Ne možete kontrolisati svoj apetit? Od dijeta imate više štete nego koristi? Natjerate se vježbati, ali uloženi trud poništite prejedanjem? Kako kontrolisati apetit?
Pripremio: Adnan Učambarlić

Prije svega, u prehranu uvrstite složene ugljikohidrate, jer oni čine temelj prehrane i osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti. Osjećaju sitosti pridonosi i proteinska hrana - poput mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki.

Problem s dijetama je što, između ostalog, zakidaju organizam od vrijednih hranjivih tvari, a što dodatno potpiruje osjećaj gladi. Temelj kvalitetnog mršavljenja čini usvajanje uravnotežene energetsko-restriktivne dijete, odnosno dijete koja je restriktivna samo s obzirom na unos energije, ali ne i hranjivih tvari. To znači da unos masti i/ili ugljikohidrata treba smanjiti do te mjere da se ostvari energetski deficit od 500 do 1.000 kcal u odnosu na procijenjenu cjelodnevnu energetsku potrošnju i time ostvari gubitak od pola do jednog kilograma sedmično, što se smatra optimumom u pravilnom mršavljenju.

Vlakna
Svaki se plan prehrane treba temeljiti na hrani visoke nutritivne gustoće, tj. onoj hrani koja obiluje vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i fitokemikalijama, a siromašna je energijom. Tu se, prije svega, misli na cjelovite žitarice, povrće i voće te mahunarke. Prehrambena vlakna kojima obiluju ove namirnice mogu biti važna pomoć u procesu mršavljenja jer sama po sebi nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti da apsorbiraju vodu mogu pridonijeti osjećaju sitosti. Osim toga, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije u kratkom vremenu. Dodatno, prema nekim saznanjima vlakna ometaju apsorpciju masti.

Šta sa mastima
Tokom redukcijske dijete valja konzumirati hranu u manje masnim varijantama što uz već spomenutu hranu visoke nutritivne gustoće uključuje perad (bez kožice), ribu i niskomasne mliječne proizvode. Naime, masti su koncentrirani izvor energije pa je uputno ograničiti unos namirnica koje ih sadrže u visokom udjelu (ulja, puter, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.) kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). Hrana primjerena redukcijskoj dijeti priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.

Tekućina
Važan dio dijete čini i adekvatan unos tekućine. Odrasle osobe trebaju unositi 1,5 l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivni, tada i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera i fosforne kiseline.

Doručak idealno sredstvo za pokretanje metabolizma i osiguravanje energije potrebne za predstojeći dan. Ipak, istraživanja navode da 17 do 37 posto odraslih osoba za to ili ne zna, ili ih nije briga.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Jedan od prvih sistema koje doručak pokreće je centralni nervni sistem, odnosno mozak. Njegova aktivnost je ujutro, nakon noćnog višesatnog odmora često usporena, stoga ako želimo podići koncentraciju na željenu razinu moramo nahraniti mozak. Namirnice koje prije svega pokreću mozak su ugljikohidrati, stoga njima zdrav doručak treba obilovati.
Istraživanja su pokazala kako 90% ljudi koji su izgubili 15 ili više kilograma, a koji su uspjeli ostati na istoj težini više od godinu dana, doručkuje svakog dana.
Osim što smanjuje napetost i razdražljivost, doručkovanjem ćete i nesvjesno poraditi na održavanju (pa čak i postizanju) idealne tjelesne mase - izbjeći ćete usporavanje metabolizma i generiranje masnih zaliha. Osobe koje redovno doručkuju rjeđe su depresivne, rjeđe su izložene emocionalnom stresu te se općenito bolje nose sa stresnim situacijama. A i zdrav doručak će vas zaustaviti u posezanju za nezdravom hranom (krofne, lisnato tijesto, slatkiši, grickalice) u trenucima kada zbog pregladnjelosti šećer u krvi padne na minimalnu razinu.

Irski istraživači otkrili su da osobe koje ne preskaču doručak bolje slijede preporuke nutricionista o adekvatnom unosu masti, proteina i ugljikohidrata. Također, manja je vjerojatnost da će razviti nedostatak kalcija, željeza i vitamina B.

Roditelji svojim primjerom trebaju pokazati djeci kako započeti uspješan dan. Kako biste potaknuli dijete na doručak, probudite ga nešto ranije jer žurba i brzo natrpavanje hrane nije dobar način da naviknete dijete na zdravo doručkovanje! I unos tekućine je bitan. Dokazano je, naime, da se djeca koja u organizam ne unose dovoljno tekućine u školi brzo umaraju i gube koncentraciju, a mogu patiti i od glavobolje.
U prilogu časopisa American Journal of Clinical Nutrition objavljen je pregled istraživanja koja su se bavila uticajem doručka na mentalne sposobnosti djece. Prema rezultatima, djeca koja ne doručkuju redovno, slabije funkcionišu ujutro i imaju manje uspjeha u rješavanju problema koji se postave pred njih. Sličan uticaj imalo je i na verbalne sposobnosti, kreativnost i sposobnost usvajanja novih znanja. Istraživanja su također pokazala kako redovno doručkovanje smanjuje pretilost u djece, razinu kolesterola te grčeve u trbuhu (najčešće uzrokovane glađu).

Namirnice koje je poželjno da dijete konzumira za doručak:
- integralni hljeb i peciva
- integralne žitarice i pahuljice
- voće (sezonsko i sušeno)
- povrće
- nemasno meso i riba
- mlijeko i mliječni proizvodi, svježi sir
- zobena kaša (s dodatkom voćnih sirupa)
- sjemenke i orašaste plodove
- mahunarke
- tvrdokuhana jaja
- pileća juha

Uz to nikako ne treba zaboraviti na zdrave napitke poput prirodnog soka od narandže ili mandarine i čaja s medom.

U što većoj mjeri trebalo bi izbjegavati, odnosno djecu odviknuti od (česte) konzumacije: - grickalica:
- gaziranih napitaka
- prženih jela
- keksa i kolača
- začinjenih i slanih jela
Klonite se mesnih prerađevina sa visokim postotkom masti; radije posegnite za proizvodima od puretine ili za tunjevinom koja obiluje omega-3-masnim kiselinama. Klonite se i procesiranih pahuljica (žitarica), sirupa, namaza i bijelog hljeba jer se baziraju na “brzim” ugljikohidratima koji se u vrlo kratkom vremenu probave i ostavljaju vas gladnima unutar par sati.
Odličan primjer zdravog doručka, naročito za školarce, je tzv. “Oslo doručak” : zobene pahuljice se namoče uvečer u mlijeko. Ujutro se smjesa zagrije, doda kašičica meda i sitno naribana mrkva ili jabuka te doda još vrućeg mlijeka. Po želji se može dodati i bilo kojeg suhog voća. Takav doručak ima odličnu nutricionističku vrijednost, jer se sastoji od potrebnih žitarica, vitamina i minerala, što mališanima daje potrebnu snagu, ali im i jača vid i imunitet.
Mnogima je za preskakanje prvog dnevnog obroka najčešći izgovor nedostatak vremena - istraživanja navode kako 17 do 37 posto odraslih osoba izostavlja doručak. No odlučite li se za integralne žitarice sa mliječnim proizvodima, za pripremu i konzumiranje trebat će vam svega pet minuta koje zasigurno možete izdvojiti.

Još jedan od izgovora za preskakanje doručka je strah od dobitka na težini, no mnoga istraživanja tvrde da je to potpuno pogrešna taktika pri postizanju ili zadržavanju vitkosti. Propustite li doručak, znatno su veći izgledi da će vas uhvatiti neutaživa glad tokom dana i natjerati vas da zgrabite prvu hranu u blizini, što vrlo često budu visokokalorični proizvodi iz obližnje pekare. Stoga ne trebaju čuditi rezultati studija koji ukazuju na povećanu učestalost debljine među osobama koje ne doručkuju.

Preskakanje doručka može se štetno odraziti na mnoge organske sisteme - istraživanje provedeno u Japanu pokazalo je da studentice koje povremeno doručkuju ili pak uopće ne doručkuju imaju značajno učestalije menstrualne bolove od onih koje doručkuju svaki dan. Isto tako studentice koje uopće ne doručkuju pokazuju tendenciju ka opstipaciji.

Rezultat preskočenog doručka su smanjena koncentracija, produženo vrijeme reakcije, niska razine šećera u krvi i smanjena radna produktivnost.

Redovno doručkovanje je koračanje ka zdravom srcu i krvožilnom sistemu. Prema američkim istraživanjima, ljudi koji redovito doručkuju imaju znatno niži kolesterol u krvi od onih koji preskaču doručak. Razina kolesterola, naime, ovisi o mnogim faktorima, uključujući količinu masnoća i vlakana u konzumiranoj hrani. Zdrav doručak je siromašan mastima i bogat prehrambenim vlaknima.

Krenete li na spavanje odmah nakon večere, rizik da ćete doživjeti moždani udar povećava se za čak 66 posto! Pričekajte zato barem sat vremena prije nego se ušuškate u krevet.

Pripremila: Ivana Jokić

Na Medicinskom fakultetu u Lonnini u Grčkoj proučavali su 500 osoba od kojih je polovina imala moždani udar, a druga polovina akutni koronarni sindrom (česti oblik srčanih bolesti sa smanjenim dotokom krvi u srce zbog začepljenih arterija). Ispitanike su podijelili u dvije grupe. One koji su pričekali 60 do 70 minuta nakon večere, te su zatim išli na počinak, i one koji su odmah išli spavati. U drugoj su grupi ljudi imali 66 posto veću šansu dobiti moždani udar. Osobe koje su pričekale između 70 i 120 minuta, bile su 76 posto zaštićenije

Većina konvencionalnih dijetnih programa zahtijeva ekstremno nizak unos kalorija - između 800 do 1.200 kcal ili manje za žene, te 1.500 do 1.800 ili manje za muškarce. Moguće je izgubiti tjelesnu masu ukoliko ovako drastično smanjite unos kalorija, ali postoje i popratni problemi.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Prvo, gubitak tjelesne mase koji se postiže niskokaloričnom ishranom gotovo da nikada ne potraje. 90% ljudi koji smršaju konvencionalnim programima dijeta ne mogu dugo da izdrže niskokaloričan način ishrane.

Drugi problem je taj što većinu tjelesne mase koja se gubi niskokaloričnom dijetom čine zapravo voda i mišićno tkivo, a ne salo. Istraživanja pokazuju da dijete nikada ne uspijevaju dugoročno.

Uprkos činjenici da su dijetni programi i proizvodi za mršavljenje dostupniji nego ikad ranije, gojaznost i dalje raste. Postoji dobar naučni razlog zašto pokušaji mršavljenja uglavnom ne uspijevaju.

Većina ljudi pravi uobičajenu grešku pokušavajući da “izgladni” svoje tijelo i istope salo strogim dijetama. S obzirom na to da ljudsko tijelo ima složen i nepogrešiv niz odbrambenih mehanizama koji ga štite od umiranja od gladi, fiziološki je nemoguće trajno smršati pomoću dijeta sa unosom vrlo malog broja kalorija.

Čim vaše tijelo osjeti nedostatak hrane, ovi odbrambeni mehanizmi se uključuju. Ljudsko tijelo je jednostavno prepametno da bi ovakav restriktivni pristup sa unosom vrlo malo kalorija ikada uspio.

Imate problema sa nervozom i razdražljivošću? Na poslu nikako ne možete da se koncentrišete, a za to sve krivite stres i loše vrijeme? U tom slučaju, najbolje bi bilo da obratite pažnju na to šta jedete - jer za takvo raspoloženje često je odgovorna i pogrešna ishrana.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Naime, hrana koja ubrzava organizam, blokira proizvodnju adrenalina i samo privremeno daje osjećaj snage i poletnosti nije baš preporučljiva za jesti u stresnim trenucima, budući da samo produbljuje stres. Stres je tu samo okidač zbog kojeg organizam zahtijeva hranu, a čovjek je unosi i kad za to nema potrebe, najčešće tako da ni ne osjeti šta i koliko jede. Nutricionistkinja dr. Lejla Kažinić Kreho u knjizi Zdravi i fit navodi namirnice koji su pravi “uznemirivači” organizma te objašnjava šta se događa u tijelu nakon njihove konzumacije.

Slane grickalice, sendviči
Povećan unos soli blokira žlijezde koje luče adrenalin, a on vam daje dodatnu energiju i podiže raspoloženje. Bit ćete razdražljivi, umorniji i ubrzo ponovno gladni.

Slatke grickalice
Unos šećera izazvat će pad koncentracije, lupanje srca, zaboravnost, čak i poteškoće s vidom te agresivnost. Pojedete li ih navečer teže ćete zaspati, a i izgubiti želju za seksom jer će šećerna injekcija snage djelovati vrlo kratko. Dok dođete do postelje, splasnut će. Dugotrajno konzumiranje većih količina šećera opterećuje gušteraču i dovodi do dijabetesa.

Ljute grickalice
Ubrzivači organizma poput đumbira, hrena i čili papričica dobri su, ali ciljano. Ni slučajno ne dok ste pod stresom. Nakon unosa ljute hrane organizam dobiva novu energiju i miješa je sa stresom te ga potencira. Osim toga, ljuta hrana razbuđuje pa je nemojte konzumirati navečer prije spavanja.

Kafa
Crni napitak izvor je stimulansa - kofein (potiče stvaranje hormona stresa, nakuplja salo oko struka, oštećuje srce i mozak), teobromin i teofilin (razbuđuju te mogu izazvati probleme sa spavanjem).

Čaj
Tamni čajevi puni su kofeina, oni čajevi koji sadrže bergamot i službeno su proglašeni opijatima. Ako ste skloni anemiji, odbacite naviku pijenja tamnog čaja ili kafe nakon jela jer umanjuju apsorpciju željeza.

Alkohol
Svako ispijanje alkohola u vrijeme gužve na poslu kobno je jer se on pod djelovanjem inzulina pretvara u mast i taloži na jetru. Ona zbog toga ne može obnašati svoju funkciju filtera, a upravo to radi prekovremeno kada ste pod stresom. Toksini ostaju u tijelu i talože se po okolnim organima. Sve što je više od čaše vina nakon ručka kobno je.

Gazirana pića
Kombinacija kofeina i šećera te umjetnih boja - stres u bočici! Nekoliko decilitara hladnog napitka tek će kratko osvježiti, šećer će jurnuti u krv, sjesti na gušteraču, želudac će se šokirati od hladnoće, a vi ćete kratko biti hiperaktivni. Do iduće bočice.

Crveno meso
Sastojci iz junetine, govedine i dr. podižu razinu dopamina i norepinefrina, a oba su povezana s povećanjem uznemirenosti i stresa.

Brza hrana je ipak najgora

Brza hrana nije samo loša za zdravlje nego može i aktivirati nestrpljivost i prenaglo ponašanje, otkrilo je to novo istraživanje naučnika sa Univerziteta u Torontu. Naime, sama ideja fast fooda je da poveća produktivnost i učinkovitost time što vrlo brzo možemo pojesti odabranu hranu i preći na obavljanje drugih stvari. Naučnici sada tvrde kako čak i sama izloženost brzoj hrani i s njom povezanim simbolima može ljude učiniti nestrpljivima i nervoznima.

U jednom su eksperimentu stručnjaci na ekranu izmjenjivali simbole koji predstavljaju brzu hranu, kao što je McDonald’sov zlatni luk. Izmjenjivanje se odvijalo u milisekundama pa sudionici nisu mogli svjesno identificirati ono što su vidjeli. Takva nesvjesna izloženost simbolima povećala je brzinu čitanja sudionika u sljedećem zadatku koji su dobili.

U sljedećem zadatku sudionici su se morali sjetiti kako im je bilo jesti u fast food restoranu. Pokazalo se da su nesvjesno odabirali hranu koja se brže jede i uz koju se štedi na vremenu.

U posljednjem eksperimentu pokazalo se da ljudi koji su izloženi oznakama fast food restorana pokazuju veći otpor prema štednji. Radije odmah plate nešto što je jeftinije nego da uštede novac i kasnije kupe nešto veće.

Naučnici kažu kako u tome nema ništa čudno jer brza hrana predstavlja kulturu efikasnosti i trenutnog zadovoljstva. Problem je u tome što se ta potreba za uštedom vremena javlja i bez obzira na to trebamo li uopće više vremena ili ne, pa smo zato nervozniji i nestrpljiviji.

A kako protiv nervoze?

Kao što ste mogli zaključiti, užurbani život ne ostavlja dovoljno vremena za razmišljanje o načinu ishrane. O hrani koju unosimo počinjemo da razmišljamo tek kada se odlučujemo na dijetu. Međutim, ne treba razmišljati samo o kilogramima već i o raspoloženju.

Teško se koncentrišete na posao ili bilo koji drugi zadatak koji morate da obavite? Pogledajte kako i kada jedete. Stručnjaci tvrde da je za lošu koncentraciju odgovorna navika izbjegavanja doručka. Postoje istraživanja koja su dokazala da ljudi koji ne doručkuju gube koncentraciju sredinom dana i nisu efikasni. Doručak je veoma važan jer mozgu osigurava glukozu i druge potrebne tvari za normalno funkcionisanje.

Idealno vrijeme za prvi dnevni obrok je tokom prvih sat vremena nakon buđenja. Ako stvarno ne možete odmah obilno da jedete, birajte voće jer će vam i ono osigurati potrebnu energiju.

Naučno je dokazano i da hrana siromašna ugljikohidratima uzrokuje nemir i nervozu. Naime, nedostatak dovoljne količine ugljikohidrata uzrokuje smanjenje serotonina u organizmu, hormona koji je odgovoran za dobro raspoloženje. Ako želite da smanjite nervozu i nemir, obogatite svoju ishranu integralnim namirnicama poput hljeba, tjestenine i riže. Na taj način održat ćete zdravu količina šećera u krvi i nećete biti nervozni i nemirni.

Dobra kombinacija namirnica može pomoći u dobijanju mišićne mase prilikom vježbanja. Najvažnije je da nakon vježbe pojedete 20 grama proteina. Šta tačno jesti, određuje doba dana.

Pripremila: Ivana Jokić

Za vježbe ujutro

Frape

Frape od šumskog voća i nemasnog jogurta ili nemasnog mlijeka dobar je izvor proteina. Uz proteine, dobit ćete zdrave ugljikohidrate i antioksidanse. Aktivne osobe trebaju uzimati dosta antioksidansa jer slobodni radikali nastaju kad ćelije troše ili metaboliziraju kisik.

Omlet i čaša mlijeka

Dva jajeta i čaša nemasnog mlijeka dat će vam 20 grama proteina potrebnih nakon vježbe. Sve upotpunite kriškom integralnog kruha i šoljicom jagoda. Imat ćete snage sve do ručka.

Za  vježbe popodne

Sendvič od salate i lososa
Sendvič treba imati oko 90 grama lososa, paradajz, zelenu salatu, maslinovo ulje, integralni kruh i luk. Ako nemate losos, zamijenite ga tunom.
Integralni tost, maslac od kikirikija i čaša mlijeka
Jedna kriška integralnog pšeničnog tosta sadrži 2,5 g proteina, kašika maslaca od kikirikija 8 g, a šoljica nemasnog mlijeka 10 g.

Za vježbe prije večere

Pileća prsa s povrćem
Naveče vam treba nešto jednostavno i brzo za pripremu što će ipak pružiti potrebne proteine. Piletina je idealan izbor.

Teen godine nisu lake ni za koga, to već opće poznata stvar. Ipak, čini se kako su tim rizičnije što je tinejdžer deblji, pokazuje najnovija studija koju je finansirala američka vlada.

Pripremio: Adnan Učambarlić

“O pretilim tinejdžerima nema mnogo studija, a željeli smo vidjeti jesu li oni skloniji rizičnom ponašanju od svojih mršavijih kolega”, rekla je Meg H. Zeller iz dječje bolnije u Ohiju, koja je vodila cijelo istraživanje.

U istraživanju je sudjelovalo preko 9.000 tinejdžera te je ispitivano njihovo rizično ponašanje kao što je sklonost iskorištavanju droge i preuranjeni seksualni odnosi.

Pokazalo se sljedeće:
- izrazito pretile djevojke dvaput češće koriste cigarete od mršavijih tinejdžerica;
- izrazito pretili momci u 50 posto slučajeva probaju cigarete te započinju ozbiljno pušiti već sa 13 godina;
- pretile djevojke upola rjeđe prakticiraju maloljetnički seks od svojih mršavijih kolegica, ali šokira činjenica da, kada krenu sa seksom, pet puta češće to čine pod uticajem alkohola i droga.

Ljekari smatraju kako je potrebno još podosta istraživanja na ovom polju, ali isto tako misle kako pretilost stvara društvenu izolaciju tinejdžera, zbog koje onda oni kreću u rizična ponašanja češće od tinejdžera koji nemaju problema s kilažom.

Inače, oko 17 posto djece i tinejdžera od dvije do 19 godina je pretilo. Oni su najčešće pretili i kasnije u životu.

U knjizi The Carb Lover’s Diet tvrdi se da ugljikohidratima bogata hrana, poput krompira, hljeba i tjestenine može pomoći u gubitku suvišnih kilograma.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Autori knjige, koji rade u Centru za ljudsku prehranu na Univerzitetu Colorado u Denveru, tvrde da škrob iz namirnica kao što su banane, zobena kaša, smeđa riža i krompir potiče rad metabolizma, ima snagu suzbiti apetit, potiče raspoloženje, smanjuje stres i ubrzava gubitak kilograma.

U studiji koja je provedena na 4.451 osobi uočili su da su najmršaviji oni koji jedu najviše ugljikohidrata u obliku žitarica punog zrna, voća i povrća, dok su najdeblje osobe bile one koje su jele najmanje ovih namirnica. Dakako, prejedanje bijelim kruhom i drugim rafiniranim ugljikohidratima ima suprotan učinak.

Nutricionisti i liječnici već duže upozoravaju da prehrana s puno proteina, a malo ugljikohidrata može utjecati na gubitak kilograma, ali nije ni najmanje zdrava. Naime, trećina onoga što pojedemo trebali bi biti ugljikohidrati. Ipak, većina nutricionista oprezna je u vezi s tezom stručnjaka iz Denvera koji preporučuju još veći unos ugljikohidrata, no upozoravaju da je opasno i sasvim ih izbaciti.

Najgluplja stvar koju možete napraviti svojim grudima jest naglo smršati ili se naglo udebljati. Šteta se ne mora odmah vidjeti, ali za par godina pitat ćete se zašto sve visi, piše Net.hr.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Ako malo pripazite, grudi će same od sebe biti zdrave i privlačne. No, ako ste često na dijeti, prerano će ostarjeti.

Gravitacija nužno djeluje na tkivo grudi, a na promjene utiče i trudnoća te dojenje. A svaka promjena u obliku grudi rasteže kolagen i elastin kože, zahvaljujući kojima je koža čvrsta.

Ali, ako ste često na dijeti, kolagen i elastin će se iscrpiti još više. Posebno ako u 20-ima često gubite pa dobijete četiri do pet kilograma, do 30-e godine mogli biste imati vrlo mlohav grudni koš - nešto kao stari džemper.

Što brže gubite i dobivate kilograme na ekspres dijetama, uticaj na tkivo grudi bit će pogubnije. Naime, elastin i kolagen bolje podnose stres ako ih pogađa postupno. Osim toga, nakon naglog gubitka kilograma uglavnom dolazi naglo debljanje.

A grudi su vrlo osjetljive na promjenu kilaže. Kad se debljamo to se obično najprije vidi na grudima. A kad smo na dijeti, opet je tu najvidljivije. Što ste deblji, to su vam grudi veće i obrnuto.

Zaboravite brze dijete. Bilo koji plan prehrane koji obećava gubitak od pola do jednog kilograma na tjedan, ili više, nije dobar za tkivo. Jedite radije više povrća i voća, tako ćete smanjiti šanse za prežderavanjem. Ne preskačite obroke jer to usporava metabolizam.

Što je dijeta postupnija, to su veće šanse da neće utjecati na izgled grudi.

Uz Facebook se već često veže bullying i ostale forme agresivnog ponašanja, a sada mu je dodana još jedna negativna stvar - poremećaji u prehrani kod tinejdžerske populacije.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Prema istraživanju Univerziteta Haifa, što više tinejdžerke koriste Facebook, to su sklonije razviti neki od poremećaja u prehrani, kao što su anoreksija i bulimija.

U istraživanju je sudjelovalo 248 djevojaka od 12 do 19 godina starosti. One se ispitivane o tome koliko vremena provode na Facebooku te kakav im je stav prema mršavljenju, anoreksiji, bulimiji, vlastitom tijelu te općenito svojoj pojavi i hrani koju jedu.

Pokazalo se da što su tinejdžerke više vremena provodile na Facebooku, to su više željele smršaviti te su razvijale negativan stav prema svom izgledu.

Smatra se da je situacija ovakva jer se tinejdžeri danas fotografišu više nego ikada i za manje od minute te fotografije stižu na Facebook, gdje ih mogu vidjeti i sasvim nepoznate osobe te davati svoje komentare i prosuđivati.