ovom slučaju, radi se o soku od krastavaca koji pomaže pri uklanjanju grčeva nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Studija na Brigham Young Univerzitetu dokazala je smanjenje bolova, uzrokovanih grčenjem mišića, već 85 sekundi nakon konzumacije soka od krastavaca.

Brandon Brooks je još 2000. godine  počeo razvijati proizvod Pickle Juice Sport, nakon što je uvidio da postoji velik interes među sportistima za prirodne napitke poput mrkve i šipka. Iako se sok već neko vrijeme nalazi na tržištu tek je nedavno počeo ostvarivati profit, a za slijedeću godinu se priprema lansiranje slađe varijante proizvoda obogaćenog sokom nara. Vjerujemo da je tržište dovoljno veliko da obje vrste proizvoda, konvencionalni izotonični napitci i prirodni sokovi, pronađu svoju publiku.

Ako spadate u skupinu onih koji nikada nisu sigurni koje vino poslužiti uz koje jelo, na pravom ste mjestu! Slijedite neka jednostavna pravila i nećete pogriješiti.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti u vezi vina je da ne morate biti stručnjak da biste u njemu uživali. Slijedite vlastiti ukus, ali pazite i na neke temeljne smjernice spajanja vina i hrane uz pomoć kojih nećete pogriješiti.

Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino uz crveno meso. Iako ovo pravilo ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak daje temelj za dobar izbor.

Lagano vino - lagana hrana
Jedete li salate, ne pijte uz njih jako crno vino, jer će se “jadna” salata sasvim izgubiti. Isto tako, ako jedete nešto puno proteina ili jelo kao što su špagete bolognese, nije dobro uzeti bijelo vino pa ni slabije crno.

Spojite regije
Izaberite vino koje dolazi iz istog podneblja kao i hrana. Primjerice, jedete li pizzu, probajte i neko talijansko vino.

Egzotična začinjena hrana i egzotično vino ne idu zajedno
Jedete li dobro začinjenu indijsku večeru ne naručujte Cabernet Sauvignon, jer će toplina alkohola i nota hrastovine pojačati začine koje jedete. Umjesto toga, uz egzotičnu hranu punu začina pijte vino koje ima barem malo slatkoće. Jezik će vam biti zahvalan.

Vino uvijek mora biti slađe od hrane/deserta
Što je hrana slađa, to ćete teže osjetiti okus vina. Tamna gorka čokolada stoga ide dobro uz slatko vino. S druge strane, slatka čokolada uticala bi na naše nepce i vino bi nam ostavljalo gorak okus.

Ako ide dobro uz grožđe, ide i uz vino
Ako znate da određena vrsta sira ide dobro uz svježe voće, razumno je zaključiti da će ići dobro i s vinom koje ima jaku voćnu notu.

Ako ste u nedoumici, izaberite roze
Ovo je dobar kompromis za ljubitelje crnog vina koji preziru bijelo vino. Španska kuhinja odlično se slaže s rozeom. Jednako kao i sushi.

Doprinos brusnice našem zdravlju zaista je velik, a utjecaj na razne zdravstvene teškoće takav da je s pravom možemo smatrati prirodnim antibiotikom.

Pripremila: Dragana Nižić

Sve blagodati brusnice

Brusnica se može uzimati svježa, u obliku soka, od lišća i crvenih prepoznatljivih bobica se prave čajevi, a mnogi ju vole i sušenu, bilo kao sastojak marmelade, džema, dok se u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama može naći i u obliku kapsula. Bogata je vitaminima C i A, sadrži minerale i zaštitne tvari koje imaju snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od karcinogenih oboljenja i kardiovaskularnih bolesti.

Plod brusnice je također izvor antocijana, proantocijanidina, organskih kiselina, a hipurična kiselina predstavlja prirodni antibiotik. Inače voće i povrće crvene boje sadrži antocijan i likopen koji su snažno antioksidansi, te pomažu zaštiti srca i mokraćnih organa. Brusnica je pogodna i za dijabetičare jer smanjuje šećer u krvi, pomaže kod  obnove vida, te bi trebala biti neizostavna u prehrani osoba izloženih stresu.

U masti životinjskog porijekla spada i riblja mast, odnosno ulje jer se riblje masti ne nalaze u krutom stanju. Riblje ulje je kvalitetan izvor omega-3 masnih kiselina. Pored toga, ova namirnica popravlja raspoloženje i metabolizam, održava pokretljivost te štiti od Alzhajmerove bolesti.

Pripremila: Ivana Jokić

Gusto savjet: Čovjek normalne kilaže po svakom kilogramu tjelesne težine maksimalno može konzumirati 1 gram masti, uključujući mast iz mesa, ribe, jaja i druge hrane životinjskog porijekla. Ako je čovjek prekomjerne težine, mora mnogo rigoroznije kontrolisati unošenje masti.

Koristan savjet za sportiste ili za sve koji puno hodaju je da trebate imati što zdravije zglobove, a kašika ribljeg ulja će napraviti čudo. Primjena ribljeg ulja može pomoći u smanjenju simptoma kod astme izazvane fizičkim naporom, pokazala je jedna studija. Riblje ulje smanjuje suženje disajnih puteva kod astmatičara, a time i potrebu za korištenjem lijekova. Također, djeca koja konzumiraju veće količine ribljeg ulja u ishrani rjeđe obolijevaju od astme. Kod dece koja su dobijala 300 mg ribljeg ulja dnevno simptomi astme su se smanjili, pokazala su dugogodišnja istraživanja.

Gusto upozorenje: Čistoća ribljeg ulja je važan faktor o kojem se mora voditi računa. Riblje ulje se dobija od svježe, slatkovodne ili morske ribe. Riba može biti zatrovana toksičnim jedinjenima kao što su na primjer olovo, živa, arsen ili dioksini, što može imati negativnog uticaja na ljudsko zdravlje. Mnoge kompanije prodaju ultrafino destilisano ulje, ali je uvijek potrebno provjeriti koji su njihovi standardi proizvodnje!

U ribljem ulju se nalazi vitamin D koji je jako važan vitamin, posebno zimi. Najviši procent omega-3 kiselina se nalazi u masnoj ribi, kao što su losos, tuna, skuša i haringa. Riblje ulje se kod nas veoma rijetko koristi u ishrani, jednim dijelom vjerovatno i zbog cijene. Jedna flaša ribljeg ulja će vas koštati 15-20 KM, ali imat ćete veliku korist od njega. Također, od ovog ulja se pravi mast koja se upotrebljava u kozmetičke svrhe jer obnavlja oštećene ćelije kože. Preparati na bazi riblje masti preporučuju se i u njezi iritirane kože beba. Ipak, treba napomenuti da nedavno provedena istraživanja u Velikoj Britaniji pokazuju da oboljeli od raka koji se liječe citostaticima ne trebaju uzimati dodatak ishrani u vidu ribljeg ulja. Dvije masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju, a koje proizvode i matične ćelije u krvi, utiču da tumori postanu imuni na terapije.

Gusto zanimljivost: Jedna studija sugeriše da riblje ulje odlaže proces starenja. Tokom istraživanja stručnjaci su došli do zaključka kako prisutnost omega-3 kiselina u tijelu sprečava oštećenja DNK u ćelijama. Dakle, procesi upala su svedeni na minimum pa je i proces starenja usporen.

Recept za vašeg kućnog ljubimca - riblji kolačići za pse

Sastojci: šoljica pšeničnog brašna, 400 ml vode, 2 jajeta, 50 ml maslinovog ulja, 50 ml ribljeg ulja, 1 konzerva zgnječenih sardina

Priprema: Pomiješajte sve sastojke i mijesite dok se ne dobije čvrsto tijesto. Izvaljajte ga i izrežite u željene oblike. Pecite u pećnici 40 minuta na 180°C. Kada su pečeni, ostavite ih preko noći u toploj pećinici da se još malo posuše.

Gusto recepti sa ribljim uljem:

Vijetnamska salata

Sastojci: kozice količina po želji, 50 g graha iz konzerve, 1 mrkva očišćena i izrezana na tanke trakice, krastavac izrezan na tanke trakice, 2 luka izrezana na tanke kriške, šaka bilja: bosiljak, korijander, menta - oprano i osušeno, biber, čili; Za dressing: ½ kašike octa, 3 kašike vode, 1 kašičica šećera, sok od jednog limuna, 1 kašika ribljeg ulja, ¼ kašike đumbira

Priprema: Napravite azijski dressing miješajući sve sastojke te na kraju dodajte šećer. Dressing ne smije biti previše sladak niti treba previše dodati ribljeg ulja, treba biti neutralan. Dodajte kozice  i ostale sastojke u dressing i dobro izmiješajte. Zatim prvo aranžirajte na tanjire pa onda prelijte dodatno ostatkom dressinga.

Riblji fileti sa pivom

Sastojci: 750 g ribljih fileta po izboru, so, biber, sok od ½ limuna, 1 kašičica senfa, 2,5 dl piva, 8 punih kašika brašna, 1 kašika biljnog ulja, 2 kašike ribljeg ulja, 1 ravna kašičica šećera, 1 pakovanje jogurta, ½ kesice majoneze, nekoliko kiselih krastavaca, 1 tvrdo kuhano jaje

Priprema: Operite riblje filete, osušite ih kuhinjskim papirom i isijecite na odgovarajuće komade. Posolite, pobiberite, prelijte limunovim sokom i začinite senfom. Pivo uspite u zdjelu, dodajte brašno i dobro umutite. Dodajte ulje, šećer i so. Riblje filete potopite u tijesto od piva i pržite dok riba ne dobije zlatnosmeđu boju. Izvadite i ostavite da se ocijedi. Napravite preliv od jogurta, majoneze, sjeckanog jajeta, krastavaca i ribljeg ulja. Servirajte uz krompir salatu prelivenu uljem i sirćetom.

Divlja cikorija sa jajima

Sastojci: ½ kg divlje cikorije, 3 jajeta, so, biber, riblje ulje, ocat

Priprema: Divlju cikoriju očistite i stavite da se kuha u kipuću zasoljenu vodu. Kuhajte oko 15 minuta. Jaja posebno skuhajte na tvrdo. Jaja potom narežite na listove, preko njih poslažite cikoriju, posolite, pobiberite, zalijte ribljim uljem i octom.

Jesen je vrijeme kada sazrijevaju drijen, kleka, trnjine i glog. Oni koji su češće u prirodi sigurno će naletjeti na neku od od ovih biljaka, a oni koji nisu - ne bi im bilo loše da organizuju neki porodični izlet koji će ujedno biti potraga za ovim zdravim bobicama. Sigurno ćete pronaći bar neku od njih te prikupiti dosta zdravih plodova i cvjetova za svoju porodicu. Ipak, prije branja, upoznajte se malo bolje sa ovim čudesnim bobicama.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Zdrav kao drijen

Grm ili stablo drijena (Cornus mas L.) jako je česta biljka u našim šumama. Njegov nakiseli plod veoma je atraktivan i obiluje vitaminom C, a sazrijeva u augustu i septembru. Drijen je, uz hrast i tisu, jedno od tri magična drveta koje su naši preci uvijek držali u blizini kuće. Štaviše, obično su podizali kuće na mjestu gdje raste stablo drijena. Samim tim, izreku „Zdrav kao drijen” nije potrebno ni objašnjavati.
Stablo drijena može dostići i visinu do osam metara, sa krošnjom zaobljenom na vrhu. Listovi su naspramni, jajasti sa dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su hermafroditni, sitni i žuti, po 10 do 20 u štitastoj cvasti. Plod je crven i elipsoidan.

Drijen obično raste u regionima listopadnih hrastovih šuma, a nalazi se u šumama zajedno sa crnim grabom, sladunom i cerom. Može se pronaći do 1.300 m nadmorske visine, a dobro uspijeva na krečnjačkim, toplim i suhim staništima. Cvjeta jako rano, često još u februaru. Za vrijeme cvjetanja se vrlo lako otkriva u šumi.
Od drenjina (ploda drijena) prave se sokovi, likeri te odličan džem (koji se ne kuha već muti).
Pekmez od drenjina

Sastojci: zrele drenjine, šećer, voda

Priprema: Zrele drenjine očistite i operite, a onda ih prelijte ključalom vodom i ostavite da stoje 10 minuta. Izvadite ih iz vode, propasirajte, odvojite košpice, sipajte u veću šerpu i prelijte šećerom. Na 1 kg šećera ide 1 kg propasiranih drenjina. Ovu smjesu kuhajte 2 do 3 sata ovisno kakvu gustinu pekmeza želite. Kuhajte na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje kako ne bi zagorilo. Vruć pekmez sipajte u vruće tegle i stavite u rernu na 20 minuta da se uhvati korica, a onda povežite celofanom pa stavite poklopce. Čuvajte na suhom i hladnom mjestu.
Sok od drenjina

Sastojci: 4,5 l vode, 2 kg zrelih drenjina, 1 kg šećera

Priprema: U lonac sipajte 3 litra vode i ostavite da provri. Drenjine operite, isjeckajte i dodajte u provrelu vodi. Kuhajte 20 minuta, pa maknite sa vatre i ostavite da se ohlade, onda ih ispasirajte (tečnost sačuvajte). Drenjine, tj. masu koja preostane nalijte s ostatkom vode, vratite na vatru i kuhajte još 15 minuta. Ostavite da se ohlade i ponovo ispasirajte. Pomiješajte obje tečnosti, dodajte šećer i na smanjenoj temperaturi, uz miješanje, sačekajte da se šećer rastopi. Pojačajte temperaturu i kuhajte još 10 minuta. Sipajte sok u flaše i hermetički zatvorite. Prije konzumiranja sok se razblaži kiselom ili običnom vodom.

Gusto savjet: Kada se flaša otvori, držati je u frižideru, a rok trajanja otvorenog soka je oko dvije sedmice.

Kleka - jedan od najstarijih začina na svijetu

Kleka se upotrebljavala još u kamenom dobu za poboljšanje okusa ubijene divljači. Rimljani su je veoma cijenili, a osim kao začin i ljekovita biljka koristila se i za pročišćavanje zraka. U umjerenim područjima Evrope, Sjeverne Amerike i Azije raste više vrsta kleke, a ona je ujedno i jedini začin koji potiče od crnogoričnog drveta.

Raste na kamenitim i kraškim terenima od primorskih do planinskih i brdskih područja. Kod nas se uglavnom može pronaći po brdskim i planinskim suhim krčevinama, pašnjacima, zapuštenim i neobrađenim zemljištima.

Kleka je zapravo zimzeleni grm visine od pola do sedam metara, sa vrlo uskim, zašiljenim, bodljikavim listićima. Cvjetovi su sitni i nalaze se u pazuhu listova, odvojeni na pojedinim biljkama. Plod je jajasta bobica, koja je u prvoj godini zelena, a sazrijeva tek u drugoj kada je crno-smeđa i okrugla. Nekada se dešava da proteknu i tri godine između cvjetanja i sazrijevanja.

Sadrži od 0,5 do 2% etarskog ulja, 4% šećera, zatim gorke materije, 8% tanina, pentozan, pektin, taninski glikozid, groždani šećer, mravlju i sirćetnu kiselinu, inozit, invertni šećer, kalcij, kalij, mangan, a mladi izdanci i iglice i vitamin C (do 260 mg).

Korištenje i branje

U narodu se kleka od davnina koristi kao lijek, ali i za proizvodnju rakije klekovače. Njena svojstva su dobra protiv zastoja mokraće, za denzifekciju organa mokrenja, poboljšanje varenja, iskašljavanje, regulisanje menstruacije, protiv bolesti želuca, bubrega, bešike, bronhijalnog katara, astme, gihta, išijasa, reumatizma, šećerne bolesti, tuberkuloze, glavobolje, zadaha iz usta, žgaravice, za čišćenje krvi i sl.

U kuhinji se kleka koristi za spremanje marinada za divljač, uz jela od govedine, janjetine i svinjetine, uz iznutrice (posebno teleće bubrege), za pripravljanje pašteta, uz kiseli kupus, juhe i umake, kao začin za dimljenu ribu i šunku te pravljenje rakije, džina, likera i gorkih biljnih likera.

Plodovi kleke beru se krajem ljeta i početkom jeseni, ovisno od nadmorske visine na kojoj se nalazi. Branje je veoma sporo ukoliko se bere rukom te se preporučuje da se pod drvo prostre odgovarajuća prostirka i klekinje stresu motkom. Suše se na tavanu poput žita, uz češće prevrtanje drvenom lopatom, ili u hladu na prozračnom mjestu i razastrte u tankom sloju. Nakon sušenja je potrebno odstraniti svu nečistoću (iglice, grančice i sl.) i zelene plodove.

Čaj protiv crijevnih grčeva

Sastojci: kleka, pelin, hajdučka trava, kamilica
Priprema: Dobro izmiješajte jednake dijelove kleke, pelina, hajdučke trave i cvijeta kamilice, pa 2-3 kašičice te mješavine odvojite, prelijte sa 2-3 šoljice ključale vode, ostavite poklopljeno 5-10 minuta, a zatim procijedite i pijte nezaslađeno.
Čaj protiv šećerne bolesti

Sastojci: plodovi kleke, virak, laneno sjeme, ždraljevina, list borovnice

Priprema: Dobro promiješajte po 10 g plodova kleke, virka (gospinog plašta), lanenog sjemena, ždraljevine i lista borovnice pa 3 kašike te smjese prelijte sa pola litra hladne vode, ostavite da prenoći i sutradan zagrijte i kuhajte 5 minuta (nakon što voda proključa). Prohladite, procijedite i pijte prije svakog obroka po jednu čašu (nezaslađenu).

Trnjina - divlje voće iz neolita

Trnjina (Prunus spinosa L.) na našim je prostorima poznata pod više naziva: trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva, grmulja i kukinja. Raste u gotovo cijeloj Evropi (prema sjeveru je rjeđa) te u dijelu sjeverne Afrike. Koristi se u prehrani, kao lijek te zamjena za duhan, crni čaj i brašno.

Trnjina raste kao gusto razgranat grm sa trnovitim ograncima, visok od jednog do pet metara. Dosta je rasprostranjena u našim krajevima i može se naći na zapuštenim, neobrađenim površinama, a često i kraj puteva. Listovi su razmjerno maleni, a mnogobrojni sitni bijeli cvjetovi stoje pojedinačno ili po dva-tri zajedno i prekrivaju čitave grančice - prije nego što trnjina prolista. Plod je plavkastocrna, sivkasto zamagljena, okrugla koštunica, iznutra mesnata i zelena.

Plodovi počinju dozrijevati u augustu, ali ostaju na stablu i zimi jer se čvrsto drže na granama. Najčešće se beru prezreli - u decembru, jer su tada najukusniji. Prezreli plodovi trnjine sadrže manje kiseline, a više šećera. Dokazano je da plodovi trnjine imaju lagano laksativno, a pripravci od cvjetova blago diuretičko djelovanje. Cvjetove i plodove možemo naći u sastavu raznih čajeva za mršanje i čišćenje krvi te u čajevima koji se preporučuju kod oboljenja bubrega i mokraćnog mjehura.

Nalazi historijskih istraživanja pokazali su kako su trnjine, kao voće, jeli i stari Rimljani. Tokom Drugog svjetskog rata u ovdašnjim primorskim krajevima osušene trnjine služile su za dobivanje brašna. Od osušenih trnjina dobiva se i ukusan čaj, a kompot od jabuka, krušaka ili šljiva poboljša se ako mu se doda kašika osušenih plodova trnine. Takvi voćni kompoti nisu samo ukusno jelo, već su i ljekoviti.

U Rusiji se od plodova trnjine proizvodi poznato i cijenjeno alkoholno piće - rakija ternovka, dok u Francuskoj trnjine ukiseljene u octu koriste umjesto maslina. U svijetu su posebno poznati francuski likeri pripravljeni od sjemenki trnjina (prunelle). U francuskim i njemačkim priručnicima ima bezbroj uputstava za preradu plodova trnine u voćne sokove, vino, rakiju, ocat i liker te kompote, žele, miješane marmelade i konzerviranje zrelih plodova sušenjem.

Gusto zanimljivost: Listove trnjine u nekim krajevima koriste kao zamjenu za duhan i ruski čaj.
Marmelada od trnjina

Sastojci: 2 kg trnjina, 50 g šećera, vino, voda
Priprema: Operite plodove trnjine i prelijte ih hladnom vodom pa ostavite da odstoje preko noći. Ujutru trnjine ocijedite i prelijte mješavinom vina i vode (da se natope), pa kuhajte da omekšaju.
Zatim plodove propasirajte i umiješajte 50 grama šećera. Nastavite sa kuhanjem na tihoj vatri još oko 25 minuta, dok se masa ne zgusne. Vruću marmeladu sipajte u zagrijane sterilisane tegle i zatvorite.

Čaj za jačanje želuca

Sastojci: 1 l vode, 2 kašičice cvjetova trnjine, med
Priprema: Dvije kašičice svježih cvjetova trnjine prelijte ključalom vodom i zasladite medom. Pijte dvije do tri šolje mlakog čaja dnevno.

Glog - prirodni lijek za srce i tjerač vampira

Glog je grmovita biljka koja se od davnina koristi za liječenje srca i regulaciju krvnog pritiska. Također, dio je mnogih narodnih predanja i legendi, magijskih obreda, a uz bijeli luk je jedan od najdjelotvornijih narodnih „lijekova” protiv vampira.

Glog je biljka koja najčešće ima oblik grmova srednje veličine ili manjeg drveća. Uglavnom se relativno veliki broj cvjetova ove biljke nalazi na vrhovima grančica. Za glog je specifično i trnje koje pokriva cijelu biljku. Cvjetovi se beru za vrijeme punog cvata (maj i juni). Zatim se ubrzano suše na toplom i prozračnom mjestu te se obično pakuju u staklenke koje se mogu dobro zatvoriti. Ljekovite tvari se s vremenom gube, tako da se osušeni cvjetovi ne čuvaju duže od godinu. Plodovi se beru zreli, odnosno kada dobiju jasnu crvenu boju. Suše se na isti način kao i cvjetovi, a također i oni s vremenom gube količinu ljekovitih tvari. Glog se može naći posvuda - po šikarama i ogradama, u listopadnim, ali i crnogoričnim šumama.

Za dobro srce

Glog je na glasu kao odlično sredstvo za srce, pri čemu je koristan za čitav niz tegoba vezanih za srce i krvotok. Kod starijih ljudi jača srce, njeguje ga i stimulira, a odlično je sredstvo za ublažavanje posljedica degenerativnih pojava na srčanom mišiću, slabije prokrvljenosti, udaranja srca te preniskog ili previsokog krvnog pritiska (u oba slučaja ga, u određenoj mjeri, normalizira). Često se preporučuje nakon srčanog udara, budući da povećava prokrvljenost koronarnih žila te pospješuje povećanu aktivnost i bolju prehranu ćelija srčanog mišića.

Prvi zapisi o ljekovitosti glogovog cvijeta potiču s početka XIV stoljeća, ali tek nekoliko stotina godina kasnije istražen je sastav ove biljke i otkriveno njeno blagotvorno dejstvo na srce, što su potvrdili francuski i engleski ljekari u XIX stoljeću. Homeopatija je vršila vrijedne predradnje, ali je tek 1924. godine tinktura od svježih plodova gloga uvrštena u homeopatsku knjigu lijekova W. Schwabea. Nakon toga je slijedio čitav niz sistematskih istraživanja, a rezultat je potvrdio da je glog zaista jedna od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce.

Gusto zanimljivost: U legendama naroda sa naših prostora jedini djelotvoran način za ubijanje vampira je da mu se protjera glogov kolac kroz srce.

Čaj od glogovog cvijeta za bolji pritisak

Sastojci: osušeni glogov cvijet, voda

Priprema: Dvije pune čajne kašičice osušenog glogovog cvijeta prelijte sa ¼ litra vrele vode te ostavite da odstoji 20-30 minuta. Dnevno se mogu piti dvije do tri šoljice ovog čaja.
Čaj od suhih gloginja za srce i pritisak

Sastojci: suhe gloginje, 2,5 dl vode
Priprema: Gloginje izgnječite pa kašičicu smjese prelijte hladnom vodom i poklopite. Nakon 4 sata prokuhajte (kada provri kuhajte najduže 2 minute na tihoj vatri), poklopite i procijedite kada se ohladi. Pijte dvije šolje čaja dnevno.

Liker od gloga

Sastojci: gloginje, rakija, 20-30 listića metvice, šećer

Priprema: Gloginje sameljite i stavite u staklenu bocu sa širokim otvorom pa zalijte rakijom. Na dva litra ove smjese doda se 20-30 listića metvice koji daju likeru posebnu aromu. Boca se zatvori i ostavi najmanje osam nedjelja na suncu. Sadržaj se zatim procijedi, zasladi po ukusu prirodnim medom i razrijedi crnim vinom.

Sejtan ili seitan je jelo od punog pšeničnog zrna, bogato proteinima te se zbog toga često naziva i biljnim mesom. Porijeklom je iz kineske kuhinje, a u svijetu se ovaj pšenični gluten najčešće koristi u makrobiotičkoj, vegetarijanskoj i veganskoj kuhinji zbog toga što gotovo u potpunosti nadomiješta potrebu za mesom. Jela sa sejtanom pripremaju se na isti način kao i ona sa mesom.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Sejtan je u Kini, Japanu i Bliskom Istoku poznat više od 2.000 godina. U Japanu se zove i Fu, a u Kini su ga zvali Budina hrana te kofu (u neskuhanom obliku). Prema nekim navodima znali su ga  pripremati i u Slavoniji.

Gusto zanimljivost: Prije pojave žvakaćih guma, djeca na selima su žvakala zrna pšenice dok ne bi preostala gumasta masa - koja je ništa drugo nego sejtan.

Iako zvuči neobično, pšenični gluten (bjelančevinski dio brašna) zaista ima okus poput mesa. Ponekad ga zato nazivaju i biljnim mesom, a odlična je zamjena za hranu životinjskog porijekla. Sejtan je visokoproteinski proizvod od pšenice, kuhan u umaku od soja sosa, začina i vode. Sadrži 70 posto proteina i neznatne masti i ugljikohidrate. Lako je svarljiv i brzo se asimilira u organizmu, tako da ga mogu koristiti sve osobe koje troše velike količine energije. Naročito se preporučuje sportistima, trudnicama i djeci. Može se dodavati supama, prženim jelima, salatama, prelivima.
Gusto zanimljivost: Seitan su izmislili budistički redovnici, kao zamjenu za pileće i svinjsko meso.

Sejtan može biti dimljen, pržen na tavi, pečen ili pržen na roštilju poput mesa ili tanko narezan za zdrave sendviče. U trgovinama se može kupiti svježi ili dimljeni sejtan. Svježi je već djelimično kuhan i slan, a prethodno je mariniran u sojinom umaku, shoyu ili tamari. Može se pronaći u trgovinama sa makrobiotičkom i zdravom hranom ili naručiti putem interneta, a cijene se kreću oko 12 KM za 1 kg svježeg sejtana i oko 14 KM za 1 kg dimljenog. Ipak, najviše se isplati da ga sami napravite.

Gusto recepti za sejtan:

Domaći sejtan

Sastojci: 1 kg integralnog brašna, ½ l vode, so, biber, lovor i začini po želji

Priprema: Pomiješajte mikserom brašno i vodu pa nastavite da mijesite rukama. Dobijenu jufku umotajte u plastičnu foliju i stavite u frižider da odstoji pola sata. Izvadite tijesto i počnite ispiranje hladnom pa toplom vodom. Voda će biti bijela pa je potrebno da se ispira i mijesi dok voda ne bude čista. Dobit ćete masu nalik na gumu. Oblikujte sejtan po želji. Pripremite lonac i litar i po vode. Dodajte so, biber, lovor i začine po želji, pa kuhajte 45 minuta. Nakon toga, sejtan je spreman za upotrebu ili se može sačuvati nekoliko dana potopljen u vodi u frižideru.

Vrući sejtan

Sastojci: hladno cijeđeno maslinovo ulje za prženje, 400 g sirovog sejtana sječenog na kriške, ¼ šolje tabasco sosa, 3 kašike Neera sirupa*, ¼ šolje soka od limuna, ½ kašičice soli, 1 kašičica origana
Priprema: Zagrijte tanak sloj maslinovog ulja u tavi na srednju temperaturu. Propržite sejtan dok ne dobije svjetlosmeđu boju uz često miješanje. Dodajte tabasco, Neera sirup, sok od limuna, so i origano. Smanjite temperaturu na nisku i neka kuha 3 do 5 minuta.

*Neera ili kod nas češće Nera sirup je sirup od južnoameričke palme i javora koji se može kupiti u prodavnicama zdrave hrane, a služi za čišćenje organizma.

Sejtan s bijelim grahom

Priprema: 300 g sejtana, 200 g bijelog graha, 4 shiitake gljive, 1 glavica luka, prstohvat suhog bosiljka, maslinovo ulje, so i biber

Priprema: Grah očistite, isperite i stavite u lonac sa posoljenom vodom, poklopite i kuhajte na laganoj vatri dok ne omekša. Shiitake gljive namočite u zdjelicu s vodom i ostavite ih 15-ak minuta da omekšaju. Zatim im uklonite stabljike, a klobuke narežite na trakice. U tavu na vruće maslinovo ulje dodajte na trakice narezan luk i pržite dok ne omekša. Zatim dodajte sejtan narezan na kockice, shiitake gljive, poklopite i pirjajte oko pet minuta. Zatim dodajte kuhani bijeli grah, zajedno sa šoljicom tekućine u kojoj je kuhan, začinite solju, biberom i sušenim bosiljkom. Kuhajte poklopljeno, na laganoj vatri, oko pola sata i poslužite toplo.

S obzirom da se naše tijelo priprema za hladnije dane, plodovi jeseni će nam pomoći da ostanemo zdravi tijekom zimskih mjeseci. Izdvojili smo za vas nekoliko osobito ukusnih i kvalitetnih jesenskih plodova.

Pripremila: Dragana Nižić

Raskošna jesen

Jabuka- Zdrav je izvor vitamina C i vlakana. Ovo voće drži vas podalje od liječnika snižavanjem kolesterola, pomažući probavi i detoksikacijom tijela.

Bundeva- Bogata je beta karotenom koji može smanjiti rizik obolijevanja od određenih vrsta raka i bolesti srca. Bundeve imaju malo kalorija, masti i natrija, a bogate su vitaminom C, kalijem i vlakanima. Ukusne sjemenke sadrže mnogo bjelančevina,  magnezija, cinka i željeza, a odličan su izvor esencijalnih masnih kiselina.

Brusnice- Štite od infekcije mokraćnog sustava, smanjuju zubni plak i bubrežni kamenac. Brusnice su izvor vitamina C, vlakana i imaju malo kalorija.

Zeleno lisnato porvće- Kelj, blitva i drugo tamnozeleno lisnato povrće sadrži lutein, koji pomaže pri zaštiti vašeg vida od makularne degeneracije i katarakte. Kelj je bogat beta karotenom, vitaminima C, E i folnom kiselinom, te kalcijem i magnezijem, važnim za jake kosti.

Kineski kupus je zeleno lisnato povrće, izrazito bogato mnogim važnim nutrijentima, uključujući vitamine, minerale i karotenoide.

Pripremila: Ivana Jokić

Prirodna apoteka

Kako i samo ime otkriva, Kinezi su počeli prvi upotrebljavati ovo povrće za pripremu jela ugodnog i nježnog okusa. Početkom 20. vijeka biljka se proširila u Koreju i Japan, a sada je kineski kupus poznat u cijelome svijetu i dostupan u skoro svakom supermarketu.

Ovo hranjivo povrće nije samo ukusno nego i zdravo. Kineski kupus osigurava dovoljan unos vitamina, neophodnih za naše zdravlje. Vitamin A nalazi se u ovom povrću i zaslužan je za pravilno funkcionisanje imunog sistema, dobar vid, rast kostiju i zuba, dok vitamin K, kojim je također bogat kineski kupus, igra važnu ulogu u procesu koagulacije krvi. Osim toga, bogat je i vitaminom C i D. Pored vitamina i minerala kineski kupus je značajan izvor karotenoida poput beta-karotena. Karotenoidi pomažu u liječenju očnih bolesti kao što su glaukoma i degeneracija oka.

Sočni zeleni listovi kineskog kupusa imaju odličan okus i idealni su za pripremu salata i juha. Budući da je bogat biljnim bjelančevinama, ovo je super izbor za zimsku svježu salatu. Prilikom kuhanja nema tako jak kupusni miris, a i okus mu je znatno blaži od običnog kupusa. Kineski kupus je vrlo niskokalorična namirnica, što je čini idealnom za sve koji žele ostati vitki. Dobro se slaže sa maslinovim ili uljem od repice, te sa paradajzom, paprikom i zrnevljem kukuruza.

Gusto savjet: Kineski kupus je odličan izvor dijetalnih vlakana, ne sadrži masti i ima nizak sadržaj natrija.

Matovilac: sitna, ali vrijedna sezonska salata

Matovilac je sitna jednogodišnja biljka koja se uzgaja kao salata i vrlo je rasprostranjena na cijeloj sjevernoj Zemljinoj polulopti. Listići su joj složeni u rozetu. Ovo je uglavnom proljetna salata, ali ako se zasadi u augustu, prispijeva u kasnu jesen i zimu, što je čini rijetkom svježom namirnicom u hladnijim sezonama. Još od 17. vijeka uzgaja se u dvorišnim baštama, ali veoma često slasni matovilac raste i samoniklo na nezagađenim livadama.

Matovilac je izuzetno vrijedna namirnica jer sadrži mnogo željeza, vitamina C i provitamina A. Ova salata pomaže u snižavanju kolesterola i prevenciji raka, te je idealna dijetalna namirnica. Bogat je izvor kalija, s vrlo malo natrija. Sadrži i povoljan odnos kalcija, magnezija i fosfora koji doprinose balansiranom dnevnom unosu ovih makrominerala. Zahvaljujući dobrom sastavu folne kiseline, matovilac je izrsna salata za žene, a ostali vitamini B kompleksa i vitamin C čine ga antistresnom namirnicom, korisnom za nervni sistem.

Matovilac je najzdraviji pripremljen sirov, kao salata, iako ga u nekim zemljama kratko dinstaju na puteru ili od njega pripremaju krem čorbu. Što su listovi mlađi, to su slađi za jelo. Čim se javi stabljika, listovi više nisu tako ukusni za jelo.

Gusto savjet: Oni koji su probali samonikli matovilac kažu da je još ukusniji i aromatičniji od uzgojenog, ali ga je sve teže naći.

Gusto recepti sa kineskim kupusom i matovilcem:

Salata sa kineskim kupusom

Sastojci: 150 g kineskog kupusa, 120 g poljske salate, 200 g cvekle, 1-2 mandarine u kriškama, 20 badema, mješavina svježeg začinskog bilja, 2 kašike ulja, 2 kašike jabukovog sirćeta, bijelog balsamica ili sirćeta sa biljem, mljeveni biber po ukusu

Priprema: Kineski kupus isijecite na trake, poljsku salatu iscjepkajte na veličinu zalogaja, a cveklu isijecite na kockice. Bademe također isjeckajte na što sitnije komadiće. Sve sastojke zatim pomiješajte.

Sarmice sa kineskim kupusom

Sastojci: mala glavica kineskog kupusa (oko 500 g), 200 g mljevenog miješanog mesa, 2 kašike kuhane riže, sitno nasjeckana glavica luka, so, biber, majčina dušica, 20 g maslaca; Za umak: kašika čili umaka ili malo ljute papričice, 4 kašike slatkog vrhnja

Priprema: Listove kineskog kupusa odrežite i kratko prokuhajte u kipućoj vodi. Mljeveno meso pomiješajte s rižom, lukom i začinima. Čili umak pomiješajte s vrhnjem. 3-4 lista kupusa stavite jedan na drugi i nadjenite ih mesom (dobit ćete otprilike 6 sarmi). Zavijte sarme i stavite ih uspravno. Odrežite komad folije za pečenje tako da bude za otprilike 30 cm veći od 3×2 sarme. Zatvorite foliju s jedne strane. Na svaku sarmu stavite komadić maslaca i smjestite je u foliju. Nagnite foliju, ulijte u nju umak i zatvorite je i na drugom kraju. Sarme zamotane u foliju položite na hladnu rešetku i foliju izbodite iglom. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici oko 30 minuta na temperaturi od 200°C . Foliju izvadite na pladanj, otvorite je na jednoj strani i pažljivo istresite sarmice s umakom.

Matovilac salata sa šunkom

Sastojci: 250 g kuhane šunke, 100 g kiselih krastavaca, 100 g matovilca, 200 g kukuruza šećerca, 300 g graška; Za salatni preljev: 100 ml vode, 1 kašika octa, 2 kašika ulja, 2 kašike začina za povrće

Priprema: Kuhanu šunku narežite na tanje rezance, a krastavce na tanke kolutiće. Matovilac očistite i operite. Dodajte ocijeđeni kukuruz šećerac i grašak te sve lagano izmiješajte. Pomiješajte začin za povrće u salatu s vodom i octom te ostavite neka odstoji oko 15 minuta. Zatim umiješajte ulje, a preljev prelijte preko salate neposredno prije posluživanje.

Rižoto sa matovilcem

Sastojci: 1 glavica luka, 180 g riže, 2 dl supe, 1 dl bijelog vina, 150 g matovilca, 50 g parmezana u komadu, so, biber

Priprema: Na zagrijanom puteru miješajući propržite sitno isjeckan luk i rižu. Zalijte polovinom supe i vina, pustite da prokuha, pa miješajući kuhajte oko 20 minuta, dodavajući postupno preostalu supu i vino. Očistite i operite matovilac, pa ga isijecite na komade. Narendajte parmezan, pa polovinu umiješajte u rižoto. Posolite i pobiberite. Matovilac umiješajte u rižoto i pustite da se kratko zagrije. Pospite preostalim parmezanom.

Sve je više dokaza da začinjena hrana koja sadrži enzim mirozinazu (rotkva, kupus, potočarka), u kombinaciji sa brokulom, pojačava antikarcinogeni učinak ovog povrća.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Što više začinimo brokulu, sa raznim začinima poput senfa, hrena ili wasabija, učinak brokule će biti veći. Osim toga, sve je više dokaza da začinjena hrana koja sadrži enzim mirozinazu (rotkva, kupus, potočarka), u kombinaciji sa brokulom, pojačava antikarcinogeni učinak ovog povrća.
U velikom broju slučajeva, dugom termičkom obradom u vodi uništimo korisne sastojke brokule, a dovoljno je samo nekoliko minuta termičke obrade na laganoj pari da bismo u punom obimu očuvali njene visokovrijedne sastojke.
Sulforafan i mirozinaza

Istraživanje provedeno u časopisu British Journal of Nutrition je pokazalo da čak i kad je brokula prekuhana, njene pozitivne zdravstvene učinke uveliko možemo očuvati ukoliko je kombiniramo s hranom koja sadrži enzim mirozinazu (rotkva, kupus, potočarka). To je enzim koji je neophodan u sintezi sulforafana, sastojaka iz povrća koji imaju antikarcinogeni učinak.

Ukoliko je prisutna mirozinaza u hrani, sulforafan se brzo oslobađa i apsorbira u tankom crijevu, te unutar 30 minuta možemo zabilježiti njegovu bioaktivnost. Inače, prethodna istraživanja su otkrila da bakterije crijeva oslobađaju sulforafan u nižim dijelovima gastrointestinalnog sistema (debelo crijevo), gdje apsorpcija teče puno sporije nego u tankom crijevu.

Naučnici na kraju zaključuju da tek 3 do 5 serviranja brokule na sedmično osigurava antikarcinogeni učinak. No, ne zaboravite je dodatno kombinirati s drugim namirnicama kako bi taj učinak bio još veći.

I žene koje paze na unos zdravih namirnica znaju zaobići neke ključne. Pogledajte popis namirnica koje treba tražiti na policama.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Tikva

Žuto/narandžasti plod pun je karotenoida kao što su alfa-karotene i beta-karoten. Za optimalno stanje zdravlja karotenoidi trebaju biti dio svačije prehrane, no za žene su posebno bitni. Naime, ishrana bogata karotenoidima povezana je s manjim rizik od raka dojke i jajnika.
Paradajz

Pigment koji se nalazi u paradajzu, likopen, koristi svima, a ženama na specifični način. Studije su pokazale da likopen može spriječiti pojavu raka dojke. Uz to postoje brojni dokazi koji sugeriraju da ovaj snažan antioksidant može spriječiti rizik od srčanih bolesti - što je vodeći uzrok smrti u većini razvijenih zemalja, a sve više i u onima koje to nisu, ali preuzimaju zapadnjački stil prehrane.
Sjemenke lana

Svježe samljevene sjemenke lana odličan su izvor omega-3 masnih kiselina koje se povezuju sa smanjenim rizikom od raka dojke i srčanih bolesti. Protuupalna svojstva koje sjemenke posjeduju sprečavaju pojavu artritisa, olakšavaju probavu i sprječavaju pojavu sindroma iritabilnih crijeva, koji se češće javlja kod žena nego kod muškaraca.
Losos

Ova riba nudi niz zdravstvenih koristi za zdravlje žena. Losos je bogat željezom, a mnoge žene pate od anemije. Sadrži i veliku količinu omega-3 masnih kiselina koje poboljšavaju raspoloženje, pa čak i olakšavaju depresiju.
Brusnice

Brojne studije su ukazale na snažnu vezu između konzumiranja brusnica i smanjenog rizika od raka dojke i srčanih bolesti. Međutim, posebno su popularne za prevenciju i liječenje infekcija urinarnog trakta, koje se osam puta češće javlju kod žena, nego kod muškaraca.
Špinat

Špinat je bogat raznim vitaminima i mineralima, no za žene je posebno zanimljiv jer sadrži dosta magnezija. Istraživanja su pokazala da je magnezij koristan u smanjenju fizičkih simptoma PMS-a.
Smokve

Smokve su odlična hrana jer sadrže mnoge minerale i vitamine, a posebno se ističe željezo i kalcij, kojih kod žena često zna manjkati.
Mlijeko

Mlijeko je odličan izvor kalcija, koji je izuzetno koristan za zdravlje žena. Na ovaj način ćete spriječiti pojavu osteoporoze, a studija je pokazala da prehrana bogata kalcijem i vitaminom D može olakšati, pa čak i spriječiti, simptome PMS-a.
Orasi

Svi orašasti plodovi su dobri za zdravlje, ali orasi su posebno korisni ženama. Jedna studija je pokazala da orasi, koji su inače bogati omega-3 kiselinama, antioksidantima i fitosterolima, mogu smanjiti rizik od razvoja raka dojke, čuvati kosti i umanjiti bol kod artritisa i depresiju. Orasi sadrže i kalcij, magnezij te folnu kiselinu.