Monde Selection - Međunarodni institut za odabir kvaliteta na pedesetoj godišnjici održavanja ceremonije dodjeljivanja priznanja za kvalitet proizvoda u Bruxellesu nagradio je Sarajevsku pivaru sa dvije zlatne medalje.
Pripremio: Adnan Učambarlić

U konkurenciji među 2.450 proizvoda iz 80 zemalja proizvodi Sarajevske pivare: Sarajevsko Premium pivo i BH2O prirodna izvorska voda nagrađeni su sa zlatnim medaljama.

Pivo, voda i osvježavajući napici ocjenjuju se svake godine u vrlo jakoj konkurenciji, a Sarajevska pivara dobiva Monde Selection priznanja još od 1977. godine.

Na svečanoj akademiji koja je održana u muzeju Autosvijeta u Bruxellesu dvije zlatne medalje za Sarajevsko Premium pivo i BH2O prirodnu izvornu vodu zvanično su uručene članu Nadzornog odbora Pivare Muji Selimoviću.

Najpoznatiji svjetski lanac brze hrane McDonald’s zvanično ulazi na tržište Bosne i Hercegovine, a prva dva restorana otvoriće u Sarajevu do sredine ljeta, potvrđeno je Nezavisnim u kompanijama koje su u kontaktu sa predstavnicima ove globalne kompanije.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Izvori Nezavisnih navode da McDonald’s neće otvoriti restoran u Sarajevu u zgradi Napretka, u Titovoj ulici, nego na mjestu nekadašnjeg ekspres restorana Bosna, u blizini sjedišta Energopetrola, također u Titovoj ulici.

Drugi restoran, pišu ove novine, pozivajući se na svoje izvore, bit će otvoren u naselju Nedžarići, pored hotela Radon plaza i u njemu će se hrana kupovati bez izlaska iz automobila.

Izvođenje unutrašnjih građevinskih radova na restoranu u centru grada već je počelo, dok bi radovi na objektu u Nedžarićima uskoro mogli početi.

Njihovi izvori navode i da je nakon Sarajeva na redu Banjaluka, gdje će prvi McDonald’sov restoran biti otvoren u saradnji sa Deltom u Delta city centru koji treba da bude izgrađen, a u skorije vrijeme treba očekivati i otvaranje centra u Bihaću. Nakon toga McDonald’s će se proširiti na Tuzlu, Mostar i druge bh. gradove. Budući da posluje na principu franšiza (davanje svog brenda i svog načina rada lokalnim partnerima), McDonald’s je našao partnera u BiH s kojim će otvoriti restorane, ali naši izvori njegovo ime u ovom trenutku nisu spremni da saopšte.

Banjalučki ekonomista Saša Grabovac kaže da ulazak McDonald’sa na tržište BiH ima pozitivne i negativne strane.

“Pozitivno je što jedna ovako velika kompanija dolazi u BiH, čime daje signal da se u ovu zemlju isplati ulagati. To pokazuje i da na tržištu BiH postoji mogućnost razvoja i povećanja standarda stanovništva. Negativne strane ogledaju se u sličnim efektima koje je prouzrokovao dolazak velikih trgovačkih lanaca u BiH, odnosno u mogućem gašenju ćevabdžinica, hamburgernica i drugih objekata koji prodaju brzu hranu”, kaže Grabovac i dodaje da će broj otpuštenih vjerovatno biti veći od onoga koji će McDonald’s zaposliti u svojim restoranima.

Ideja o otvaranju McDonald’sa u BiH potiče još iz doba sarajevske Olimpijade, održane 1984. godine, a poslije rata aktuelizovana je u više navrata. Ovaj lanac brze hrane imao je namjere da otvori restorane u sarajevskom Starom gradu, na mjestu tadašnje Gradske kafane, te u Nedžarićima, navodno je imao franšizera koji bi bh. tržište pokrivao iz Makedonije, ali je odustao nakon analize tržišta koje je tada ocijenjeno malim i rizičnim.

Otvaranje restorana u Sarajevu nudio je McDonald’su i BBI centar prije nego što je ovaj objekat završen, ali je regionalna podružnice ove kompanije u Austriji ponudu odbila. Spekulisalo se i o otvaranju restorana u nedavno otvorenom Alta šoping centru u Sarajevu, ali su i te informacije demantovane.

McDonald’s je na kraju 2010. godine imao više od 31 hiljade restorana širom svijeta, u kojima se svakodnevno posluži više od 50 miliona gostiju. U Evropi ima 6.700 restorana koje posjećuje 12,3 miliona gostiju. Prisutan je u zemljama okruženja, a primjerice, u Hrvatskoj ima 18 restorana.

U Radićevoj ulici otvoren je prvi sarajevski čoko-bar, Casa del Cioccolato.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Ideja za otvaranjem Kuće čokolade rodila se nakon otvaranja Case del Caffe, prve kuće kafe sa ponudom najvećih svjetskih proizvođača u Sarajevu, sa potrebom da se užitak ispijanja kafe dopuni jedinstvenim užitkom koji pruža čokolada.

U ponudi Case del Cioccolato nalazi se talijanski Batido program, 25 različitih okusa tople čokolade, Fondue program tečne čokolade i svježeg voća, čokoladne tortteline, devet vrsta hladnih čoko krema, 12 različitih okusa kremastih kafa i brojne druge poslastice.

Također, na meniju postoji i dio slanih jela - snackovi, salate, paste i sendviči koji služe kao uvertira za čokoladu.

Cijene su umjerene u odnosu na kvalitet ponude.

Klepe

Ovdje na raskrsnici Istoka i Zapada, gdje su brojni osvajači i revolucionari ostavili svoj trag, gastronomija ima posebnu dimenziju. Turisti će vas često zaustaviti na ulici da pitaju gdje mogu pojesti najbolje ćevape i popiti ono što se zove prava bosanska kahva. Ali sarajevska kuhinja je daleko više od toga…

Pripremila: Dženana Hrlović

Jedna je čaršija

Kad se zasitite ćevapa vrijeme je za pravu gastronomsku avanturu. Sarajevo će vam ponuditi razne dolmice, naslijeđene iz osmanskog doba, ta lagana jela za koja se namirnice kuhaju u vlastitom soku ili sa vrlo malo vode, bez zaprške, jakih začina, obogaćena mirisom domaćeg crvenog luka. Ali nisu dolmice jedino naslijeđe. Tu je i šareni burek od krompira i mesa, te sarajevske pizze nezamislive bez suhog mesa i kajmaka. Pasta na sarajevski način ovdje se zove pilav, a u hamburgere se stavljaju ajvar i kajmak. Ukoliko poželite probati specijalitete nekih drugih kuhinja poput francuske, mađarske, meksikčke ili kineske, budite sigurni da će jelo imati neki neobičan okus - onaj koji podsjeća na maglovita jutra, hladne jesenje dane i vodu sa Baščaršije, zato su sva ta jela s pravom dio ovog grada, dio tradicije u njegovoj gastronomskoj ponudi. Čak i kada osnovna receptura ne predviđa da se jelo zapeče, Sarajlije vole sve barem malo ubaciti u rernu „da porumeni”.

Domaćinski

Toplinu dobrodošlice osjetit ćete još u šetnji starom čaršijom, a majstori kuhinje dat će sve od sebe da jelo pripreme baš onako kako želite. Svi će se potruditi da vaš boravak u gradu bude ugodan, rado će vam preporučiti mjesta koja svakako trebate vidjeti, te specijalitete koje morate probati. Za one koji se jednom vode sa Baščaršije napiju, kažu da će se ponovo vratiti. A ko se i ne bi vratio, kad je riječ o gradu u kojem je sramota ne dočekati gosta „domaćinski”. Grad u kojem tačno možete vidjeti granicu između prošlosti i budućnosti. Grad koji će vam sam reći sve o sebi, o svojim stanovnicima, koji su još od kamenog doba tu svijali svoja gnijezda, o onima koji su ga rušili, ali i onima koji su ga gradili. Njegova duša će vas zagrliti i rastjerati dosadnu jesenju maglu, ugrijati u hladne zimske dane i napraviti hlad vrelih ljetnih mjeseci.

Kreativnost na sarajevski način

Kreativnost sarajevske kuhinje je, srećom, nešto veća od kreativnosti imena koja jela nose. Većina njih će počinjati sa sarajevsko ovo i sarajevsko ono, ali to neće biti ono što očekujete. Među tipičnim sarajevskim jelima su sarajevska čorba koja podsjeća na begovu, ali i sarajevski pilav koji se ne sprema od riže, već od domaćih širokih rezanaca. Tu su i sarajevska musaka od patlidžana, sarajevske klepe koje se naravno zapeku, sarajevska kljukuša, te sarajevska dolma koja je godinama bila specijalitet begovskih kuhinja, a u njoj namirnica k’o u priči - nema čega nema. U gradu je čak i baklava ukrašena onim sarajevskim, a kolač koji se naprosto topi u ustima, jednostavno se naziva sarajevski kolač. Sve su to jela koja nećete pronaći nigdje drugo, iz prostog razloga što u njima ima nešto što se kupiti ne može - duša ovog grada.

Sarajevska čorba

Sastojci: 50 g mrkve, 25 g celera, 25 g peršuna, glavica luka, 250 g mljevene junetine, 125 g brašna, 50 g maslaca, 5 g začina, 125 g pavlake, juneće kosti za fond

Priprema: Pripremite fond od junećih kostiju tako što ćete ih iskuhati. U šerpi na maslacu prepržite brašno da bude svijetle boje. Zalijte fondom od kostiju i kuhajte 40 minuta dok ne izgubi okus brašna. Od mljevenog mesa i povrća napravite manje kuglice i prepržite u tavi. Kada se preprži, dodajte velouté sos (vidi str. 28). Prilikom serviranja ukrasite pavlakom.

Vrijeme pripreme: 1 sat

Prosječna cijena jela: 7 KM

Gusto extra savjet: Sarajevska čorba bit će ukusnija ako u nju dodate i malo bamije.

Sarajevski pilav

Sastojci: 5 jaja, 500 g oštrog brašna, so, 150 g maslaca, 100 g domaće pavlake, 150 g dimljenog bijelog sira

Priprema: Pomiješajte jaja i brašno dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Pustite da odstoje oko 30 minuta, pa potom razvaljajte u mašini za tjesteninu i režite široke rezance. Vodu stavite da proključa te je potom posolite i dodajte rezance. Kada su rezanci skuhani, odlijte vodu u kojoj su se kuhali, prebacite ih u posudu za pečenje, prelijte rastopljenim maslacem i zapecite 5-10 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici. Ovako pripremljene rezance servirajte u tanjire, pa odozgo pospite domaćom pavlakom i naribanim dimljenim bijelim sirom.

Vrijeme pripreme: 1 sat

Prosječna cijena jela: 8 KM

Gusto extra savjet: Ako nemate vremena da pravite domaće rezance možete koristiti i gotove, ali pazite da budu dovoljno široki. Ukoliko koristite kupovne rezance, njih je nakon kuhanja neophodno isprati u hladnoj vodi, a procedura je ista i za domaće rezance koje ste prethodno osušili. Umjesto dimljenog bijelog sira možete koristiti i fetu.

Sarajevska musaka

Sastojci: 1,2 kg crnih patlidžana, 200 g mljevenog goveđeg mesa, 120 g masnoće, 1 paradajz ili malo ukuhanog paradajza, malo aleve paprike, malo soli i bibera, 120 g luka, 400 ml kiselog mlijeka, malo mesnog temeljca

Priprema: Patlidžane očistite i izrežite na kolutove, posolite ih i pustite da odstoje neko vrijeme kako ne bi bili gorki. Potom ih ocijedite i pažljivo operite. Luk očistite i usitnite, a pola masnoće stavite u tavu da se zagrije. U tavu dodajte luk i mljeveno meso, pa ih posolite i pobiberite. U drugoj posudi rastopite ostatak masnoće pa dodajte paradajz i patlidžane, te i njih propržite, tako da porumene sa obje strane. Pred sam kraj prženja dodajte malo aleve paprike. U duboku šerpu stavite sloj patlidžana, sloj mesa i tako redom dok ne potrošite sve sastojke. Musaku bi trebalo završiti slojem patlidžana. Ovako pripremljenu musaku prelijte sa temeljcem i stavite na laganu vatru da se dinsta. Nakon sat vremena dinstanja, musaku stavite da se zapeče u pećnici koju ste prethodno zagrijali. Prije posluživanja prelijte je kiselim mlijekom.

Vrijeme pripreme: 2 sata

Prosječna cijena jela: 10 KM

Gusto extra savjet: Ovo jelo ima bogat okus zahvaljujući sporom načinu pripreme, pa ako žurite radije pripremite nešto drugo, jer vam musaka u suprotnom neće uspjeti. Ako želite da vam musaka bude bolje povezana, razmutite jedno jaje sa pola šolje mlijeka, pa ovom smjesom prelijte musaku pred sam kraj pečenja.

Sarajevske klepe

Sastojci: 500 g brašna, 2 jaja, 500 g faširanog mesa, 1 glavica crvenog luka, 2-3 režnja bijelog luka, 1 šolja kiselog mlijeka ili pavlake, malo soli i bibera, masnoća, 1 kašičica aleve paprike

Priprema: Zakuhajte tvrđe tijesto od brašna, jaja, mlake vode i soli. Razvijte deblju jufku i isijecite je na kvadratiće. Od mesa, sitno isjeckanog luka, soli i bibera pripremite fil za klepe. Na svaki kvadratić tijesta stavite fil, pa ga presavijte tako da dobijete trouglasti oblik. U dublju posudu stavite vodu da prokuha, pa je posolite i u nju lagano stavljajte klepe. Kuhajte dok klepe ne isplivaju (10-ak minuta). Kada su kuhane, vadite ih iz vode i redajte u vatrostalnu posudu. Zagrijte pećnicu na srednju temperaturu pa u nju stavite klepe da se zapeku. U međuvremenu usitnite bijeli luk te ga pomiješajte sa kiselim mlijekom. U tavi zagrijte masnoću dok ne počne da cvrči, pa i nju dodajte u smjesu sa kiselim mlijekom. Ovom smjesom od jogurta prelijte gotove klepe i poslužite.

Vrijeme pripreme: 2 sata

Prosječna cijena jela: 8 KM

Sarajevska kljukuša

Sastojci: 2 jaja, 1,5 šolja mlijeka, 2 šolje brašna, 3 kašike ulja, soli po ukusu, 4 krompira srednje veličine, malo bibera, 3 kašike maslaca; Za preliv: ½ šolje mlijeka, 2 kašike maslaca; Prilog: šolja mladog sira, pola šolje pavlake, so po ukusu
Priprema: Umutite tijesto od jaja, mlijeka, brašna i ulja, te posolite po ukusu. Tijesto treba biti malo gušće od smjese za palačinke. Krompir očistite i narendajte na krupno, pa posolite i pobiberite. U tijesto stavite narendani krompir i dobro izmiješajte tako da dobijete što je moguće više jednoličnu smjesu. Tepsiju dobro premažite maslacem, te po njoj ravnomjerno rasporedite smjesu. Kljukušu pecite u pećnici koju ste zagrijali na srednjoj vatri dok ne porumeni. Pripremite preliv tako da zagrijete mlijeko te u njemu rastopite maslac. Gotovu kljukušu izvadite iz pećnice, izrežite na kocke i prelijte prelivom od maslaca i mlijeka. Vratite u zagrijanu pećnicu na nekoliko minuta, pa potom izvadite kljukušu, prekrijte je i pustite da odstoji 10-ak minuta. Za prilog pomiješajte sir i pavlaku, te ih posolite po želji.

Vrijeme pripreme: 1 sat

Prosječna cijena jela: 5 KM

Gusto extra savjet: Umjesto rendanja krompir možete isjeći na kolutove, pa ga redati u pomašćenu tepsiju i tek onda prelijevati tijestom. Prilog od sira i pavlake možete dodatno obogatiti ako u ovu smjesu dodate nekoliko režnjeva sitno isjeckanog bijelog luka.

Sarajevski šiš-ćevab

Sastojci: 25 g peršuna, 100 g mrkve, 100 g svježe paprike, 100 g svježeg paradajza, 400 g crnog luka, 50 g paradajz pirea, 400 g riže, 600 g telećeg buta, 500 g pilećeg filea, 1,5 dl ulja, 10 g soli, 100 g putera, 10 g začina za povrće, čačkalice ili štapići za šiš-ćevab, malo goveđeg fonda

Priprema: Teleće meso i pileći file isijecite na kockice. Mrkvu isijecite na kolutove, a manje glavice luka na četvrtine. Na drvene čačkalice ili štapiće redajte pripremljene namirnice i to tako da počnete od teletine, potom luk, pa mrkva, te završite piletinom. Uvaljajte u brašno, a zatim u šerpi prepržite na masnoći dok ne „porumeni”. Zalijte sa malo fonda i dinstajte dok ne bude gotovo. Posebno napravite rižoto od paprike, paradajza, kuhane riže, te servirajte kao prilog šiš-ćevabu.

Vrijeme pripreme: 70 minuta

Prosječna cijena jela: 18 KM

Sarajevski sahan

Sastojci: 100 g paradajz pirea, 250 g crnog luka, 350 g svježe paprike, 250 g tikvica, 100 g raštike, 500 g svježeg paradajza, 1 kg mljevenog mesa, malo bibera, malo aleve paprike, 150 ml ulja, soli po ukusu, 100 g riže, 150 g maslaca, ostali začini po želji

Priprema: Mljeveno meso pomiješajte sa rižom i začinima. Očistite i izdubite povrće, pa ga napunite pripremljenom smjesom. Raštiku malo obarite, pa i nju napunite filom i smotajte u sarmu. Svaku vrstu povrća kuhajte odvojeno, samo paradajz ispecite u pećnici. Alevu papriku i paradajz pire prepržite na masnoći i zalijte fondom u kojem se kuhalo povrće. Ovim sosom prelijte povrće i kuhajte još pet minuta. Ukrasite po želji.

Vrijeme pripreme: 2,5 sata

Prosječna cijena jela: 20 KM

Gusto extra savjet: Sarajevski sahan je specifična mješavina punjenog povrća, pa ukoliko neko od navedenog povrća ne volite, uvijek ga možete izbaciti iz recepta. Po želji umjesto tog povrća u sahan možete dodati i punjeni krompir koji se priprema na isti način kao i paradajz u receptu.

Sarajevska moka torta

Sastojci: 175 g maslaca, 7 jaja, 2 kašike pekmeza od jagoda, 175 g brašna, 1 kesica praška za pecivo, 50 g mljevenih badema; Za kremu: 250 g maslaca, 250 g šećera u prahu, naribana kora jedne narandže, 3 kašike instant kafe, pistacije po želji
Priprema: Maslac umutite pjenasto sa šećerom i postepeno, uz stalno miješanje, dodajte po redu pet žumanaca, pekmez i čokoladu koju ste rastopili na pari. Odvojeno pomiješajte brašno, prašak za pecivo, mljeveni badem i čvrstu pjenu od bjelanaca. Sjedinite ove dvije smjese lagano miješajući. Kalup za tortu premažite maslacem, pa u njega prebacite tijesto i pecite oko 50 minuta. Za kremu pjenasto umutite maslac, šećer i dva žumanca. Uz stalno miješanje dodajte ribanu koru narandže i instant kafu. Tortu presijecite vodoravno na 3 dijela i svaki dio premažite pripremljenim kremom. Istom kremom ukrasite tortu sa svih strana. Po želji ukrasite naribanim pistacijama ili instant kafom.

Vrijeme pripreme: 1 sat i 20 minuta

Prosječna cijena jela: 11 KM

Gusto extra savjet: Umjesto pistacija možete koristiti orahe ili lješnike, a maslac možete zamijeniti margarinom.

Sarajevski kolač

Sastojci: 3 jaja, 12 kašika šećera, 12 kašika brašna, 12 kašika ulja, 12 kašika mlijeka, 3-4 kašike kakaa, ½ kesice praška za pecivo; Za preliv: 300 ml mlijeka, 10 kašika šećera; Za kremu: puding od vanilije, 3-5 kašika šećera, 250 g margarina, 500 ml mlijeka

Priprema: Jaja dobro umutite sa šećerom. Dodajte ulje, mlijeko, kakao, brašno koje ste prethodno pomiješali sa praškom za pecivo, pa dobro izmiješajte, sve dok smjesa ne postane ujednačena. Smjesu prebacite u veću posudu za pečenje i pecite 20 minuta u pećnici zagrijanoj na 200°C. Mlijeko za preliv prokuhajte, dodajte mu šećer, pa prelijte gotovo tijesto. Skuhajte puding, pa dok je još vruć u njega umiješajte margarin, sve dok se smjesa ne ujednači. Potom kremu prelijte preko tijesta i ostavite kolač da se ohladi.

Vrijeme pripreme: 1 sat + hlađenje 3-4 sata

Prosječna cijena jela: 9 KM

Gusto extra savjet: Ukoliko ne volite margarin u kolačima, smanjite količinu koju stavljate ili ga zamijenite maslacem. Gotovi kolač možete dodatno ukrasiti šlagom i naribanom čokoladom.

Sarajevska baklava

Sastojci: 1 kg jufke za baklavu, 800 g krupno mljevenih oraha, 500 g maslaca, šolja šećera, nišesta; Za tirit: 2 kašike masla, 3 jaja, brašna po potrebi da se može izmrviti. Za agdu: 2 kg šećera, 1 l vode, 1 limun

Priprema: Od brašna, jaja i masla napravite smjesu za tirit, pa je protisnite kroz đevđir. Pomiješajte orahe, tirit i šećer. Slažite na lim za pečenje pet jufki, između ih poprskajte rastopljenim maslacem, pospite nišestom, pa stavite red mješavine oraha i tirita, red jufke, red tirita i sve do vrha, gdje treba da bude jufka. Izrežite baklavu i zalijte je preostalim maslacem. Baklavu pecite oko dva sata na temperaturi između 100 i 150°C. Za to vrijeme pripremite agdu: pustite da voda i šećer vriju oko 10 minuta i zatim dodajte sok od limuna. Zalijte baklavu agdom i ostavite da se hladi.

Vrijeme pripreme: 2 sata

Prosječna cijena jela: 30 KM

Gusto extra savjet: Ukoliko orahe i tirit ne miješate, već jedno po jedno posipate po jufkama, na baklavi će se jasno izdvojiti pojedini slojevi, pa će izgledati ljepše.

Bistro Kineski restoran postoji već oko godinu dana i jedan je od kvalitetnijih reprezenata kineske kulture u Sarajevu, a sve zahvaljujući vlasniku i glavnom kuharu Gao Li Juangu, koji je svoje znanje i iskustvo u Sarajevo donio direktno iz Pekinga.

Istražio & foto: Adnan Učambarlić

Lokacija: Restoran se nalazi u Kranjčevićevoj 16, odmah pored restorana Magnum, a ima i vlastiti parking prostor. Radno vrijeme je od 10 do 22 sata.

Objekat: Restoran se sastoji od prostrane „betonske” bašte i sale sa oko 24 sjedeća mjesta. Iza sale se nalazi prava kineska kuhinja. Svojom urednošću i čistoćom prikazuje kinesku naciju na najbolji mogući način.

Ponuda: Kao što i samo ime restorana govori, u ponudi je isključivo kineska kuhinja, sa brojnim specijalitetima pristupačnim za svačiji džep. Kao ekskluzivni i najskuplji specijalitet izdvaja se pekinška patka za četiri osobe (70 KM), a iz ponude vrijedi izdvojiti i proljetno rolovano povrće, „spring rolls” (6 KM), šanpjera sa pet kineskih začina (8 KM), kinesku ljuto-kiselu supu (4 KM),  pohovani biftek na kineski način (18 KM), piletinu curry (18 KM), kiselo-slatku i gombao piletinu (12 KM), dinstanu ribu na kineski način te jedinstven desert specijalitet - pohovani sladoled. Nažalost, restoran u ponudi nema nikakvih autentičnih kineskih pića, budući da ih je jako teško nabaviti, ali ima bogat izbor internacionalnih vina.

Ambijent: Šta reći o ambijentu, osim da svaki kutak restorana odiše kineskom kulturom. Počevši od statua na ulazu, kineskih lampiona, vezova prijateljstva na zidu, kalendara, pa nadalje. Diskretna, u zidove integrirana svjetla i veliki lampion u centru sale, samo doprinose ugođaju.

Muzika: Isključivo kineska - evergreeni i instrumentali.

Usluga: Usluga je jako brza i efikasna. Treba napomenuti da za pripremu kineskih jela treba jako malo vremena te za pripremu nekog kineskog specijaliteta, zahvaljujući specifičnom načinu pripreme, često treba manje vremena nego za pripremu hamburgera u nekom obližnjem fast-foodu (ne treba ni napominjati da se kineska kuhinja ističe kao jako zdrava). Ugođaju doprinosi i veselo i razgovorljivo osoblje.

Cjelokupni dojam: Kada se saberu kvalitet hrane, niske cijene i brzina usluge kao i specijaliteti koji teško da se mogu pronaći negdje drugo, ovaj kineski restoran čine odličnim izborom za posjetiti. Veliki doprinos tome daje i Gao Li Juang koji je, kao vrstan poznavalac kineske kuhinje i kulture, uvijek raspoložen da razgovara o svojoj kuhinji.

Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, pregovara sa predstavnicima američke kompanije McDonald’s da im ustupi zgradu te institucije koja se nalazi u najstrožem dijelu Sarajeva.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Tu bi čuveni američki lanac brze hrane otvorio svoj restoran u koji bi se ulazilo direktno iz Titove ulice što bi “Napretku” donijelo značajan prihod.

Ovu informaciju objavili su neki mostarski mediji uz napomenu da nemaju zvaničnih potvrda, prenosi San.
Inače, kompanija McDonald’s bila je svojevremeno zainteresovana da otvori svoj restoran brze hrane u Sarajevu, ali od toga nije bilo ništa.

Hrvatskom kulturnom društvu “Napredak” bit će vraćena u vlasništvo zgrada u sarajevskom naselju Koševo u kojoj je bila smještena Očna klinika.

Doručak uz umjetnost

Na starom mjestu, u potpuno novom ruhu i u novom vlasništvu, ponovno je otvoren caffe bar Curry. Curry je ponovno otvoren u maju ove godine, a ovih dana postaje i bistro te će se u ponudi naći brojni zanimljivi specijaliteti i programi.

Istražio i Foto: Adnan Učambarlić

Lokacija: Curry se nalazi u Grbavičkoj 2a, nema vlastiti parking, ali se odmah ispred nalazi javni. Radno vrijeme je od 7 do 24 sata.

Objekat: Objekat se sastoji od prostrane sale i još veće bašte. Prima oko 45 ljudi u sali (visoki stolovi i stolice te šank) te 40 ljudi u bašti. Uskoro je planiran i redizajn objekta i zatvorena bašta.

Ponuda: U ponudi bistroa će se naći čitava gomila iznenađenja po pristupačnim cijenama, počevši od kuharskih dvoboja, specijalnog programa - Doručak uz umjetnost, sezonski meniji sa akcentom na inovativnosti te uvijek svježim namirnicama i egzotičnoj i zdravoj kuhinji. Trenutno se vode pregovori sa nekoliko vinarija, tako da će se u ponudi naći točena i flaširana vina, a organizirat će se i česte vinske promocije. U Curryju se svake četiri sedmice postavlja nova izložba, na čijem otvaranju se služi besplatan doručak za sve prisutne, a tu su i muzičke večeri.

Ambijent: Curry je koncipiran na prijateljskoj atmosferi i ugodnom druženju te je tako i uređen. Diskretno osvjetljenje, veliki šank u centru sale te visoki stolovi koji su razmaknuti taman toliko da niko nikome ne smeta, a da se opet ostane u nekom duhu zajednice. Uvijek nove postavke umjetnina na zidovima čine ambijent uvijek svježim. Bašta Curryja je toliko obrasla u zelenilu da se od nje i tamnoplave tende objekat jedva vidi sa ulice, što ljeti pruža poseban ugođaj hladovine.

Muzika: Evergreeni, klasični rock, blues, jazz, svirke uživo te tematske muzičke večeri.

Usluga: Brza, uljudna, efikasna, pristojnog i odmjerenog ponašanja.

Cjelokupni dojam: Zaljubljenicima u umjetnost, druželjubivim ljudima i onima koji uvijek vole probati nešto novo, a ne boje se iznenađenja, Curry će biti idealan izbor, bilo da je to jutarnja kafa, doručak, večernji izlazak ili romantična večera za dvoje.

Dočekivanje Nove godine u Sarajevu postaje sve popularnije te je sve veći broj gostiju iz okolnih zemalja, ali i iz drugih bh. gradova, a brojne turističke agencije prave posebne novogodišnje aranžmane. Razlozi za to su poznata sarajevska gostoljubivost, šarm bosanske prijestolnice, uvijek dobro raspoloženi građani sa specifičnim humorom, Baščaršija, olimpijske planine, specijaliteti bosanske kuhinje i prilično pristupačne cijene novogodišnjeg provoda.

Istražio: Adnan Učambarlić

Budući da se u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nije ništa sa sigurnošću znalo o planovima za doček 2011. godine, prikazat ćemo vam kako su prošle godine Sarajlije pobjegle od rutine, svakodnevnice, stresa i užurbanog života i veselo ušli u Novu godinu. Za očekivati je sličnu ponudu i ove godine.

Narodno veselje

Po svemu sudeći, Nova godina je u Sarajevu postala sinonim za narodnjake i potpuno opuštanje. Gotovo svi značajniji hoteli i restorani su u okviru svog novogodišnjeg programa imali neko zvučnije ime folk scene.

Club Incognito
Nastupili su Kemal Hasić i Nikita u pratnji Big Banda, a specijalni gost bio je Amar Česljar. Karta koja je važila za dvije noći i rezervaciju stola koštala je 20 KM.

Bazeni

Goste restorana Bazeni u najluđoj noći zabavljala je pjevačica Jana. Rezervacija stola se kretala između 30 i 50 KM.

Aqua

Poznati folk klub i diskoteka ni u novogodišnjoj noći nije odstupio od svog repertoara, tako da je goste zabavljao Saša Matić sa svojim pratećim bendom. Cijena ulaznice bila je 15 KM, a rezervacije 30 KM. Saznajemo da će goste i ove Nove godine zabavljati Saša Matić.

Pivnica HS

Pivnica HS priredila je gala trpezu i obilje muzike uz Abida Sakalaša, Dijanu i orkestar Kalkuta, da prostiš. Cijena ulaza i rezervacije (uz večeru i piće dobrodošlice) bila je oko 150 KM.

Hotel Evropa

U ponovno otvorenom kultnom hotelu nastupila je Zerina Cokoja. Nije poznata cijena rezervacije.

Holiday Inn

U elitnom gradskom hotelu nastupili su Enes Begović, Armin Muzaferija i tuzlanski Ćao bend. Cijena ulaza i rezervacije (uz večeru i piće dobrodošlice) bila je oko 150 KM.

Club-restoran Jež

Jež je za doček protekle Nove godine priredio bogat program. U klubu i zimskoj bašti nastupili su rezidentni trubači, a u pauzama je nastupao DJ Keybone. Cijena ulaska u klub-zimsku baštu bila je 20 KM po osobi, a ulaz u restoranski dio koštao je 40 KM (uz uračunat švedski sto).

Druge vrste muzike i zabave

Naravno, doček Nove godine ipak nije mogao da protekne sav u znaku narodnjaka. Svi oni koji su htjeli da pobjegnu od folka ili otkriju nešto drugačije, imali su izbora - i to ekonomičnijeg.

Fiskultura

Kultni sarajevski underground klub u Novu godinu je ušao uz besplatno piće po želji, švedski sto u bosanskom stilu, šampanjac i nastupe DJ-a Ellem Fara 0. Cijena ulaznice bila je 20 KM.

The Basement

Novootvorena diskoteka u Bosmal Centru organizovala je novogodišnji party u svom stilu. Cijena ulaza za jednu osobu (stojeće mjesto + gratis koktel) bila je 30 KM.

City Pub

U kultnom gradskom pubu nastupio je legendarni klupski bend Blavors uz pratnju Čerkeza. Cijena ulaza bila je 10 KM.

Dom mladih

Kultno sarajevsko okupljalište za doček Nove godine okupilo je čitavo mnoštvo DJ-a. Nastupili su DJ Outwork kao specijalni gost, Ari b2b Srleone, Siniša Lukić, Regga E.D. i Lik Jay. Cijena ulaznica u pretprodaji bila je 20 KM, a na novogodišnje veče - 25 KM.

Coloseum Club

Novogodišnje veče je proteklo u znaku najpopularnijih regionalnih interpretatora sevdaha i romskih pjesama, Mostar Sevdah Reunion, uz koje je nastupio i sarajevski bend Nebo iznad krajolika sa svojim bogatim etno i pop repertoarom. Posjetitelje su dočekale i brojne nagradne igre uz posebna novogodišnja iznenađenja. Cijena mjesta u Areni, uz aperitiv, bila je oko 150 KM.

Javni gradski doček Nove godine
Za one koji bi da izbjegnu oblake duhanskog dima i buku, a opet bi da čuju kakvu svirku uživo, osjete masovnu novogodišnju groznicu i ostatak noći provedu u svom aranžmanu, tu je javni gradski doček Nove godine, koji se iz godine u godinu čini kao najbolja solucija.

Hedonistički ugođaj i ponuda „Sve što možeš pojesti”

Istražio: Adnan Učambarlić

Foto: Nedim Omeragić

Restoran Bar Peppers odlikuju ugodna atmosfera i ambijent idealan za poslovne i neformalne ručkove i sastanke.

Lokacija: Peppers se nalazi u sarajevskom naselju Grbavica (Zagrebačka 4), odmah iza trolejbuske stanice Kovačići, a jedan je od rijetkih restorana u Sarajevu u blizini kojeg možete uvijek bez problema pronaći parking prostor. Restoran je klimatiziran, nudi Wi-Fi konekciju, a moguće je i bezgotovinsko plaćanje.

Objekat: Peppers se sastoji od velike, prostrane sale u obliku slova L, sa velikim šankom u sredini, koji dijeli salu na restoran i bar te bašte u debeloj hladovini i zelenilu. Sala prima oko 70 ljudi.

Ponuda: Ponuda restorana se bazira na specijalitetima internacionalne kuhinje - od talijanske pa sve do kineske. Od specijaliteta koje treba probati izdvojili bismo Peppers platu, piletinu na kineski ili meksički način, grčku i Peppers salatu, rižoto sa šanpjerom i limetom te morske specijalitete. Također, iz ponude izdvajamo i švedski sto baziran na principu all you can eat po cijeni od 10,90 KM, a koji je u ponudi svakog dana od 12:00 do 16:00h. U baru se spravljaju vrhunski kokteli, a restoran se odlikuje i velikim izborom vina iz regiona. Cijene se kreću od 1,5 do 150 KM.

Ambijent: Peppers je restoran ugodne i tople atmosfere. Zanimljivo je da vas odmah na ulazu dočeka knjiga žalbi - prazna, što dovoljno govori o kvalitetu i profesionalnosti restorana. Salom preovladava diskretno osvjetljenje, a cjelokupnom unutrašnjosti dominiraju boja drveta i crnog vina. Interijer je dobro i ukusno dizajniran, u skladu sa čitavim ambijentom. Bašta restorana je okružena zelenilom i prirodnom hladovinom, a kao dodatna zaštita od sunca tu su i paravani zavjese. Baštom pored prirodnog zelenila dominira boja drveta (brodski pod i drveni namještaj), a koliko restoran pazi i na sitne detalje govori i to da čak ni pepeljare i salvete na stolovima ne odudaraju od ambijenta te su i one u boji crnog vina.

Muzika: Muzika je lagana i diskretno se čuje iz pozadine, što veoma pogoduje za održavanje poslovnih sastanaka, jer se jasno čuje svaka riječ. Pušta se pretežno blues, soul i jazz.

Usluga: U prikazivanjima restorana u Sarajevu, često smo kao odliku restorana navodili izuzetno ljubazno i susretljivo osoblje, što je istina. Ipak, u svim restoranima koje sam do sada obišao, zaista nigdje nisam sreo tako ljubazno, susretljivo i nadasve kulturno osoblje kao u Peppersu.

Cjelokupni dojam: Bilo da želite miran i ugodan poslovni ručak, romantičnu večeru ili samo da jedete na miru u dobroj atmosferi, odaberite Peppers i sigurno nećete pogriješiti, pa čak i ako ste jako izbirljivi. U ponudi će se sigurno pronaći nešto za vas.

U sarajevskom restoranu „4 sobe gospođe Safije” održan je Slow Food Event, u slobodnom prijevodu - večer jako spore hrane i vina, koja je trajala gotovo pet sati.

Napisao i snimio: Adnan Učambarlić

U intimnom ambijentu, uz svjetlost svijeća i pratnju violine, gitare i kontrabasa benda „Laganinni” prezentiran je Slow Food način objedovanja, na kojem je posluženo sedam slijedova pažljivo odabranih namirnica, uglavnom iz bio uzgoja, kombiniranih sa sedam različitih sorti vina iz određenih regija. Nijedna čaša vina nije slučajno servirana uz određeno jelo, već je pažljivo odabrana kako bi stvorila jedinstvenu simbiozu okusa. U okviru večeri poslužena su vina Kutjevo vinarije iz slavonskog regiona, dok je samu večeru pripremio kulinarski tim restorana domaćina.

Slow food kao svjetski trend

Podsjetimo: „slow food” je pokret koji je nastao kao odgovor na tzv. fast food. U slobodnom prijevodu, to znači “spora hrana”. Međunarodna fondacija Slow Fooda je nastala u Italiji 1986. godine, sa ciljem da, između ostalog, promovira kulturu hrane i ispijanja vina, kao i da zastupa zdrav način ishrane, te da njeguje tradicionalne tehnike uzgoja i prerade hrane. Glavni postulat ovog vida ishrane je upotreba namirnica organskog porijekla. Za razliku od velikog broja zemalja u svijetu, na svu sreću kod nas se još uvijek mogu pronaći bio namirnice iz domaćeg uzgoja.

Od tada pa sve do danas, Slow Food je apsolutno prerastao okvire prehrambenog pokreta i postao filozofijom i stilom života. U skladu sa tim trendom, organizovane su i tematske večeri ovog tipa, na kojima se prezentira Slow Food način objedovanja, a na kojima se poslužuje sedam slijedova pažljivo odabranih namirnica, koje su većinom iz bio uzgoja, pažljivo kombinirane sa sedam različitih sorti vina iz određene regije.

To nije obična večera. Poslužuju se manje količine hrane i sam objed traje tri do četiri sata. Možda sedam slijedova zvuči preambiciozno za jedan objed, ali u pitanju su vrlo male količine, te između svakog slijeda prođe dovoljno vremena da se prethodni zalogaj slegne kako treba. Što se tiče kalorija, hrana nije baš niskokalorična, ali ono što je u okviru ovakvih večeri bitno je to da se ne prejedate, ne opterećujete želudac hranom punom aditiva i konzervansa, opušteno uživate u svakom zalogaju i doživljavate gastronomski hedonizam različitosti okusa spojenih sa vrhunskim vinima.

Meni od 7 slijedova u „4 sobe gđe Safije”

Meni se sastojao od sljedećih slijedova:

-          St. Jacques školjke na kremi od pinjola i gorgonzole

-          paštete od pureće i pačije jetre na umaku od srijemoša

-          lubina sa đumbirom i povrćem

-          bifteka u začinskom bilju sa cveklom i umakom od hrena

-          pačijih prsa sa sosom od nara i oraha

-          janjećih kotleta sa grožđicama i kus kusom, te

-          jagoda u balzamičnom octu sa zelenim biberom i svježim bosiljkom

Kako navodi vlasnica restorana „4 sobe gospođe Safije”, Dalila Sinanović, najveća razlika između Slow Fooda i tradicionalnog bosanskog mezetluka je u tome što se konzumira vino uz odabranu hranu. “Ipak, naši tradicionalni mezetluci podrazumijevaju uglavnom rakiju. Pored toga, svaka čaša vina nije slučajno servirana uz određeno jelo, već pažljivo odabrana tako da dobijete jednu fantastičnu simbiozu okusa”, kaže Sinanović.

Egzotične gastronomske vode

O Slow Food tradiciji i publici u Sarajevu kaže: “Poznato mi je da je nekoliko restorana u Sarajevu započelo ovaj koncept prije nekih 7-8 godina. Iskreno se nadam da će ovaj vid ishrane doživjeti ekspanziju te da će posjetitelji ugostiteljskih objekata pokazati interes za Slow Food događaje slične onima kakve mi organizujemo. Na svu sreću, postoji puno više ljudi nego što možete zamisliti, iako još uvijek traje proces edukacije našeg stanovništva po mnogim pitanjima vezanim za gastronomiju. Restoran “4 sobe gospođe Safije” osim tradicionalne kuhinje nudi crossover kuhinju, tj. fuziju okusa raznih svjetskih kuhinja. Publika je dosta podijeljena. Imamo one tradicionalne, ali i one koji se usuđuju hrabro zaplivati u “egzotične gastronomske vode”", dodaje Dalila.

Sve u svemu, Slow Food večeri ovakvog tipa idealna su prilika za hedonističko uživanje u bogatstvu okusa spore i zdrave hrane, pod uslovom da imate dosta vremena na raspolaganju i niste previše gladni, jer između prvog i posljednjeg slijeda hrane može proći i po nekoliko sati.