U masti životinjskog porijekla spada i riblja mast, odnosno ulje jer se riblje masti ne nalaze u krutom stanju. Riblje ulje je kvalitetan izvor omega-3 masnih kiselina. Pored toga, ova namirnica popravlja raspoloženje i metabolizam, održava pokretljivost te štiti od Alzhajmerove bolesti.

Pripremila: Ivana Jokić

Gusto savjet: Čovjek normalne kilaže po svakom kilogramu tjelesne težine maksimalno može konzumirati 1 gram masti, uključujući mast iz mesa, ribe, jaja i druge hrane životinjskog porijekla. Ako je čovjek prekomjerne težine, mora mnogo rigoroznije kontrolisati unošenje masti.

Koristan savjet za sportiste ili za sve koji puno hodaju je da trebate imati što zdravije zglobove, a kašika ribljeg ulja će napraviti čudo. Primjena ribljeg ulja može pomoći u smanjenju simptoma kod astme izazvane fizičkim naporom, pokazala je jedna studija. Riblje ulje smanjuje suženje disajnih puteva kod astmatičara, a time i potrebu za korištenjem lijekova. Također, djeca koja konzumiraju veće količine ribljeg ulja u ishrani rjeđe obolijevaju od astme. Kod dece koja su dobijala 300 mg ribljeg ulja dnevno simptomi astme su se smanjili, pokazala su dugogodišnja istraživanja.

Gusto upozorenje: Čistoća ribljeg ulja je važan faktor o kojem se mora voditi računa. Riblje ulje se dobija od svježe, slatkovodne ili morske ribe. Riba može biti zatrovana toksičnim jedinjenima kao što su na primjer olovo, živa, arsen ili dioksini, što može imati negativnog uticaja na ljudsko zdravlje. Mnoge kompanije prodaju ultrafino destilisano ulje, ali je uvijek potrebno provjeriti koji su njihovi standardi proizvodnje!

U ribljem ulju se nalazi vitamin D koji je jako važan vitamin, posebno zimi. Najviši procent omega-3 kiselina se nalazi u masnoj ribi, kao što su losos, tuna, skuša i haringa. Riblje ulje se kod nas veoma rijetko koristi u ishrani, jednim dijelom vjerovatno i zbog cijene. Jedna flaša ribljeg ulja će vas koštati 15-20 KM, ali imat ćete veliku korist od njega. Također, od ovog ulja se pravi mast koja se upotrebljava u kozmetičke svrhe jer obnavlja oštećene ćelije kože. Preparati na bazi riblje masti preporučuju se i u njezi iritirane kože beba. Ipak, treba napomenuti da nedavno provedena istraživanja u Velikoj Britaniji pokazuju da oboljeli od raka koji se liječe citostaticima ne trebaju uzimati dodatak ishrani u vidu ribljeg ulja. Dvije masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju, a koje proizvode i matične ćelije u krvi, utiču da tumori postanu imuni na terapije.

Gusto zanimljivost: Jedna studija sugeriše da riblje ulje odlaže proces starenja. Tokom istraživanja stručnjaci su došli do zaključka kako prisutnost omega-3 kiselina u tijelu sprečava oštećenja DNK u ćelijama. Dakle, procesi upala su svedeni na minimum pa je i proces starenja usporen.

Recept za vašeg kućnog ljubimca - riblji kolačići za pse

Sastojci: šoljica pšeničnog brašna, 400 ml vode, 2 jajeta, 50 ml maslinovog ulja, 50 ml ribljeg ulja, 1 konzerva zgnječenih sardina

Priprema: Pomiješajte sve sastojke i mijesite dok se ne dobije čvrsto tijesto. Izvaljajte ga i izrežite u željene oblike. Pecite u pećnici 40 minuta na 180°C. Kada su pečeni, ostavite ih preko noći u toploj pećinici da se još malo posuše.

Gusto recepti sa ribljim uljem:

Vijetnamska salata

Sastojci: kozice količina po želji, 50 g graha iz konzerve, 1 mrkva očišćena i izrezana na tanke trakice, krastavac izrezan na tanke trakice, 2 luka izrezana na tanke kriške, šaka bilja: bosiljak, korijander, menta - oprano i osušeno, biber, čili; Za dressing: ½ kašike octa, 3 kašike vode, 1 kašičica šećera, sok od jednog limuna, 1 kašika ribljeg ulja, ¼ kašike đumbira

Priprema: Napravite azijski dressing miješajući sve sastojke te na kraju dodajte šećer. Dressing ne smije biti previše sladak niti treba previše dodati ribljeg ulja, treba biti neutralan. Dodajte kozice  i ostale sastojke u dressing i dobro izmiješajte. Zatim prvo aranžirajte na tanjire pa onda prelijte dodatno ostatkom dressinga.

Riblji fileti sa pivom

Sastojci: 750 g ribljih fileta po izboru, so, biber, sok od ½ limuna, 1 kašičica senfa, 2,5 dl piva, 8 punih kašika brašna, 1 kašika biljnog ulja, 2 kašike ribljeg ulja, 1 ravna kašičica šećera, 1 pakovanje jogurta, ½ kesice majoneze, nekoliko kiselih krastavaca, 1 tvrdo kuhano jaje

Priprema: Operite riblje filete, osušite ih kuhinjskim papirom i isijecite na odgovarajuće komade. Posolite, pobiberite, prelijte limunovim sokom i začinite senfom. Pivo uspite u zdjelu, dodajte brašno i dobro umutite. Dodajte ulje, šećer i so. Riblje filete potopite u tijesto od piva i pržite dok riba ne dobije zlatnosmeđu boju. Izvadite i ostavite da se ocijedi. Napravite preliv od jogurta, majoneze, sjeckanog jajeta, krastavaca i ribljeg ulja. Servirajte uz krompir salatu prelivenu uljem i sirćetom.

Divlja cikorija sa jajima

Sastojci: ½ kg divlje cikorije, 3 jajeta, so, biber, riblje ulje, ocat

Priprema: Divlju cikoriju očistite i stavite da se kuha u kipuću zasoljenu vodu. Kuhajte oko 15 minuta. Jaja posebno skuhajte na tvrdo. Jaja potom narežite na listove, preko njih poslažite cikoriju, posolite, pobiberite, zalijte ribljim uljem i octom.

Evropski inćun (Engraulis encrasicolus) je jedna od najvažnijih riba u prehrambenom lancu Mediterana. Budući da je iznimno ukusan, priprema se na svakojake načine (na našim prostorima je najcjenjeniji kao riba za soljenje). Poput ostalih plavih riba, bogat je omega-3 masnoćama te se preporučuje u prehrani, osobito djeci.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Inćuni su ribe zelenkasto-plave boje sa donje strane, trbuh im je svjetliji, bojom i izgledom je sličan srdeli, iako je znatno vitkiji i nešto kraći te ima šiljastiju glavu i krupnije oči. Naraste do dvadesetak centimetara dužine, a živi do tri godine. Živi u jatima, na dubinama do 400 m, a hrani se planktonom. Lovi se mrežama plivaricama.

Živi na području istočnog Atlantika, od juga Norveške, pa sve do juga Afrike. Rasprostranjen je i u cijelom Mediteranu, uključujući i Jadran, Crno i Azovsko more, a primijećen je čak i u Baltiku.

Inćuni spadaju u grupu polumasnih plavih riba. 100 g svježih inćuna sadrži 138 kalorija, te 21,6 g proteina visoke biološke vrijednosti, 4,8 g masnoća sa 1,4 g omega-3 masnih kiselina. Bogati su nukleinskim kiselinama RNK i DNK koje utječu na podmlađivanje. Sadrže i minerale (28,2 mg kalcija, 1 mg željeza, magnezija i natrija u tragovima), vitamin A, vitamine grupe B i vitamin D.

Smatraju se najpikantnijom od svih vrsta riba i jakog su okusa. Tek ulovljeni inćuni mogu se prepoznati po karakterističnoj plavičastoj boji na leđima, a kasnije gotovo pocrne (to je istovremeno i indikator svježine ribe). Sezona svježih inćuna traje od aprila do jula, a mogu se koristiti tokom cijele godine konzervirani u ulju, usoljeni, marinirani u sirćetu, sušeni i dimljeni…

Gusto zanimljivost: Inćuni u ulju imaju karakterističnu tamnu boju i snažan okus, pa se dodaju pastama, pizzama, kanapeima i sl. Marinirani su idealni kao meza i jedu se sa kostima.

Inćuni posjeduju i ljekovita svojstva - snižavaju nivo kolestrola i triglecirida u krvi, jačaju skelet, a vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija u organizmu. Ipak, ne preporučuju se osobama sa povišenom mokraćnom kiselinom u krvi (jer organizam sav purin iz ribe pretvara u ovu kiselinu). Također, osobe sa visokim krvnim pritiskom ne smiju koristiti konzervirane inćune jer su bogati natrijem.
Umjesto jedne - dvije vrste

Ljubitelji mediteranskih inćuna uvijek su više voljeli one koji žive uz obalu od inćuna koji žive na otvorenom moru. Na osnovu toga, nedavno je francuski istraživač Philippe Borsa dokazao da razlika u okusu ima uporišta u biološkoj stvarnosti te da se zapravo radi o dvije različite vrste evropskog inćuna, od kojih svaka ima svoje stanište. Tako se potvrdilo da su inćuni iz Jadranskog mora koji su smatrani jedinstvenom vrstom, nastali iz dvije različite populacije: inćuni koji žive uz obalu bljeđi su i manji od onih s pučine. Morfološkim se razlikama pridružuju i genetske, pa se tako na istom području obalni inćuni genetski jako razlikuju od pučinskih. Naprotiv, u sredozemnom bazenu, obalni inćuni koji žive u područjima koja su međusobno udaljena i nekoliko hiljada kilometara, genetski su jako slični. Ti rezultati pokazuju da je između obalnog i pučinskog inćuna ograničena genetska razmjena: ta su dva oblika dvije različite biološke vrste sa svojim posebnim staništima.
To sve za sobom povlači i ekonomske posljedice: širom Mediterana obalne inćune, koji nisu veći od 12 cm, francuski, španski i talijanski prodavači ribe zbog velike potražnje prodaju puno skuplje. Ipak, njihov je izvoz zabranjen, jer postojeći evropski zakoni ne dopuštaju izvoz inćuna manjih od 12 cm.

Gusto recepti sa inćunima:

Inćuni u zelenom umaku

Sastojci: 300 g inćuna (očišćenih), 200 g svježe nasjeckanog peršuna, 2 čili paprike (sitno nasjeckane), 2 režnja bijelog luka, 1 kašičica kapara (sitno nasjeckanih), 4 kisela krastavca (sitno nasjeckana), maslinovo ulje

Priprema: Izmiješajte peršun, čili, bijeli luk, kapare i kisele krastavce sa malo maslinovog ulja.

U porculanskoj posudi slažite naizmjenične slojeve: jedan red ribe, jedan red začina. Na kraju dolijte dovoljno maslinovog ulja da prekrije sve sastojke. Čuvajte u hladnjaku do posluživanja (moguće je da se ulje zgusne dok je jelo u hladnjaku, ali će se ubrzo otpustiti kada ga izvadite iz njega).

Marinirani inćuni sa narom i medom od kestena uz tartar od tune

Sastojci: 1 kg svježih inćuna, 2 nara, teglica meda od kestena, maslinovo ulje, 1 kg narandže, 2 kg limuna, 1 kg krupne soli, 2 stabljike celera, 200 g svježe tune

Priprema: Isfiletirane svježe inćune marinirajte u soku od limuna, narandže, maslinovog ulja i meda. Ostavite u marinadi 20-tak minuta prije posluživanja. Marinadu osvježite filetiranim narandžama i svježim narom. Tartar od tune napravite tako što ćete svježu tunu skroz usitniti,  začinite krupnom solju i maslinovim uljem te servirajte u željeni kalup. Po sredini tartara od tune pospite sitno sjeckani celer. Poslužite sa mariniranim inćunima.

Inćuni sa paradajzom i mozzarellom

Sastojci: 1 kg svježeg narezanog paradajza, 100 g mozzarelle narezane na kockice, 125 ml ekstra djevičanskog maslinovog ulja, 2 sitno narezana režnja bijelog luka, 20 velikih listova svježeg bosiljka istrganih u komade, 5 fileta inćuna u ulju, ocijeđenih i narezanih na male komadiće, ¼ čajne kašičice svježe nasjeckanog origana, ½ čajne kašičice soli, 450 g fusilla (tjestenine), svježe mljeveni crni biber

Priprema: Stavite paradajz u zdjelu za posluživanje. Dodajte mozzarellu, ulje, bijeli luk, bosiljak, inćune, origano i so. Začinite s biberom te dobro izmiješajte. Ostavite neka se marinira nekih 1-3 sata na sobnoj temperaturi kako bi se omogućilo svim okusima da se dobro izmiješaju i razviju.

Prokuhajte veliki lonac sa slanom vodom. Kuhajte fusille dok ne budu al dente. Ocijedite ih i dodajte u zdjelu s umakom. Sve dobro promiješajte i poslužite odmah.

Ublažavaju potištenost, umor, nesanicu i stres, a jedete li ih svakodnevno, osjećat ćete veću snagu i poletnost. Riječ je o zobenim pahuljicama, ali tu je još nekoliko namirnica koje odlično djeluju na organizam.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Zob za više energije
Zob sadrži više osnovnih aminokiselina od svih drugih žitarica, linolnu kiselinu, “spore” ugljikohidrate te vitamine, minerale i oligoelemente. Sadrži vlakna i betaglukane, koji pomažu smanjenju kolesterola u krvi. Ublažava potištenost, umor, nesanicu i stres. Pogoduje radu želuca i crijeva. Da biste izvukli najveću korist, jedite zob u obliku pahuljica, u mlijeku, juhi, voću i jogurtu, piše Ordinacija.hr.

Med za bolju probavu
Jača imunitet, ublažava tjelesni i intelektualni umor, sprječava gripu, prehladu i alergije te djeluje diuretski. Ipak, najveću učinkovitost pokazuje u probavi: njegovo antibiotsko djelovanje uništava štetne bakterije u želucu i crijevima, osim ostalih i one koje uzrokuju peptički ulkus. Poželjno je konzumirati što manje prerađen med. Preporučuje se uvesti ga u prehranu kao sladilo, ali u umjerenim količinama zbog njegove visoke kalorijske vrijednosti. Koristite ga kao zamjenu za šećer.

Pivski kvasac pročišćava i uljepšava
Pivski kvasac jedan je od najboljih prirodnih izvora vitamina grupe B. Sadrži i bjelančevine i minerale. Pivski kvasac pomlađuje kožu, nokte i kosu, štiti od infekcija, olakšava probavu, regulira napetost i sprječava stres. Idealan za trudnice ili kod tjelovježbe. Da biste izvukli najveću korist, svaki dan pospite kašiku pahuljica kvasca po salati ili pomiješajte sa sokom, juhom ili mlijekom.

Soja je super mahunarka
Kao i druge mahunarke sadrži vlakna, minerale i vitamine grupe B, a istovremeno je i jedan od najkompletnijih izvora bjelančevina. Bogata je fitoestrogenima, sastojcima koji imaju učinak nalik učinku ženskih spolnih hormona estrogena. Štiti od raka, sprječava kardiovaskularne poremećaje i ublažava simptome menopauze. Da biste izvukli najveću korist, poželjno je uzimati male količine tokom cijelog dana, jer aktivne tvari iz soje samo kratko ostaju u organizmu.

Plava riba za zdravlje
Bogata omega-3 masnim kiselinama, sadrži bjelančevine, sve osnovne aminokiseline te jod, kalcij, cink, željezo, selen i vitamine A i D. Imajte na umu da omega-3 masne kiseline sprečavaju rak dojke, bore se protiv upalnih bolesti, smanjuju rizik do infarkta, snižavaju razinu “lošeg” kolesterola u krvi i poboljšavaju moždane funkcije. Da biste izvukli najveću korist, plavu ribu, kao što su srdele, smrznutu, svježu ili u konzervi, treba jesti dva do četiri puta sedmično.

Iako je mnogi ne smatraju pravim mesom, riba je zapravo najzdravije meso koje ljudi koriste u svakodnevnoj ishrani. Najviše se cijeni zbog svojih nutritivnih vrijednosti, pa se preporučuje da se na trpezama nađe najmanje dva puta sedmično. Može se pripremati na različite načine, a zbog lake probavljivosti preporučuje se bolesnicima kao i svima onima koji žele izgubiti koji kilogram.

Pripremila: Dženana Hrlović

Bez obzira da li ste ljubitelj morske ili riječne ribe ili ste možda među onima koji uopšte ne vole ribu, trebate imati na umu da je riba jedna od najvrednijih namirnica koju čovjek koristi u svojoj ishrani. Istovremeno zdrava i ukusna, lako probavljiva i dijetalna, a dovoljna da zadovolji sve potrebe organizma i da pritom ne ustanete od stola gladni. Nažalost, ova visokovrijedna namirnica u našoj zemlji nije naročito cijenjena, premda cijene nisu vrtoglavo visoke. Tako ćete recimo za kilogram smrznutog oslića morati izdvojiti oko šest maraka, dok srdele koštaju oko pet maraka po kilogramu, doduše svježe. U gotovo svakoj ribarnici možete pronaći pastrmku, koja se kod nas najčešće i sprema, po cijeni od oko 10 maraka za kilogram, dok ćete za tunjevinu i losos morati izdvojiti i do dva puta više novca, mada će to uvijek zavisiti od toga da li ribu kupujete svježu, zamrznutu ili možda čak konzerviranu.

Morska ili riječna

Ljubitelji ribe obično dobro raspoznaju okuse različitih vrsta riba, dok oni koji je ne vole razlikuju samo dvije kategorije, morsku i riječnu i to najčešće po pomalo bljutavom okusu koji morska riba zna ostaviti u ustima. Osim već poznatih: bakalara, brancina, oslića, sardina, srdela, skuša, tuna i haringi, izuzetno bogatsvo okusa među morskim ribama nudi i grdobina, koja u svakodnevnoj upotrebi nije naročito popularna (vjerovatno zbog imena), ali se u hotelima i restoranima priprema kao specijalitet. Riječne ribe obično imaju mekše meso, ali se po okusu i količini kostiju značajno razlikuju one iz uzgoja i one koje su ulovljene u divljini. Naime, uzgojene riječne ribe su nešto poput današnjeg paradajza. Izgledom su iste, ali se razlikuju bogatstvom okusa. Ribe iz divljine obično imaju dosta kostiju, ali i mnogo mekše meso, pa ako ste u prilici da kupite ovakvu svakako vam je toplo preporučujemo. Najlaganija i najčešće korištena riječna riba je pastrmka, koja je za razliku od većine ostalih i prilično cijenjena kod nas. Ako pak volite nešto masniji obrok onda vam preporučujemo da pokušate sa somom ili šaranom.

Gusto zanimljivost: Riba predstavlja jedan od najdragocjenijih izvora bjelančevina, omega 3 masnih kiselina, fosfora, kalcija, selena i željeza, dok je masnija riba bogata vitaminima A i D.

Prije kupovine

Kao i sa svim drugim namirnicama i ribu je, posebno u našim kontinentalnim krajevima, uvijek najbolje kupovati od provjerenih dobavljača. Ako niste sigurni da li je dobra, radije je nemojte uzimati, jer je riba izuzetno lako kvarljiva namirnica. Svaka vrsta ribe lovi se u različitom dobu godine, pa je najbolje uzimati je sezonski, naravno ako kupujete onu iz divljine. Ribu iz uzgoja možete kupiti tokom cijele godine, ako ne u ribnjaku onda svakako u akvarijumu obližnje ribarnice. Uzgojenu ribu nije lako prepoznati, ali postoji nekoliko karakteristika koje ih razlikuju od onih iz divljine. Ribe iz uzgajališta su sve iste veličine, najčešće se uzgajaju orade, brancini, losos, pastrmke i šaran. Ako baš želite kupiti onu iz divljine možda je nasigurnije da izaberete inćune, srdele i skuše, jer se one još uvijek ne uzgajaju.

Prilikom kupovine ribe (ako je ne kupujete živu) potrebno je provjeriti njenu svježinu. U pravilu se gledaju oči, sjaj i čvrstina kože. Ako riba ima upale oči i rožnjaču prevučenu sa sluzi ne baš prijatnog mirisa koji se osjeća i na škrgama, te ako joj se ljuska lako vadi, ne treba je nipošto uzimati. I na kraju ako baš niste vični čišćenju ribe pitajte prodavača da vam je očisti. Većina njih će vam spremno izaći u susret.

Jeftinije opcije:

Kuhani oslić sa maslacem

Sastojci (za 6 osoba): 6 oslića (od po 150 g), so, vezica estragona, 1 limun isječen na kriške, 250 g maslaca zagrijanog na sobnoj temperaturi, peršun

Priprema: Ribu očistite, pa je stavite u posudu sa hladnom vodom te posolite. Kuhajte na tihoj vatri 10-ak minuta. Skuhane ribe pažljivo izvadite kako se ne bi raspale, pa ih poredajte na tanjir. Maslac pjenasto umutite, malo posolite i dodajte mu peršun. Ovako pripremljen maslac rasporedite po ribama, pa ukrasite listićima estragona i kriškama limuna.

Oslić u tijestu

Sastojci: (za 4 osobe): 800 g fileta oslića, 500 g listova špinata, so, biber, 500 g brašna, 200-250 ml mlake vode, 50 ml maslinovog ulja, 20 g svežeg kvasca, na vrh kašičice šećera

Priprema: Kvasac stavite u malo mlake vode, posolite i dodajte šećer, pa pustite da počne bubriti. Brašno stavite u dublju posudu, dodajte mješavinu kvasca, još malo soli i polovinu ulja, pa zamijesite tijesto sa mlakom vodom. Tijesto pokrijte čistom krpom i pustite da nadođe. U međuvremenu ribu posolite i pobiberite. Špinatu odstranite drške pa ga obarite u slanoj vodi. Tijesto podijelite na onoliko dijelova koliko ima fileta. Svaki komad razvaljajte, poredajte po njemu listove špinata, pa stavite komad ribe i zarolajte. Ovako pripremljenu ribu poredajte u lim za pečenje koji ste prethodno pomastili, pa ostavite da tijesto još malo nadođe. Pecite na 250°C, dok tijesto lijepo ne porumeni. Izvadite, pokrijte krpom i pustite da odstoji 10-ak minuta pa poslužite.

Skuša na turski način

Sastojci (za 4 osobe): 2 veće skuše, so, biber, aleva paprika, 2 glavice crnog luka isječenog na trakice, 1 paradajz isječen na kolutove, 2 kašike sitno isjeckanog peršuna, 4 lovorova lista, sok od jednog limuna, 4 kašike ulja

Priprema: Skuše očistite pa presijecite svaku na pola po dužini i očistite od kostiju. Dobivene filete posolite, pobiberite i pospite alevom paprikom. Pripremite 4 lista aluminijske folije ili papira za pečenje, pa na svaku stavite po jedan file skuše, tako da unutrašnja strana bude okrenuta prema gore. Stavite na svaki malo paradajza, luka, peršuna i po jedan lovorov list, pa zamotajte u rolnu, a potom omotajte oko nje aluminijsku foliju. Ovako pripremljene skuše pecite u pećnici zagrijanoj na 250°C 20-ak minuta. Skinite aluminijsku foliju, servirajte na tanjir, te pospite limunovim sokom i uljem prije posluživanja.

Skuša na brudet

Sastojci (za 3-4 sobe): 200 ml ulja, 200 g crnog luka isječenog na kolutove, 1,25 kg skuše očišćene i isječene na komade, so, biber, 100 ml vinskog sirćeta, 200 ml crnog vina, 200 g svježeg propasiranog paradajza, 1 vezica sitno isjeckanog peršuna

Priprema: Na ulju prodinstajte polovinu luka, a potom dodajte komade skuše i preostali crni luk. Posolite, pobiberite i nastavite pržiti dok riba ne porumeni. Potom dodajte sirće, vino, paradajz i malo vode, te nastavite kuhati na tihoj vatri jedan sat. Nemojte miješati već samo povremeno protresite posudu. Pred sami kraj kuhanja dodajte peršun. Poslužite toplo.

Srdele na gradele

Sastojci (za 3 osobe): 1 kg srdela, 150 g brašna, so, 1,5 limun

Priprema: Srdele pažljivo očistite, operite i posolite. Po želji ih možete posuti i sa malo limunovog soka, pa pustiti da kratko odstoje (15-ak minuta). Potom ih lagano uvaljajte u brašno, tek toliko da se na njima stvori lagani prozirni sloj. Poredajte srdele na zagrijan roštilj (gradele) i okrećite. Kako se srdele brzo peku (15-20 minuta), pazite da vam ne zagore. Ukoliko su žice na roštiljskim rešetama previše udaljene, srdele na roštilju jednako dobro će se ispeći ako ih stavite u aluminijsku posudu za pečenje (za jednokratnu upotrebu). Riba je gotova kada kožica sa koricom od brašna dobije zlatnožutu boju. Poslužite sa polovicama limuna.

Riblja čorba

Sastojci (za 5 osoba): 1 veća glavica crnog luka, malo ulja, 100 ml bijelog vina, 100 ml paradajz pirea, so, biber, sitno sjeckani peršun, malo vinskog sirćeta, 1 lovorov list, malo mljevene ljute paprike, 1,5 kg komadića očišćene različite ribe (po ukusu)

Priprema: Crni luk propasirajte, te ga stavite u blago zagrijano ulje. Dodajte čašu vode i dinstajte ga dok ne postane pjenasto. Dodajte začine i sve dobro promiješajte, te potom dodajte još vode i ostavite da se kuha. Kada proključa dodajte paradajz pire, bijelo vino i sirće. Probajte, pa ukoliko je potrebno dodajte još začina ili vina. Vratite da se kuha dok ponovo ne proključa, pa dodajte ribu. Kuhajte na tihoj vatri 10-15 minuta. Čorba bi trebala biti slana, ljuta i kisela. Tokom kuhanja nemojte je miješati da se riba ne bi raspala.

Srednje skupe opcije:

Pastrmka na potugalski

Sastojci (za 4 osobe): 4 manje pastrmke, so, biber, 2 kašike maslinovog ulja, 2 kašike sitno isjeckanog peršuna, 1 režanj zgnječenog bijelog luka, ½ šolje prezle, sok od ½ limuna, ¼ šolje bijelog vina

Priprema: Pastrmke očistite, posolite i pobiberite. U manjoj posudi zagrijte ulje, pa maknite sa vatre i dodajte peršun, bijeli luk i prezlu. Jednim dijelom ove mješavine prekrijte dno dobro podmazane vatrostalne posude, spustite pastrmke, pa ih pospite preostalom mješavinom. Potom ih poprskajte limunovim sokom. Pecite u pećnici zagrijanoj na 225°C 10-ak minuta. Potom naspite bijelo vino pa pecite ribu još 10-ak minuta ili dok ne dobiju lijepu smeđu boju. Tokom pečenja povremeno ih prelijevajte sokom u kojem se peku.

Pastrmka sa šampinjonima

Sastojci (za 4 osobe): 4 pastrmke od po 150-180 g, so, biber, 50 ml mlijeka, 50 g brašna, 100 g maslaca, 50 ml bijelog vina, ½ glavice sitno isjeckanog crnog luka, 1 režanj sitno isjeckanog bijelog luka, 25 ml vrhnja za kuhanje, 40 g svježih šampinjona, sok od pola limuna

Priprema: Očišćene pastrmke posolite i pobiberite. Umočite ih u mlijeko, uvaljajte u brašno i ispržite na maslacu. Pržene pastrmke poredajte u posudu za služenje, pokrijte masnim papirom i držite na toplom mjestu. U preostali maslac u posudi dospite vino, dodajte crni i bijeli luk i kuhajte nekoliko minuta, potom dodajte vrhnje, isjeckane gljive i limunov sok pa kuhajte dok gljive ne omekšaju, a sos se zgusne. Gotovim sosom prelijte ribe i ukrasite kriškama limuna i peršunom.

Malo skuplje opcije:

Brancin sa inćunima i mlijekom

Sastojci (za 4 osobe): 1 kg brancina, so, biber, malo brašna, 50 g naribanog parmezana, 1 čaša ulja, 1 glavica sitno isjeckanog crnog luka, 1 režanj sitno isjeckanog bijelog luka, 8 pasiranih fileta inćuna, 1 kašičica stitno isjeckanog peršuna, 1 čaša bijelog vina, 800 ml mlijeka, 30 g maslaca, palenta, rukola ili zelena salata

Priprema: Brancin očistite, odstranite mu kožu i kosti, pa pripremite filete. Posolite ih, pobiberite i uvaljajte u brašno. Ovako pripremljene filete brancina poredajte u veću vatrostalnu zdjelu, tako da svi stanu u jedan red, pa pospite ribanim parmezanom. U drugoj posudi propržite na ulju crni i bijeli luk, pa dodajte peršun i inćune. Naspite vino pa kuhajte na tihoj vatri dok ne ispari polovina tečnosti. Dodajte toplo mlijeko i maslac, promiješajte da se maslac istopi, pa ovom mješavinom prelijte brancin. Pustite da proključa, pa poklopite i stavite da se lagano krčka u pećnici zagrijanoj na 225°C, dok sva tečnost ne ispari. Skuhajte nešto gušću palentu, pa servirajte na tanjir najprije palentu, potom komad brancina i ukrasite rukolom ili zelenom salatom po izboru.

Orada na provansalski način

Sastojci (za 4-6 osoba): 1,5 kg orade, 1 kašika brašna, 200 ml ulja, 40 g maslaca, 500 g oguljenog i isjeckanog paradajza, 2 glavice sitno isjeckanog crnog luka, ½ režnja sitno isjeckanog bijelog luka, so, biber, 100 ml bijelog vina, 1 kašika maslaca, 2 kašike sitno isjeckanog peršuna

Priprema: Oradu očistite pa je isijecite na filete ili obične komade. Uvaljajte ih u brašno i propržite na ulju i maslacu. Pržene komade ribe stavite u posudu za posluživanje i držite na toplom mjestu. Na preostalu masnoću u posudi dodajte paradajz, te crni i bijeli luk. Posolite, pobiberite i dinstajte 15 minuta. Potom dospite vino i ostavite da se sos krčka na tihoj vatri dok ne dobije željenu gustinu. U gotov sos dodajte maslac i peršun, prelijte njime ribu u zdjeli i poslužite.

Opet odlična vijest za sve ljubitelje ribe. Finski naučnici objavili su studiju u kojoj tvrde da prehrana tunom i drugom ribom bogatom uljem može spriječiti slabljenje pamćenja te smanjiti rizik od moždanog udara.

Pripremila: Ivana Jokić

Ključ leži u omega-3 kiselinama koje za četvrtinu mogu smanjiti izglede za pojavu lezija mozga koje uzrokuju slabljenje pamćenja, demenciju i moždani udar. Poznato je da te kiseline imaju protuupalni učinak te su povezane s manjim rizikom za razvoj bolesti srca. No, ističu i da pozitivan učinak omega-3 kiselina nije zapažen kod ljudi koji su najčešće konzumirali prženu ribu.

Josip Pjevac

Povoljni hidrografski uvjeti i tradicija osnovni su preduvjeti zbog kojih je u našoj zemlji sportski ribolov doživio svoj zavidan uspjeh i optimalan razvoj, a domaća izdvojena mjesta za ribolov tzv. reviri, spadaju među najatraktivnije lokacije u ovom dijelu Europe. Donosimo korisne savjete gdje i kako loviti, a naše ribiče pozdravljamo njima dragom uzrečicom, od srca vam bilo Bistro!

Piše: Dragana Nižić

Uloga sportsko ribolovnih udruženja

Prema riječima Josipa Pjevca, predsjednika ŠRD Bjelave iz Čapljine, smisao sportskog ili rekreacijskog ribolova je u traženju i hvatanju ribe pomoću pribora, a ne radi jela ili prodaje. „Ovdje se ulovljena riba pušta ili se može sa sobom ponijeti dopušten broj, ali onda mora imati strogo određene osobine, mora pripadati vrsti na koju je ribolov dozvoljen, te zadovoljavati sve druge kriterije propisane zakonom ili ribolovne udruge koja gospodari vodama”, pojašnjava Pjevac. Osim toga, članovi sportskih ribolovnih udruženja svojom stalnom brigom zaslužni su za poribljavanje i očuvanje ribljeg fonda, a podržavaju samo načine dozvoljenog ribolova koji su u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. „Strogo je zabranjeno salmonidne vrste riba loviti živim i prirodnim mamcima”, naglašava Pjevac, te dodaje kako je maksimalna količina dnevnog ulova ovog područja: zbirno 3 bilo koje pastrve i jedan zubatak-glavatica ili do 10 komada ostalih ciprinidnih vrsta, te su minimalne dozvoljene mjere ulova: neretvanska mekousna pastrva 30 cm, potočara i druge 25 cm, te zubatak 50 cm. Ovo društvo gazduje na dijelovima tokova rijeka Neretve, Trebižat, Bregave i Krupe, a u tim vodama obitavaju neretvanska mekousna pastrva, potočara, kalifornijska i zubatak, te šaran, kljen, masnica, gera, cipol, list kalkan, jegulja, somić, peškelj, plotica itd.

Ribolov se po vodama dijeli na ribolov na moru, rijeci ili jezeru, a najčešći način lova je sa obale i ribičkim štapom. Komercijalni ribolov sa mrežama i drugim pomagalima postoji u komercijalne svrhe radi prodaja ribe, a vrsta ribolova koja se posebno veže uz planinske rijeke je Fly fishing tzv. mušičarenje. Osnovna podjela ribolovnih voda je na visinske (planinske) i nizinske vode, te na: tekuće, stajaće i umjetno stvorene. Planinske rijeke naseljavaju najrjeđe riblje vrste kao što su lipljen, potočna pastrmka i mladica, skobalj, plotica i mrena. Stajaće su vode nešto slabije prozirnosti i karakteriziraju ih riblje vrste kao sto su šaran, štuka, babuška (srebrni karaš), zlatni karaš i linjak, kao i brojne vrste bijele ribe. Najpopularnija tehnika pecanja na ovim vodama je Carp fishing - šaranski ribolov, ali i varaličarski ribolov (umjetnim mamcima) i ribolov na plovak.

Česte lovne vrste riba i mamci

Potočna pastrmka/Salmo Trutta - to je riba brzih i hladnih planinskih vodotoka, ledeničkih i umjetnih jezera, živi bliže izvorištima; mamci: najbolje su suhe i mokre mušice veličine 8-12, a od varalica Vobler, Meps i Torpedo veličine 3-7 cm,

Jezerska pastrmka/Salmo trutta m. lacustris - to je riba ledeničkih i umjetnih jezera; mamci: jednako kao i kod potočne pastrmke,

Kalifornijska pastrmka/Salmo gairdner- nastanjuje jezera i neke otvorene vode, a uzgaja se u ribnjacima; mamci: kao kod potočne pastrmke,

Lipljen/Thymalsus thymallus - živi u tzv. pastrmskim vodama, brzim, čistim i hladnim potocima ili rijekama; mamci: mušice, a lov prirodnim mamcima je zabranjen,

Mladica/Hucho hucho - dugačko i valjkasto tijelo krasi drinsku ljepoticu mladicu ili dunavskog kolosa, kako je neki, zbog toga što živi u vodama dunavskog sliva još zovu; mamci: varalice, ne smiju loviti prirodnim mamcima,

Mrena/Barbus Barbus - zimi se okupljaju u jata i miruju na dnu u dubljim i mirnijim dijelovima rijeke, a ljeti ih nalazimo u brzim i plićim dijelovima; mamci: plovak, dubinka, varalice, kotrljanje, lov na zastavicu,

Jegulja/Anguilla anguilla - rasprostranjena je na ušćima i u dolini rijeke Neretve

Utjecaj vodostaja i faktor „bistre vode”

Kada je riječ o uvjetima za uspješan ulov, tokom godine su promjene vodostaja i zamućenost vode svakodnevna pojava, ali dolaskom proljeća i porastom temperature život u vodi se aktivira, ribe napuštaju svoja zimska boravišta, te su tada najbolja mjesta za ribolov ušća pritoka. U jesen su također zbog blagog porasta padavina i vode, te pada temperature idealni uvjeti za ribolov. Ribolovci najviše vole bistru vodu, naročito kada je u pitanju mušičarenje, gotovo svi načini pecanja na plovak, te varaličarenje, osim kada je u pitanju lov mladice za koju je dobra blago zamućena voda i šaranski ribolov.

Blago mutna voda je poželjna kod lova smuđa, soma i mrene tehnikom dubinskog ribolova i u nekim situacijama kada se lovi manjić. Također, blago mutna voda ili „sijera” voda daje najbolje rezultate u lovu vrsta kao što su klen, krkuša i potočna pastrmka na malim rječicama i potocima na žive mamce, prije svega na gliste gdje je to dozvoljeno.

Mutnu vodu priželjkuju oni koji love mrenu na „ružu” glista ili šarana na tekućim vodama koristeći kao mamac debelu bijelu glistu. Najnezahvalnija boja vode za ribolov je snježnobijela boja. Iskusni će ribari reći kako je na rijeci dobro loviti u dane kada je njena pritoka u opadanju, ali je ipak prvi dan opadanja te pritoke idealan za ribolov. Nešto najgore što ribara može zadesiti u ribolovu je prvi dan porasta pritoke.

Gdje loviti ribu u BiH

Unac - revir dužine oko 3 km je desna pritoka rijeke Une, nalazi se u mjestu Martin Brod, udaljenom od Bihaća 50 km. Zastupljene su kalifornijske i potočne pastrmke i lipljeni. Dozvoljeno je uzeti jednu ribu i to kalifornijsku pastrmku min. 45 cm, dok je cijena dozvole 30 KM za državljane BiH.

Krušnica - ovim revirom gazduje USR Krušnica iz Bosanske Krupe, a nastanjen je lipljenom i potočnom pastrmkom. Na reviru je dozvoljeno loviti isključivo mahačem, sa udicama bez kontra kuke. Sistem je „uhvati i pusti”, s tim što se može zadržati kapitalni lipljen od preko 50 cm.

Lašva i Busovača - revir se nalazi na nekoliko kilometara od poznate Lašvanske petlje prema Travniku, cijena dnevne dozvole je 20 KM za domaće ribolovce, te 40 za strane državljane, a zastupljene su potočna i kalifornijska pastrmka, te lipljen. Dozvoljena tehnika lova je isključivo fly fishing (mušićarenje).

Zenica - Udruženje građana sportskih ribolovaca Bistro Zenica gazduje svim vodama na području općine Zenica, kao što su: Kočeva, Babišnjica, Orahovački potok, Bistrička rijeka, Pepelarska rijeka i Bosna. Takmičarska staza Drivuša locirana je neposredno uz magistralni put Zenica-Kakanj-Sarajevo u naselju Drivuša. Neke od vrsta koje nalazimo u vodama kojim gazduje ovo udruženje su: klen, mrena, sapača, crvenperka, linjak, som, bolen, škobalj, šljivar, deverika, šaran, smuđ, babuška, karas, manjić, plotica, savka, zela, kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, mladica, lipljen, vretenar, sunčanica.

Bregava - ribolovna područja kojim gospodari ŠRD Bregava Stolac podrazumijevaju ribolovne vode Bregave od granice sa općinom Berkovići do granice sa općinom Čapljina. Tu se mogu pronaći salmonidne ribe poput mekousne, potočne i kalifornijske pastrve i u donjem toku razne ciplinidne vrste riba. Dnevna dozvola stoji 20 KM.

Neretva i Glavatičevo Konjic - revir se odlikuje raznovrsnošću salmonoidnog ribljeg fond: lipljen, potočna pastrmka, glavatica, kosor, neretvanska potočna pastrmka, te mekousna pastrmka. Cijena ribolovne dozvole je 40 KM. Osim toga u Neretvi se mogu pronaći: glavatica u gornjem toku rijeke, sval (strugac ili mediteranski klen) koji obitava u cijelom toku rijeke, gera koja živi u jatima i obitava u cijelom toku rijeke, podusta i plotica koje su zastupljene samo u donjem toku rijeke, te klen koji se može naći samo u gornjem toku rijeke Neretve. Organizacija sportskih ribolovaca Konjic pored ovog revira za fly fishing koji se nalazi u selu Glavatičevo iznad Konjica ima i drugi u samom centru grada od ušća rijeke Trešanice (centar grada - novi most u Konjicu) do Prohića potoka.

Ciprinidni revir Crvanjsko (Uloško) jezero - jezero je od Uloga udaljeno oko 12 km, put Nevesinje. Nastanjuju ga šaran i jezerska pastrmka, a njime upravlja SRD Ulog Kalinovik, te je cijena dnevne dozvole za sportske ribolovce Republike Srpske i FBiH 10 KM, za domaće turiste 20 KM, a za strane turiste 30 KM.

Nekoliko važnih informacija:

Želite li saznati nešto više o ribarstvu u našoj zemlji na raspolaganju vam je nekoliko udruženja kojima se možete obratiti i koja su upoznata sa postojećim lokalnim udrugama, a predlažemo vam da prvo kontaktirate: Sportsko ribolovni savez BiH (Sarajevo, 033/209-407), Sportsko ribolovni savez RS (Banja Luka, 051/318-251), Sportsko ribolovni savez FBiH (Sarajevo, 033/485-719), te Sportsko ribolovni savez Distrikta Brčko (049/213-505).

Prema zakonu o slatkovodnom ribarstvu za krivolov mrežama i drugim sredstvima za masovan izlov ribe predviđa se osim zatvorske kazne u trajanju od 1 do 3 godine i novčana kazna od 10.000 KM, te oduzimanje sve imovine koja je korištena u vršenju krivičnog djela!

Kavijar koji se dobija iz ikre čuvene kaspijske jesetre, jedan od najcjenjenijih na svijetu, mogao bi da postane žrtva velike suše u Rusiji, upozorili su naučnici iz Irana, Njemačke i Britanije.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Očekuje se da nivo vode u Kaspijskom moru opadne za tri metra ovih mjeseci, kao posljedica smanjenog priliva iz bazena Volge, jednog od najvažnijih slivova tog mora, omeđenog kopnom.

To će loše uticati na jesetru koja je u divljini već blizu istrebljenja zbog dugogodišnjeg pretjeranog ulova i zagađenja, objavio je Financial Times.

Rusija je tokom nekoliko godina zabranjivala prodaju kaspijskog kavijara poslije potonuća fonda jesetri, ali je u julu Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune ponovo nastavila s određivanjem kvote za izvoz kavijara iz Kaspijskog mora.

Kompanije koje prodaju kavijar su po otvaranju legalnog tržišta očekivale povećanje prodaje, ali su sada zabrinute zbog smanjenja rezervi jesetre i nivoa ilegalnog ulova.

Trgovina kaspijskim kavijarom na crnom tržištu i dalje cvjeta. Taj kavijar se smatra najvećim delikatesom i njegova cijena na crnom tržištu dostiže 10.000 dolara za kilogram.

U organizaciji Turističkog udruženja Sjever- Potoci na stadionu u Donjoj Drežnici održana je noć ribe Fichijada 2010.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Na trećem po redu takmičenju u gastro ponudi učestvovalo je preko 15 ribljih restorana, ribljih farmi i udruženja sportskih ribolovaca HNK-a, a upriličen je i bogat kulturno-zabavni program, javlja Fena.

Plaketu  Zlatna riba - Riblja farma godine osvojili su Riblja farma Laks Salakovac, Riblja farma Drežanjka Drežnica, Riblja farma Forelle D. Jasenjani i Riblja farma Norfish Salakovac.

Plaketu - Zlatna riba Riblji restoran godine dobio je Restoran Mlinica Blagaj, a plaketu Majstor ribljeg roštilja osvojila je kuharica tog restorana Kimeta Drljević.

Plaketa - Zlatna riba Motel godine pripala je Motelu Rama iz Prozora/Rame, dok su plaketu Zlatna riba Udruženje godine dobili Udruženje sportskih ribolovaca Bistro Mostar Sjever i Udruženje sportskih ribolovaca Blagaj iz Blagaja.

Ostalim takmičarima dodijeljene su plakete i priznanja za kvalitet uzgoja ribe i očuvanje i zaštitu sliva rijeke Neretve.

Ljeto je, vrijeme odmora i odlazaka na more ili u prirodu, uz rijeku ili potok, pa za sve ljubitelje ukusne i zdrave hrane ribe, pripremili smo specijalitete od ovih morskih i riječnih poslastica

Pripremila: Dragana Nižić

Gusto napomena: Svi sastojci u receptima količinski su predviđeni za 4 osobe.

Morske delicije

Orada s povrćem

Sastojci: 4 komada cijele orade, 300 ml bijelog vina, 4 češnja bijelog luka, 200 ml maslinovog ulja, so, biber, začin od povrća, ½ kašike sušenog mažurana, 1 kašika peršuna, 1 kg tikvica

Priprema: U posudici pomiješajte usitnjeni bijeli luk, vino, maslinovo ulje i začine, pa ostavite u hladnjak na sat vremena. Ribu operite, očistite i posušite. Zatim je uzdužno prerežite, posolite i prelijte s malo čistog maslinovog ulja. Oštrim nožem zarežite površinu ribe na nekoliko mjesta. Pećnicu zagrijte na 200°C. Ribu prebacite u podmazanu vatrostalnu posudu, poklopite i pecite oko 50 minuta. Tokom pečenja ribu često premazujte mješavinom bijelog luka, začina, vina i ulja, a pred kraj skinite poklopac i dodatno zapecite. U međuvremenu tikvice operite, izrežite na tanke ploške, posolite i prelijte maslinovim uljem. Ispecite ih na grilu i poslužite uz pečenu oradu.

Vrijeme pripreme: 1 sat

Prosječna cijena jela: 25 KM

Gusto extra savjet: Ovaj način pripreme potvrđuje kako najbolja riba pliva tri puta: u moru, ulju i vinu. Orada je jedna od najcjenjenijih bijelih riba, a kao prilog možete poslužiti kuhanu blitvu s krompirom i dobit ćete klasičnu dalmatinsku kombinaciju. Konzumacija ribe se preporučuje barem 2 puta sedmično zbog lakše probavljivosti u odnosu na meso i visokih hranjivih vrijednosti.

Srdele u crvenom umaku

Sastojci: 800 g srdela, 200 ml maslinovog ulja, ½ kašike peršuna, ½ kašike suhog bosiljka, 1 kašika začina od povrća, 1 kašika limunovog soka, 1 kašika mažurana, 1 crveni luk, 2 češnja bijelog luka, 2 crvene paprike, 300 g svježeg paradajza, so, biber

Priprema: Srdele operite, očistite i posušite. Pokapajte ih limunovim sokom i pospite suhim mažuranom. Poklopljeno držite u hladnjaku 15 minuta. U međuvremenu na pola količine maslinovog ulja popecite usitnjeni bijeli i crveni luk, dodajte papriku izrezanu na kockice i sve začinite. Pirjajte na laganoj vatri 10 minuta, a zatim dodajte usitnjene i oguljene paradajze. Sve zalijte s malo vode i nastavite pirjati na laganoj vatri dok povrće ne omekša, a umak postane gust. Srdele popecite na roštilju sa svake strane po 3 minute, a tokom pečenja ih premazujte preostalom količinom maslinovog ulja. Poslužite vruće uz pripremljeni umak.

Vrijeme pripreme: 1 sat

Prosječna cijena jela: 10 KM

Gusto extra savjet: Srdele možete držati i u marinadi od maslinovog ulja i bijelog vina, a zbog značajnog sadržaja kalcija preporučljivo ih je jesti s kostima. Jedan obrok od srdela osigurava 10% od ukupnih dnevnih potreba za željezom, a iznimno je važan izvor bjelančevina, te ne gubi hranjivu vrijednost ni kada se konzervira.

Terijaki tuna

Sastojci: 4 odreska tune (po 175 g) debljine 2,5 cm, maslinovo ulje, 1 mrkva, 1 ljubičasti luk, 2 crvene paprike, sjemenke sezama, 3 kašike tamnog sojina umaka, 2 kašike sezamovog ulja, 1 kašika japanskog rižinog vina ili slatkog šerija, 3 nasjeckana češnja bijelog luka, 1 cm svježeg đumbirovog korijena (oguljenog i nasjeckanog), 1 kašika šećera

Priprema: Najprije pripremite marinadu: stavite sojin umak, sezamovo ulje, rižino vino, bijeli luk, šećer i đumbir u nemetalnu posudu. Uvaljajte odreske tune i preokrenite ih da se oblože marinadom. Poklopite i ostavite da se mariniraju u hladnjaku 8 sati. Sačuvajte marinadu. Odreske pecite u vrućoj gril pećnici, 7 cm od izvora topline, premazujući ih marinadom, 3-4 minute sa svake strane. U međuvremenu očistite ljubičasti luk i paprike, pa ih lagano propirjajte na malo maslinovog ulja. Sezam popecite u posebnoj tavi i pospite po posluženoj tuni s povrćem.

Vrijeme pripreme: 20 minuta

Prosječna cijena jela: 25 KM

Gusto extra savjet: Meso ili riba pripremljena za pečenje u ovoj tradicionalnoj japanskoj marinadi ima poseban okus, a kada se zagrije, zbog otapanja šećera marinada postaje gusta i sjajna. U 100 g tune ima oko 30 g proteina i samo 120 kalorija, a želite li pojednostaviti pripremu jela, isprobajte kuhanu tunu „na lešo”.

List na maslacu

Sastojci: 4 mala lista, 60 g brašna, so, biber, 60 g maslaca, 1 kašika sjeckanog peršuna, sok ½ limuna, 2 češnja bijelog luka, maslinovo ulje, 1 kg blitve, 4 krompira

Priprema: Ribi ogulite kožu i svaki list narežite na 4 fileta. Zatim ih uvaljajte u brašno začinjeno solju i biberom. Zagrijte pola predviđene količine maslaca u velikoj tavi. Kad počne pjeniti, dodajte filete i pržite 2 minute sa svake strane. U međuvremenu skuhajte odvojeno krompir i blitvu, procijedite i prebacite na maslinovo ulje. Dodajte usitnjeni bijeli luk i lagano prodinstajte na vatri. Filete prebacite na tople tanjire. U drugoj tavi rastopite preostali maslac i lagano zagrijavajte dok ne dobije zlatnu boju. Umiješajte peršun i limunov sok, pa prelijte preko fileta. Poslužite odmah uz kuhanu blitvu i pospite s malo usitnjenog bijelog luka.

Vrijeme pripreme: 45 minuta

Prosječna cijena jela: 20 KM

Gusto extra savjet: Lagano i ukusno jelo, a zbog bogatstva omega-3 masnih kiselina ovo je izvrstan obrok za bolje intelektualne funkcije! Riba je jednostavno hrana koju mozak voli. List ima bijelo, čvrsto i ukusno meso, a jedna je od najtraženijih riba kako zbog okusa, tako i zbog vrlo malo kostiju koje se lako čiste.

Brancin s limunovim umakom

Sastojci: suncokretovo ulje za premazivanje, 1 kg brancina (očišćenog i prerezanog po trbušnoj šupljini), 4 grančice estragona, 1 limun narezan na ploške, so, biber, 2 kašike suhog bijelog vina;

Za umak: 150 ml tučenog vrhnja, sok ½ limuna, 50 g rastopljenog maslaca, 1 žumance, bijeli biber, 1 kašika nasjeckanog svježeg estragona, 2 kašike brašna, ploške limuna za dekoraciju

Priprema: Folijom obložite veliki lim i premažite ga maslacem. Ribu položite na foliju, a trbušnu šupljinu napunite s 3 grančice estragona i kriškama limuna, od kojih sačuvajte 1-2, te pospite solju i biberom. Ribu posolite i pobiberite i izvana pa podignite rubove folije. Zalijte ribu vinom i zavijte foliju. Pecite 30 minuta u pećnici zagrijanoj na 200°C. U međuvremenu pripremite umak: električnom mješalicom miješajte vrhnje s limunovim sokom, maslacem, žumancem i brašnom dok se ne zgusne. Potom polako zagrijte, stalno miješajući, dok smjesa ne postane toliko gusta da se lijepi za kašiku. Dodajte so i bijeli biber i umiješajte estragon. Držite na toplom. Ribu izvadite iz folije i položite je na zagrijan pladanj. Prelijte sokovima od pečenja. Ukrasite ploškama limuna i odmah poslužite uz vruć umak.

Vrijeme pripreme: 40 minuta

Prosječna cijena jela: 20 KM

Gusto extra savjet: Kvalitetne masne kiseline iz ribe izuzetno su važne za funkcioniranje ćelijske membrane, a bijela riba je idealna namirnica dijetne prehrane jer u 100 g sadrži tek oko 70 kalorija.

Riječna riba

Pečena pastrva s narandžom

Sastojci: 4 očišćene pastrve, 4 velike grančice majčine dušice, 4 velike grančice peršuna, 125 g svježih šampinjona narezanih na ploškice, 4 nasjeckane ljutike, 4 kašike bijelog vinskog octa, naribana kora i sok jedne narandže, so, biber, ploške limuna za dekoraciju

Priprema: Očišćenu ribu koso zarežite na dva mjesta s obje strane. Otkinite listiće majčine dušice i peršuna s peteljki. U zdjeli pomiješajte šampinjone, ljutiku, ocat, naribanu koru i sok narandže, listove peršuna i majčine dušice, te so i biber. Dio smjese od šampinjona i začinskog bilja sačuvajte. Preostalim dijelom smjese napunite pastrve i to tako da držite jednom rukom ribin trbuh rastvorenim, a kašikom punite unutrašnjost. Poslažite pastrve u nemetalnu vatrostalnu posudu i pokrijte sačuvanom smjesom šampinjona i začinskog bilja. Pokrijte i držite u hladnjaku 4 sata. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 25 minuta. Ukrasite ploškama limuna i odmah poslužite.

Vrijeme pripreme: 45 minuta + 2 sata da pastrve odleže u marinadi

Prosječna cijena jela: 20 KM

Gusto extra savjet: Aromatičan i gurmanski obrok, a meso pastrve se smatra delikatesom jer je doista lako probavljivo. Osim toga, pastrva je odličan izvor omega-3 masnih kiselina koje smanjuju nivo kolesterola u krvi, preventivno djeluju kod kardiovaskularnih bolesti i bitne su za razvoj moždanih struktura.

Šaran na mediteranski

Sastojci: 4 šarana, so, biber, 100 g zelenih maslina, 2 kašike limunovog soka, ½ svežnja peršuna, 4 kašike maslaca, 4 kašike prezle, 1 luk, 2 kašike maslinovog ulja, 1 kašika koncentrata paradajza, 1 lovorov list, 1 limenka pelata (425 ml), 1 kašika balzamičnog octa, 1 kg mladog krompira, paradajz za dekoraciju, 150 g kuhane šunke

Priprema: Pećnicu zagrijte na 180°C. Šarane operite, posušite, natrljajte solju i biberom te nakapajte limunom. Peršun operite i stavite na očišćene šarane. Popržite ribe na maslacu. Pospite ih prezlom i pecite u pećnici na podmazanom limu oko 25 minuta. Luk nasjeckajte i pirjajte na ulju. Dodajte koncentrat paradajza, lovor i pelate. Kuhajte 15 minuta. Izvadite lovor, pa umak usitnite mikserom. Začinite solju, biberom i octom, pa umiješajte narezanu šunku i masline. U međuvremenu skuhajte mladi krompir i poslužite sa svježim paradajzom uz ribu i umak.

Vrijeme pripreme: 50 minuta

Prosječna cijena jela: 15 KM

Gusto extra savjet: Kad kupujete šarana, zamolite prodavača u ribarnici da vam očisti ribu. Šaran prije pripremanja mora najmanje 24 sata plivati u čistoj vodi kako bi izgubio svoj karakterističan okus po mulju, a jela pripremljena od njega imaju značajnu nutritivnu vrijednost naročito zato što mu je meso bogato proteinima. Osim toga, njegovi vitamini spadaju u prirodne antioksidanse.

Grgeč s gradela

Sastojci: 4 fileta očišćenog grgeča, 2 tikvice, 3 crvene paprike, 250 ml maslinovog ulja, 1 kašika limuna, so, svježe mljeveni biber, 1 glavica zelene salate, 1 kašika balzamičnog octa, 200 g mini paradajza, 200 g slanine

Priprema: Filete grgeča narežite na komade prikladne za nabadanje na ražnjić, pa ih stavite u posudu s maslinovim uljem, sokom limuna, soli i biberom. Marinirajte ih 10 minuta. Tikvice i paprike očistite i narežite na komadiće. Na ražnjiće naizmjenično slažite riblje filete i povrće. Pecite na roštilju s obje strane po nekoliko minuta, dok se riba ne počne odvajati od ražnjića. Cijelo vrijeme premazujte marinadom. U međuvremenu popecite i duge trake slanine. Kada je riba gotova, na tanjir poslažite oprane listove zelene salate, pokapajte ih octom i maslinovim uljem, posolite i poslažite filete ribe oko kojih ste namotali hrskavu slaninu. Sve ukrasite sjeckanim paradajzima.

Vrijeme pripreme: 30 minuta

Prosječna cijena jela: 25 KM

Gusto extra savjet: Umjesto slanine oko fileta grgeča možete namotati i izrezane trake tikvica, ali najprije djelomično ispecite meso. Ovo je jedan od najbržih i najjednostavnijih načina pripreme.

Jegulja s rižom

Sastojci: 1 kg očišćene riječne jegulje, 300 g riže, so, biber, začin od povrća, 100 ml paradajz sosa, 1 luk, 1 mrkva, 1 limun, 2 češnja bijelog luka, 1 svežanj peršuna, 2 lovorova lista, 1 povrtna kocka za juhu, maslinovo ulje, zelena salata, 1 kašika vinskog octa, 200 g sezama

Priprema: Jegulju izrežite na komade, prelijte s malo maslinovog ulja i začinite. Nakapajte limunovim sokom i pospite s malo sjeckanog bijelog luka. Ostavite da odstoji 15 minuta. Zatim u dubokoj tavi na maslinovom ulju kratko zapecite komade jegulje sa svake strane. Prebacite u dublji lim za pečenje, pa dodajte izrezanu mrkvu, ostatak bijelog luka, peršun, lovorov list i rižu. Kocku za juhu razmutite u 300 ml vode, pa zalijte jegulju i povrće. Dodajte paradajz sos i začine. Pecite na 180°C oko 50 minuta ili malo duže. Po potrebi dolijte još vode. Pred kraj pečenja izvadite jegulje, prebacite ih na tavu s malo ulja i popecite samo sa jedne strane. Na tanjire poslažite zelenu salatu začinjenu octom, rižu i komadiće jegulje. Sezam kratko popecite i pospite po jeguljama.

Vrijeme pripreme: 30 minuta

Prosječna cijena jela: 15 KM

Gusto extra savjet: Jegulje treba uvijek dugo kuhati i pripremati tek ulovljene, jer im se meso, osim ako nije odmah zamrznuto, brzo raspada i gubi na vrijednosti.

Ribarski brudet

Sastojci: 1 kg riječne ribe po izboru, 100 ml maslinovog ulja, 2 crvena luka, 3 češnja bijelog luka, 2 lovorova lista, 100 ml paradajz sosa, 1 crvena paprika, 2 paradajza, 1 kašika koncentrata paradajza, 200 ml vinskog octa, so, biber, 1 l mlake vode, po želji malo krompira

Priprema: Ribu očistite i narežite na komade. Na maslinovom ulju popecite sitno sjeckani luk, paradajz i papriku, a kada se zažuti dodajte koncentrat paradajza. Dobro promiješajte i dodajte ribu. Zatim izmiješajte vinski ocat s vodom i zalijte preko ribe tako da bude potpuno prekrivena. Dodajte i lovorov list. Pustite da jednom prokuha, dodajte usitnjeni bijeli luk, začinite i kuhajte 40-50 minuta. Povremeno posudu protresite bez miješanja. Izvadite lovorov list i poslužite brudet uz kuhanu palentu.

Vrijeme pripreme: 30 minuta

Prosječna cijena jela: 25 KM

Gusto extra savjet: Kako je brudet tradicionalno narodno jelo, nije uobičajeno da se priprema od plemenite ribe, stoga njega ribari spravljaju od više vrsta ribe, a najčešće od onih koje imaju pri ruci. Želite li pripremati brudet od jegulja s nekom drugom ribom ili žabama, što je specijalitet neretvanske kuhinje, najprije skuhajte jegulje gotovo do pola, pa onda ubacite drugu ribu ili žabe. Jegulji je potrebno više vremena da se skuha.

U prethodnom broju već smo pisali o kockama za juhu. Na istom smo tragu, no ovaj put posvetit ćemo se ribljoj kocki za juhu koja je dobra zamjena za klasični riblji temeljac. Poznato je da se riblji temeljac koristi za pripremu rižota sa morskim plodovima. Ovaj specijalitet, kažu stručnjaci, uvijek se treba podlijevati ribljim temeljcem jer je tada mnogo ukusniji. Gusto vam donosi objašnjenje kako se pravi dobar rižoto za koji se može koristiti kocka za juhu ali i recept za pripremu originalnog ribljeg temeljca, ukoliko se ipak odlučite na izostavljanje kocke.

Piše: Ivana Jokić

Morski rižoto

Morski rižoto je jelo načinjeno od riže i priloga. Na vrelom ulju, maslacu ili masti poprži se riža, a zatim se dodaju prilozi. Obično su to školjke, rakovi ili ribe. Nakon što se dodaju prilozi, u rižoto se dodaje voda ili temeljac (ljeti se najviše koristi upravo riblji temeljac) u malim količinama, zatim se jelo začini i pirja oko trideset minuta. Može se služiti kao predjelo, glavno jelo ili prilog, sve zavisi od mašte kuhara.

Kako pripremiti pravi riblji temeljac

Sastojci: 1 kg bijele morske ribe, 200 g škampa, 1 veća mrkva, 100 g luka, 5 režnjeva bijelog luka, 1 vezica peršuna, 5 zrna bibera, 4 kašičice maslinovog ulja, 1 ½ l vode

Priprema: Ribu očistite, operite i narežite. U dublju posudu stavite 1,5 l vode i dodajte mrkvu narezanu na veće komade, očišćeni luk, bijeli luk u ljusci, peršun, biber u zrnu, maslinovo ulje i očišćenu ribu. Kuhajte bez poklopca na umjerenoj temperaturi oko 30 minuta pa dodajte škampe i kuhajte još 15-20 minuta. Gotov temeljac procijedite i koristite za podlijevanje raznih ribljih jela ili ga poslužite kao riblju juhu s komadima očišćene ribe i riže i tjestenine.

Ukusna variva uz kocku za juhu

Riblja kocka za juhu zbog svoje izrazite funkcionalnosti danas se masovno koristi za pripremu slasnih čorbi i variva. Ljeti izuzetno popularnu riblju čorbu možete brzo pripremiti i učiniti je ukusnijom uz pomoć riblje kocke za juhu. Prema nekim receptima dovoljno je riblju kocku prokuhati u 5 dl vode, a uz nju možete kuhati i povrće, zavisno od toga kakvu čorbu želite.

Gusto zanimljivost: Ukoliko ste ljubitelj juha, evo nekih od najpoznatijih u svijetu: u Engleskoj je popularna bistra juha od goveđeg repa, u SAD-u juha od školjkaša, a u Italiji neizostavni minestrone. Nadaleko je poznata i francuska juha od luka te indijska pileća juha s curryjem.

Gusto recepti s ribljom kockom:

Riblja čorba sa povrćem

Sastojci: 400 g ribe, po mogućnosti file/bez kosti, 1 mrkva, 1 praziluk (prasa), 5 dl ribljeg bujona ili kocka za riblju supu skuhana u 5 dl vode, 150 g graška, 2 kašike brašna, 5 dl mlijeka, ½ dl sitno isjeckanog kopra, ½ kašičice soli, malo bibera

Priprema: Ako je riba zamrznuta ostavite je da se odmrzne. Očistite i isjeckajte mrkvu u kockice. Operite i fino isjeckajte praziluk. Sipajte u šerpu vodu pa dodajte kocku za riblju supu, mrkvu i praziluk. Kada provri stišajte vatru i ostavite da se kuha 10 minuta. Isijecite ribu u krupnije dijelove i stavite u šerpu. Nastavite kuhati još oko 5 minuta pa dodajte grašak. Odvadite malo mlijeka u čašu pa umutite brašno. Ostatak mlijeka sipajte u šerpu pa dodajte i mlijeko u koje ste umutili brašno. Ostavite je da provri pa kuhajte još oko 5 minuta na tihoj vatri. U gotovu čorbu pred samo serviranje dodajte kopar i po ukusu soli i bibera.

Riblja juha

Sastojci: riblji fileti i račići, količina po želji, 1 paprika, 1 luk, 1 celer, riblja kocka za juhu, 2 manja paradajza, malo peršuna, so

Priprema: Filete izrežite na manje komade, zatim operite i izrežite papriku i luk. Ostružite i sitno izrežite celer, potom stavite povrće u posudu od 2 litre. Poklopite i kuhajte 5 minuta. Dodajte ribu, kocku juhe, narezani paradajz, začine i 2 čaše vode. Poklopite i kuhajte idućih osam minuta. Ulijte preostalu vodu i račiće i kuhajte na najjačoj snazi još dvije minute. Posolite po želji i dodajte isjeckani peršun. Dodatnu aromu dat će bijeli luk ili sok limuna.

Riba u aspiku

Sastojci: 300 g ribljih fileta (oslić, škarpina i dr.), 100 g svježih račića (ili 1 konzerva), 1 kuhano jaje, 1 crvena paprika svježa ili iz turšije, 1 riblja kocka za supu, 2 kuhana krompira, 1 tuba paštete od ribe, 50 g putera, 25 g želatina u listovima ili u prahu, listići peršuna

Priprema: Skuhajte ribu i 100 g račića (ako nemate u konzervi) sa kockom za supu u 1,5 litara vode. Kada riba omekša, procijedite i u supu umiješajte želatin potopljen u malo hladne vode, pa kratko prokuhajte da se sasvim rastopi. U činijice ili modle sipajte pola centimetra supe sa želatinom i stavite u frižider da se stegne. Za to vreme umutite riblju paštetu sa puterom. U svaku činijicu u sredinu na ono malo želatina stavite kružić paštete istisnut kroz špricu, a okolo poredajte račiće, listiće peršuna, komadiće ribe, paprike, krompira i kuhanog jajeta. Naravno, sve treba malo posoliti. Odozgo nalijte sa želatin supom i stavite u frižider da se stegne. Prije služenja svaku činijicu izručite na tacnu.