Patlidžan: niskokalorična biljka romantične boje

Plodovi patlidžana su jedinstvenog, prijatno-gorkog okusa, smanjuju kolesterol i štite od tumora. To je sasvim dovoljno razloga da ovo povrće postane dio vašeg jelovnika!

Pripremila: Ivana Jokić

Patlidžan je počeo da se uzgaja u Kini i Indiji u 5. vijeku, dok se u Evropi pojavio tokom 13. i 14.vijeka. Ovo povrće uspijeva u toplim i vlažnim predjelima. Prilikom kupovine dobro pogledajte boju - zagasita ljubičasta boja patlidžana govori da je biljka svježa. Obratite pažnju i na tamnije mrlje jer je to znak da se patlidžan kvari iznutra. Peteljka treba da bude sočna i čvrsta, a najukusniji su plodovi dugački oko 15 cm. Nove sorte patlidžana nisu pretjerano gorke pa je soljenje i cijeđenje nepotrebno. Patlidžan nije kaloričan, ali sklon je upijanju masti pa ga je zato  dobro utapkati u brašno.

Patlidžan je vrlo koristan u probavi, a snižava i kolesterol u krvi, čisti kožu, odvodi otpadne tvari, zbog čega je dobar u liječenju bubrega, reume i šećerne bolesti. Pored toga, štiti od ateroskleroze, nervnih bolesti i akni.

Gusto savjet: Patlidžan čuvajte u frižideru, u plastičnoj kesi, najduže pet dana i dalje od jabuka koje proizvode etilen i time utječu na brže starenje patlidžana.

Paprika: slatko-ljuto zadovoljstvo

Papriku treba koristiti u svakodnevnoj ishrani zato što povoljno djeluje na bubrege, stomak, crijeva, mišiće, krvne sudove i imunološki sistem. Osim toga, postoji pregršt sjajnih recepata u kojima dominira karatkerističan miris paprike.

Paprika je porijeklom iz Južne Amerike, a u Evropu su je donijeli Španci u 15. vijeku. Korištenje savremenih plastenika i staklenika, kao i brzina transporta doprinijeli su tome da svježa paprika bude prisutna na našoj trpezi skoro cijele godine. Ukrštanjem su dobijene razne vrste paprika, a najpoznatija je podjela na slatke i ljute. Paprika se u ishrani koristi za spremanje salata i kuhanih jela. Ukiseljena se koristi za razne vrste turšija, ali i kao aromatični i prepoznatljivi začin. Pored slatke paprike, koristi se i ljuta paprika koja ima posebna svojstva, ali je njena uloga kao začina i sredstva za poboljšanje apetita neprevaziđena. Da bi u jelu ostalo što više korisnih sastojaka, preporučuje se kratkotrajno kuhanje paprike. Paprika ne može biti osnovni lijek, ali u sprečavanju nastanka bolesti i kao dodatak terapiji može biti veoma korisna. S korištenjem ljute paprike treba biti oprezan, pošto ljutinu ne može podnijeti svaki organizam.

Gusto zanimljivost: Kao aromatik paprika se koristi u spravljanju nekih žestokih alkoholnih pića.

Gusto recepti s patlidžanom i paprikom:

Bruskete od patlidžana

Sastojci: 100 g crnog luka, 2 kašičice ulja, 2 češnja bijelog luka, 4 kašičice maslinovog ulja, 500 g oljuštenog paradajza, 2 veća patlidžana, 150 g feta sira, 1 kašičica svježe majčine dušice, 1 kašičica soli, 1 kašičica začina za povrće

Priprema: Na ulju kratko propržite nasjeckani crni luk. Dodajte oljušteni i na kockice isječen paradajz. Zatim dodajte šećer i začin za povrće, majčinu dušicu, zdrobite bijeli luk i sve zajedno dinstajte oko 10 min. Patlidžan isjeckajte na deblje kriške oko 1,5 cm, posolite i ostavite da stoji oko 15 min. Prosušite ih na upijajućem papirnom ubrusu i stavite na natopljen pleh. Nakapajte ih preostalim maslinovim uljem i pecite u rerni na 200°C oko 10 min. Nakon toga na svaku krišku patlidžana stavite kašiku dinstanog paradajza i kašiku feta sira isjeckanog na kocke pa pecite još 10 min. Pečen patlidžan pospite listićima majčine dušice ili bosiljka.

Sendvič od patlidžana

Sastojci: 2 patlidžana, 3 paradajza, 100 g dimljene slanine, nekoliko listića origana, 16 listića bosiljka, 150 g sira za tost, 2 kašike maslinovog ulja, so, biber

Priprema: Zagrijte rernu na 180°C. Ogulite paradajz pa ga nasijecite, vadeći pri tom sjeme. Oprane patlidžane uzdužno nasijecite na kriške, pa odaberite osam najljepših. Namažite ih uljem, poslažite na lim pokriven masnim papirom i pecite 8 minuta. Na 4 komada patlidžana rasporedite paradajz, kriške sira i slanine, te nasjeckajte origano i bosiljak. Posolite, pobiberite i poklopite praznim kriškama. Pecite još 10 minuta. Poslužite odmah.

Pikantne paprike

Sastojci: 10 bijelih babura srednje veličine, 1 manja glavica crnog luka, 2 manje mrkve, 2 manja krompira, 1 mala glavica brokule, 1 mala glavica karfiola, 2 češnja bijelog luka, 100 g riže, 100 g tvrdog kačkavalja, 1 veza peršuna, začin, biber, kopar, so po ukusu

Priprema: Na malo maslinovog ulja propržite sitno nasjeckan crni luk sve dok ne postane staklast. Zatim dodajte sitno isjeckanu mrkvu, krompir, brokulu i karfiol iskidan na sitne cvjetiće, pa nastavite sa prženjem. Na kraju dodajte rižu, usitnjen  bijeli luk i peršun, pa još malo pržite. Začinite po ukusu. Ostavite fil da se prohladi pa punite paprike kojima ste odrezali poklopac i redajte ih u šerpu uspravno. Preko fila narendajte kačkavalj, pospite peršunom i vratiti poklopčiće od paprika. Nalijte sa vrlo malo vode i stavite na tihu vatru da se lagano kuhaju. Nakon kuhanja stavite paprike još malo u rernu da se zapeku.

Pohovane paprike

Sastojci: 10 mesnatih paprika, margarin, prezla, brašno, so, bijeli biber

Priprema: Papike operite, osušite, ispecite, očistite od ljuske te posolite. Rastopite margarin, ali ne sasvim. Paprike uvaljajte u brašno, pa u margarin te na kraju u prezlu.Poredajte paprike u vatrostalnu posudu i stavite da se peku u rerni oko 10 minuta.

Jedete li obrok začinjen paprikom, kurkumom ili cimetom odbranit ćete krvne žile i srce od negativnog djelovanja masne hrane, kažu naučnici.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Tim stručnjaka sa Univerziteta Penn State ustanovio je da mješavina antioksidativnih začina može smanjiti stres koji na srce i krvne žile dolazi od hrane s velikim udjelom masti.

Dok jedemo, tijelo koristi ugljikohidrate i pretvara ih u energiju, a preostale kalorije pretvara u trigliceride koji se pohranjuju u masnim stanicama za kasnije potrebe.

Voditeljica studije Sheila West, kaže: „Ako jedemo obrok s velikim udjelom masti, u krvi imamo visoku razinu triglicerida. Ako se ovo zbiva isuviše često ili se razina triglicerida podigne isuviše, povećava se rizik od srčanih bolesti. Ustanovili smo da dodavanje začina u masne obroke snizuje razinu triglicerida za 30 posto”.

Tokom istraživanja s grupom muškaraca u dobi od 35 do 60-ak godina u hranu su im dodavali dvije kašike začina. Obroke su začinili s ružmarinom, origanom, cimetom, kurkumom, crnim biberom, bijelim lukom i paprikom.

Ove začine su izabrali jer svi imaju jako antioksidativno djelovanje. Nakon što su muškarci pojeli začinjeni obrok antioksidativna aktivnost u krvi povećala se za 13 posto, a inzulin je pao za 20 posto. Naime, visoka razina inzulina u krvi s vremenom može biti toksična i uzrokovati stvaranje kamenca na stijenkama arterija.

Sudionici istraživanja nisu imali nikakve probleme s probavom, zapravo im je začin upotpunio obrok, smanjio oksidativni stres i rizik od srčanih bolesti.  Istraživanje je objavljeno u Journal of Nutrition.

Papriku su u 15. vijeku iz Srednje Amerike u Evropu donijeli Španci. Kasnije se preko Afrike proširila u Tursku, a odatle u Mađarsku.

Pripremila: Ivana Jokić

Danas je poznato preko 200 vrsta i podvrsta paprika. Posljednjih nekoliko godina vrlo su popularne male ukrasne vrste te biljke koje su prikladne za uzgoj na prozorskoj dasci ili na balkonu. Vrste paprika razlikuju se prije svega oblikom, veličinom i bojom plodova, te njihovim okusom. Plodovi mogu biti okrugli, konusni ili duguljasti, žute, zelene i crvene boje. Danas postoje i ukrasne sorte paprika s ljubičastom bojom plodova.

Liječenje paprikama

- pomaže osobama koje pate od ateroskleroze jer njezin sastojak citrin utječe na propustljivost kapilara i čini ih elastičnima

- ljuta paprika stimulira apetit i pozitivno utječe na probavu

- kod bolesti koje uzrokuju iznemoglost organizma, paprika u prahu okrepljuje

- štiti mišiće i nervni sistem

Gusto upozorenje: Onima koji boluju od devirtukuloze i hroničnog kolitisa zabranjeno je konzumiranje paprike u bilo kojem obliku. Prekomjerno uživanje paprike ima ponekad i teške posljedice kao što je višak želučane kiseline i hronična začepljenost.

Spektar vrsta i okusa

Prema boji najčešće susrećemo crvenu i zelenu papriku, a može imati slatki, poluljutu i ljuti okus.  Slatke vrste paprika koriste se za salate, pečenje, kiseljenje, dok se ljute vrste koriste kao prašak za začin ili kečap. Najljekovitija i najbolja za jelo je svježa paprika. Svježa paprika jede se u umjerenoj količini jer inače može izazvati probavne smetnje i kod zdravih osoba, a ne smiju ih jesti osobe oboljele na želucu i crijevima. Sjeckana i kuhana paprika gubi vitamin C, zbog djelovanja kisika. Paprika kiseljenjem ne gubi svoju vitaminsku vrijednost. Ono se radi na više načina i prema raznim receptima u kojima treba izbjegavati esencije. Pečene paprike najbolje su kad se jedu s bijelim lukom i maslinovim uljem. Odlične su u salatama i hladnim predjelima. Paprika je namirnica mediteranske kuhinje i dobro se slaže s lukom, bijelim lukom, tikvicama, patlidžanima, paradajzom, inćunima, a nadasve sa maslinovim uljem.

Gusto zanimljivost: Domoroci s Antila papriku u prahu koriste za pripremu čaja koji začine šećerom i narandžinim sokom. Takav napitak konzumiraju protiv povišene tjelesne temperature.

Gusto recepti s paprikom:

Kiseljenje paprike

Sastojci: 3 kg paprika, 2 l (po ukusu) razblaženog octa, 1 dl ulja, 100 g soli, 60 g šećera, pola kašičice konzervansa

Priprema: Paprike dobro operite, odstranite peteljke i svaku izbodite oštrim tankim štapićem 10 puta. Pripremite rasol i stavite da kuha. Kad je rasol zakuhao, stavljajte paprike jednu po jednu i čim rasol ponovno zakipi izvadite papriku i stavljajte ih u pripremljenu staklenku. Kad staklenku napunite, protresite da se paprike slegnu. Rasol još jednom prokuhajte i kad zakipi prelijte njime paprike. Paprike će postupno upijati rasol, a vi ga dodajte. Nakon nekoliko dana staklenku dopunite rasolom i hermetički zatvorite te pohranite na hladno i tamno mjesto.

Salata od pečene paprike

Sastojci: 8 komada paprike babure, dva češnja bijelog luka, malo zelenog peršuna, mljevenog bibera i soli po ukusu, 4 dl ulja, malo vinskog octa i vode

Priprema: Paprike operite, posušite i stavite na ploču šporeta da se peku. Možete ih peći i na rešetki u rerni, a ispod podmetnite tepsiju da u nju kapa sok koji će se cijediti iz paprike tokom pečenja. Kad se sa svih strana ispeku, stavite ih u zdjelu, pokrijte platnom i pustite pola sata da stoje. Zatim ogulite kožicu, složite u zdjelu, pospite kosanim bijelim lukom, biberom, zelenim peršunom i posolite. Ulje, ocat i vodu promiješajte i prelijte preko paprike. Prije upotrebe pustite da odstoje dva sata.

Gusto savjet: Pečene paprike ćete lakše oguliti ako ih nakon pečenja držite u zatvorenoj plastičnoj vrećici da se potpare.

Pita sa paprikama

Sastojci: ½ kg paprika, 3 jajeta, 10 kašika brašna, pola praška za pecivo, ulje, so, kiselo vrhnje

Priprema: Paprike operite i očistite od sjemenki. Sameljite ih kratko u sjeckalici ili isijecite na sitno (da se ne osjeti ljuskica kad je pečeno). Dodajte jaja, kašičicu i po soli, prašak za pecivo i brašno. Umijesite kašikom tako da se smjesa izjednači. Smjesu izlijte u namašćenu tepsiju i poravnajte kašikom. Stavite peći u zagrijanu rernu na 250°C dok lijepo ne porumeni. Kad je pečena, premažite je s malo vrhnja, zatim možete vratiti u rernu da se malo zapeče. Servirajte uz neku od salata. Ovu pitu možete poslužiti i kao glavno jelo ili prilog uz nešto mesno.

Pečeno pile sa paprikama

Sastojci: 1 pile, 6 svježih paprika, 1 dl ulja, 1 glavica bijelog luka, 1 kašika začina, mljeveni biber, so

Priprema: Očistite i sitno isjeckajte glavicu bijelog luka, dodajte kašiku začina, malo soli i mljevenog bibera, izmiješajte, pa ovom masom natrljajte očišćeno pile spolja i iznutra. Stavite u sud za pečenje, prelijte uljem i pecite u zagrijanoj rerni. Kada je skoro pečeno, oko njega stavite 6 svježih očišćenih paprika i dopecite. Služite uz pire ili obareni krompir.

Izvrsna mediteranska trojka na slovo „P”

Prevladavajuće je mišljenje da ljudi koji se hrane mediteranskom kuhinjom više uživaju u hrani, a uz to još zdravije i duže žive. Zašto? Zato jer baziraju ishranu na svježem, ukusnom i zdravom sezonskom povrću i voću.

Paradajz

Domovina ovog omiljenog povrća sočnih crvenih plodova su Srednja i Južna Amerika, a danas osobito dobro uspijeva u zemljama južne Evrope. Mediteranska kuhinja, poznata i kao zdrava kuhinja, rabi paradajz u velikim količinama, jer ne samo da je višestruko upotrebljiv u kulinarstvu, već je i iznimno zdrav. Paradajz nam iz svojih biljnih ćelija predaje jedan poseban mehanizam imuniteta i izmjene tvari: likopene. Likopeni su određena vrsta karotena, prisutna i u našem tijelu, i iznimno su važni jer nas štite od virusa, gljivica ili bakterija, a doslovno služe kao oklopi protiv slobodnih radikala i ostalih štetočina opasnih po zdravlje. Paradajz je bogat i antioksidantima koji također štite od napada slobodnih radikala, uzročnika raka. Ako redovno jedete paradajz, smanjit ćete mogućnost pojave tegoba sa srcem i krvotokom, te ćete se zaštititi i od raka. Paradajz uz to ublažuje i liječi infekcije, oživljava mozak i živce, potiče dobar san, izlučuje suvišnu vodu iz tkiva (potiče mokrenje) i pomaže kod zatvora stolice.

Patlidžan

Patlidžan je možda i najpopularnije mediteransko povrće u ljetnim mjesecima. Zgodan je zbog svoje svestranosti: može ga se peći u pećnici, na žaru, pirjati, pohovati, kiseliti i spremati za zimnicu u obliku ajvara. Odlično se slaže sa drugim mediteranskim okusima, poput bijelog luka, inćuna, maslina, pečenih paprika, bosiljka, origana i paradajza. Patlidžan kao i paradajz doseže svoj vrhunac u avgustu i septembru. Zdrav, kvalitetan patlidžan je gladak, sjajan i težak za svoju veličinu, a najbolji su oni srednje veličine. Patlidžan ne može puno stajati pa ga je najbolje upotrijebiti odmah. Izvrstan je u musaki ili kao pohovani prilog glavnom jelu. Patlidžane za pečenje u pećnici ili na žaru najbolje je narezati na ploške debele oko 5 mm i prije pečenja lagano premazati maslinovim uljem te posoliti.

Paprika

Paprikama paše vlažna i topla klima jer su porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Danas se uzgajaju svugdje, ali najviše na Mediteranu. Paprika je prvorazredno ljekovito povrće, daje krila uspavanom metabolizmu a njena najvažnija djelotvorna tvar je kapsaicin koji sprečava zgrušavanje krvi, poboljšava cirkulaciju te djeluje preventivno kod migrene. Tromi krvotok uzrok je usporenog dovođenja hranjivih tvari do ćelija, a već jedan obrok sa obilnom porcijom paprika živnut će sistem. Kapsaicin i vitamin C kojeg paprika također ima u znatnim količinama, jačaju našu odbranu od infekcija, poboljšavaju snagu vida, pojačavaju aktivnost žlijezda, pa time i dinamičnost i libido. Najveće koncentracije vitamina A i C imaju crvene paprike. Smatra se da paprike, zbog brojnih antioksidanata, produžuju život.

Gusto savjet: Ako paprike jedete sirove, narežite ih tek neposredno prije nego ih poslužite, i uvijek začinite sa malo ulja. Na taj će način tijelo iskoristiti dragocjeni beta-karoten.

Gusto recepti s patlidžanom:

Patlidžan na žaru

Sastojci: 1 glavica crvenog luka, 1 do 2 češnja bijelog luka, 2 do 3 kašike maslinovog ulja, 500 g oguljenog paradajza (kockice), malo soli i ljute paprike u prahu, kašičica šećera, 2 patlidžana, 150 g ovčjeg sira, 3 do 4 grančice majčine dušice.

Priprema: Ogulite luk i češnjak pa ih narežite na kockice i popržite na 1 kašičici vrućeg ulja. Dodajte paradajz (zajedno s tekućinom), a kada smjesa zakuha smanjite vatru i kuhajte dok se umak sasvim ne zgusne. Potom umak od paradajza začinite solju, ljutom paprikom i šećerom. Patlidžane očistite, operite i narežite na 1 cm debele ploške, posolite ih i ostavite 5 do 10 minuta. Ovčji sir narežite na kockice. Načupkajte listiće s grančica majčine dušice. Ploške patlidžana osušite pomoću papirnatog kuhinjskog ubrusa te ih premažite maslinovim uljem. Pecite ih na vrućem žaru 2 do 3 minute, a zatim dodajte umak od paradajza i sir te nastavite peći još 1 do 2 minute. Prije nego ponudite patlidžane na žaru pospite ih listićima majčine dušice.

Patlidžan s jogurtom

Sastojci: 1 veći patlidžan, 1 kašičica soli, 1 kašičica soka od limuna, maslinovo ulje za prženje, 1 jogurt, 2 režnja zgnječenog bijelog luka, malo soli, 1 kašičica crnog bibera, 2 kašičice maslinovog ulja

Priprema: Izmutite jogurt tako da postane glatki i kremasti umak. Dodajte zgnječeni češnjak, malo soli, biber i maslinovo ulje. Sve ponovno dobro izmutite. Zatim sve spremite u zatvorenu posudu u frižider do serviranja. Ogulite patlidžan. Narežite ga na vrlo tanke odreske po dužini. Posolite s kašičicom soli i dodajte kašičicu soka od limuna. Dobro utrljajte so i sok od limuna na obje strane odrezaka od patlidžana. Stavite odreske od patlidžana da odstoje oko 30 minuta. Zagrijte maslinovo ulje u većoj tavi. Kada je ulje vruće, stavite odreske od patlidžana da se prže. Pržite u više tura ako vam ne stanu svi odresci odjednom. Pržite oko 2 - 3 minute sa svake strane, dok patlidžan ne dobije bogatu crveno-smeđu boju. Pržene odreske servirajte uz umak od jogurta s češnjakom

Patlidžan na katalonski način

Sastojci: 3 patlidžana, so, ulje, paradajz, bijeli luk, prezle, peršunov list

Priprema: Tri patlidžana operite i isijecite po dužini, posolite i ostavite malo da stoje. Ocijedite vodu i patlidžane zatim pržite na vrelom ulju, da malo porumene. Pečene patlidžane redajte u tepsiju, a preko njih stavite zreli paradajz isječen na kolutove, posut sitno isjeckanim bijelim lukom i mrvicama. Posolite i pobiberite, prelijte uljem i stavite u rernu da se peče pola sata. Prije nego što će biti gotovo, jelo pospite sitno isjeckanim peršunovim listom.

Rolada od patlidžana

Sastojci (za 4 osobe): 800 g pelata (oljušteni, cijeli plodovi paradajza), 50 g crvenog luka, 2 protisnuta režnja bijelog luka, 700 g patlidžana, 200 g kuhane šunke narezane na ploške, 200 g mozzarelle, 50 g edamera, 2 kašičice maslinova ulja, so, biber, 1 kašičica šećera, ½ kašičice suhog bosiljka, 50 g parmezana

Priprema: Patlidžane operite, narežite na uzdužne ploške debljine 1 cm i ostavite u posoljenoj vodi 15 minuta. Ocijedite ih, osušite i popržite na teflonskoj tavi. Na pripremljenu plošku patlidžana stavite plošku šunke i plošku mozzarelle te ih preklopite. Na maslinovom ulju popržite sitno nasjeckani luk, dodajte narezane pelate, so, biber, šećer, bosiljak i češnjak, pa pirjajte na laganoj vatri dok ne dobijete gusti umak. Na dno vatrostalne posude stavite malo umaka, posložite pripremljene punjene patlidžane, zalijte ih preostalim umakom i pospite naribanim edamerom. Pecite u rerni zagrijanoj na 230°C 15 minuta. Poslužite toplo, posuto parmezanom.

Paprika - začin bez kojeg se ne može

Pradomovina paprike su Meksiko i Gvatemala. Sjemenke jedne vrste paprike su čak pronađene u grobovima starih Peruanaca. Za prijenos paprike iz Amerike u Evropu zaslužan je Kristofor Kolumbo. Naime, 1494. godine dr. Chanca, ljekar iz Sevilje, koji je pratio Kolumba na njegovom dugom putovanju do Amerike, prvi je opisao plodove paprike. Međutim, trebalo je proći čak čitavo jedno stoljeće da paprika pređe put od ukrasne biljke do korisnog povrća i pojavi se na stolovima Evropljana kao dio ukusne i korisne hrane. Nakon ukrašavanja vrtova ili kao dekoracija stolova, paprika je konačno postala ono što i zaslužuje - visokovrijedna namirnica.

Na našim prostorima paprika je bila poznata već u XVI stoljeću, a najvjerovatnije je stigla preko Italije kojoj su papriku darovali Španci. Zanimljivo je istaknuti kako se dugo držalo da je ljuta paprika (kao začin) stigla iz daleke Indije, poput bibera. Zbog toga su je i zvali ‘španski biber’ i ‘turski biber’. Današnje ime paprika je dobila u Mađarskoj (u XVIII stoljeću), gdje se plantažno uzgajala. Mađari su ubrzo postali poznati kao veliki uzgajivači crvene (slatke i ljute) paprike koju su sušili i mljeli. Mađarska kuhinja je i poznata po brojnim jelima s obilnim dodatkom crvene - i slatke i ljute paprike, naročito ljute. Mljevena paprika (slatka i ljuta) danas je nezamjenjiv začin u kulinarstvu mnogih zemalja širom svijeta. Bez ljute paprike neka se jela (kao npr. fiš paprikaš ili ljute slavonske kobasice) ne mogu ni zamisliti.

Gusto savjet: Ko ima slab apetit (a uz to je i mršav), može dnevno uzeti 0,5 do 2 grama mljevene slatke crvene paprike. Time će mu se povećati apetit, a snaga i tjelesna masa, zna se, idu na usta.

Bogata vitaminom C

Crvena paprika ima znatno veću energetsku i hranjivu vrijednost (100 dg ima 176,2 kalorije) od zelene paprike (100 dg ima 117,2 kalorije). Crvena paprika bogatija je od zelene i vitaminima (karoten, B1, B2 i C). Paprika se posebno cijeni zbog velike količine vitamina C. Od nje je vitaminom C bogatiji samo peršun. U 100 g jestivog dijela paprike ima 50 do 250 mg, a prema nekim podacima - čak 400 mg vitamina C.

Dragocjeni začin u kuhinji

Paprika kao začin potiče od crvene paprika iz roda Capsicum Annum. To je žarko crveni prašak koji se pravi od sasušenih zrelih plodova. Boja, okus i ljutina začina ovisi o vrsti paprike koja se upotrebljava za njega. Npr. mađarska paprika ima slatkast okus, a španska paprika ljuća je od nje. Postoje različite vrste mljevene paprike: slatka, poluslatka i ljuta. Začin paprika se upotrebljava kao dodatak jelima sa mesom i peradi, te za dekoriranje (npr. za jela s ribom i povrćem, punjena jaja). Koristi se u mađarskim jelima (npr. gulaš i pileći paprikaš) i u španskim jelima (plodovi mora, školjke, riža, kobasice). Samljevena paprika nema dug vijek trajanja. Ukoliko je loše zapakovana, brzo se pokvari, zgrudva i izgubi miris. Da biste jelima sačuvali lijepu crvenu boju, ne smijete papriku pržiti sa masnoćom jer potamni i poprimi gorak okus.

Gusto savjet: Citrin u paprici povoljno djeluje na cirkulaciju krvi pa se ona preporučuje osobama koje boluju od arterioskleroze i poremećaja u krvotoku i krvnim žilama.

Oprez za gastritičare

Kod uzimanja ljute paprike treba biti oprezan jer kapsaicin (zbog kojeg je paprika ljuta) može dovesti do gastritisa (upale želučane sluzokože) i povećanja želučane kiseline, pa čak i upale bubrega. Osobe koje imaju želučane i crijevne tegobe, probleme s bubrezima, mokraćnim mjehurom i hemoroidima, moraju zaboraviti ljutu papriku i u najmanjim količinama jer im ona, bez izuzetka, pogoršava ionako tegobno stanje.

Ljekovita svojstva

Otkriveno je kako sastojak kapsaicin sprečava pretvorbu nezrelih masnih ćelija u zrele masne ćelije koje u sebi imaju veću količinu masnog tkiva. Prema objašnjenjima naučnika, kapsaicin djeluje kao biohemijski signal koji potiče masne ćelije na apoptozu, mehanizam kojim se ćelije same razgrađuju. Kapsaicin je, inače, od pamtivijeka ljekovito sredstvo za sprečavanje zgrušavanja krvi, poboljšava cirkulaciju i time oslobađa od simptoma kao što su hladne noge ili ruke, vrtoglavice itd. Uz to, zajedno sa vitaminom C kojim paprika obiluje, jača odbranu organizma od infekcija.

Paprika je jedna od malog broja namirnica koje sadrže likopen, karotenoid koji može pomoći u prevenciji različitih oblika karcinoma. Nizak nivo likopena u krvi inicira povećani rizik od razvoja karcinoma grlića materice, bešike i pankreasa. Beta-karoten može pomoći u prevenciji oboljenja koronarnih arterija, a također pomaže i u prevenciji ćelijskih oštećenja koja dovode do preranog starenja.

Gusto savjet: Smatra se da plodovi paprike zbog brojnih antioksidansa produžuju život, a stara istočnjačka mudrost tvrdi da je tajna dugovječnosti u crvenoj paprici, maslacu i medu.

O, papričice, o, papričice, to je vrlo dobra stvar

Ljuta paprika pojačava apetit i poboljšava probavu. Paprika, slatka ili ljuta, korištena svježa, osušena, mljevena, tucana ili konzervirana, vrlo je zdrava za naš organizam, stimulira apetit, pozitivno utječe na probavu, a ima i dezinfekciono dejstvo. Ekstrakti ljute paprike služe kao sastojci mnogih ljekovitih sredstava koja upotrebljavamo za liječenje reumatskih i sličnih oboljenja. Poznato je da crvena paprika zahvaljujući kapsaicinu potiče termogenezu. Problem kod potencijalne kliničke primjene kapsaicina je njegov jako oštar okus, međutim, čini se da i za to postoji rješenje: CH-19 Sweet je vrsta paprike koja sadrži kapsiat koji nije tako ljut kao kapsaicin, a također ubrzava metabolizam.

Gusto zanimljivost: Koliko je kapsaicin ljut, može se vidjeti po tome što se njegova ljutina osjeća i u razrjeđenju od gotovo milion puta.

Gusto mini - recept:

Raita

Potrebno: pola manjeg krastavca nasjeckanog na sitne komadiće (ocijeđenog), 1 nasjeckani luk srednje veličine, 150 g jogurta, kašičica curry začina, so, biber, crvena paprika

Priprema: Izmiješajte sve sastojke, pospite sa crvenom paprikom. Servirajte sa jelima od riže i mesa.