Nekim ljudima 10,000 dolara je jako mnogo, dok drugima nikakav problem ne predstavlja potrošiti više od 300 hiljada dolara na bocu vina koje čak neće ni piti.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Pravi ljubitelji i kolekcionari vrhunskih vina ne žale novac koji potroše na bocu tog alkoholno pića, koje za njih predstavlja najsavršenije “umjetničko djelo”.

Huffington Post donosi listu najskupljih vina:
1. Vino Château Cheval iz 1947. godine prodano je za 304.375 dolara. Riječ je o jednoj od najboljih berbi svih vremena, a vino je prodao jedan anonimni kolekcionar na aukciji u Ženevi.

2. Boca vina Heidsieck iz 1907. godine prošla je dug put do svog današnjeg vlasnika koji ju je kupio za 275 hiljada dolara. Boca je trebala 1916. godine biti isporučena Ruskoj kraljevskoj porodici, ali je nestala u brodolomu. Nađena je 1997. godine.

3. Vino Château Lafite iz 1869. godine prodano je za 233.972 dolara na aukciji održanoj 2010. godine neimenovanoj osobi iz Azije.

4. Boca vina Chateau Lafite iz 1787. godine prodana je 1985. godine Malcomu Forbesu, a pretpostavlja se da je pripadala Thomasu Jeffersonu, trećem predsjedniku SAD-a. Forbes je za tu bocu vina dao 160 hiljada dolara, a danas to vino, iako više nije pitko, košta više od 315 hiljada dolara.

5. Vino Romanée Conti iz 1945. godine je iznimno rijetko. Naime, proizvedeno je samo 600 boca tokom Drugog svjetskog rata, a jedan kolekcionar je za rijetki primjerak izdvojio 123.900 dolara.

6. Za skoro 150 godina staro vino Chateau Lafite jedan privatni kolekcionar iz Evrope dao je 111.625 dolara.

7. Boca vina Chateau Yquem iz 1787. godine prodana je jednom američkom kolekcionaru za 100 hiljada dolara.

8. Vino Massandra iz 1775. godine prodano je za 43.500 dolara a aukciji 2001. godine.

9. A, za bocu ledenog vina Royal DeMaria neko je odlučio da izdvoji 30 hiljada dolara. Boca je prodana 2006. godine na aukciji.

10. Vino Montrachet iz 1978. godine prodano je za 24 hiljada dolara 2001. godine, a vino je i dalje pitko.

Ako spadate u skupinu onih koji nikada nisu sigurni koje vino poslužiti uz koje jelo, na pravom ste mjestu! Slijedite neka jednostavna pravila i nećete pogriješiti.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti u vezi vina je da ne morate biti stručnjak da biste u njemu uživali. Slijedite vlastiti ukus, ali pazite i na neke temeljne smjernice spajanja vina i hrane uz pomoć kojih nećete pogriješiti.

Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino uz crveno meso. Iako ovo pravilo ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak daje temelj za dobar izbor.

Lagano vino - lagana hrana
Jedete li salate, ne pijte uz njih jako crno vino, jer će se “jadna” salata sasvim izgubiti. Isto tako, ako jedete nešto puno proteina ili jelo kao što su špagete bolognese, nije dobro uzeti bijelo vino pa ni slabije crno.

Spojite regije
Izaberite vino koje dolazi iz istog podneblja kao i hrana. Primjerice, jedete li pizzu, probajte i neko talijansko vino.

Egzotična začinjena hrana i egzotično vino ne idu zajedno
Jedete li dobro začinjenu indijsku večeru ne naručujte Cabernet Sauvignon, jer će toplina alkohola i nota hrastovine pojačati začine koje jedete. Umjesto toga, uz egzotičnu hranu punu začina pijte vino koje ima barem malo slatkoće. Jezik će vam biti zahvalan.

Vino uvijek mora biti slađe od hrane/deserta
Što je hrana slađa, to ćete teže osjetiti okus vina. Tamna gorka čokolada stoga ide dobro uz slatko vino. S druge strane, slatka čokolada uticala bi na naše nepce i vino bi nam ostavljalo gorak okus.

Ako ide dobro uz grožđe, ide i uz vino
Ako znate da određena vrsta sira ide dobro uz svježe voće, razumno je zaključiti da će ići dobro i s vinom koje ima jaku voćnu notu.

Ako ste u nedoumici, izaberite roze
Ovo je dobar kompromis za ljubitelje crnog vina koji preziru bijelo vino. Španska kuhinja odlično se slaže s rozeom. Jednako kao i sushi.

Viski Old Pulteney je proglašen najboljim svjetskim viskijem godine u izboru “Viski biblije”, najutjecajnije publikacije na ovom polju, koju izdaje Jim Murray, priznati poznavatelj viskija, javlja BBC.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Viski Old Pulteney star 21 godinu je dobio 97,5 bodova od mogućih 100. Sazrio je u buradima načinjenim od američkog hrasta, te je flaširan u destileriji Pultney u Wicu u Caithnessu.

Ekspert za viski, Jim Murray, testirao je više od 1.200 različitih viskija prije nego je odlučio koji je najbolji.

“Viski Old Pulteney star 21 godinu je doslovno eksplodirao iz čaše vitalnošću, karizmom i klasom. On nema finansijsku potporu kako bi mogao biti plasiran na globalno tržište. Nadam se da će ova nagrada pomoći ovoj škotskoj destileriji da postane poznata u svijetu”, rekao je Murray.

U Wicku je zabrana javne prodaje alkohola izglasana 1922. godine, a trajala je 25 godina. Zbog toga je kompanija zatvorena, ali je 1951. godine ponovo počela raditi.

“Oduševljeni smo ovom nagradom. Ovo je veliko priznanje za našu tradiciju koja traje stoljećima. Naš brand je prepoznatljiv, cijeli grad pije naš viski”, rekao je glasnogovornik Poulteneyja.

Na drugom i trećem mjestu su američki viskiji George T Stagg i Parker’s Heritage Collection Wheated Mash Bill star 10 godina.

Jedna dobra vijest iz svijeta nauke. Naime, američki i australijski naučnici napravili su tabletu koja ograničava uticaj alkohola na mozak i njenim uzimanjem prije konzumiranja alkohola sprečava se opijanje.

Pripremio: Adnan Učambarlić
Istraživači su preliminarne testove za sada obavili na miševima, koji za divno čudo nisu pokazali ni znakove vrtoglavice upkos činjenici da su popili dovoljno alkohola da ih obori s nogu. Naučnici se nadaju da će ovo istraživanje utabati put tabletama za ljude koje će ih sprječavati da prave budale od sebe svaki put kad im se omakne koja čaša više.

Ove “magične” tablete mogle bi se pojaviti u apotekama u naredne tri godine.

U blizini sarajevske muzičke škole u Petrakijinoj ulici nedavno je otvorena prodavnica čaja Franz & Sophie, mjesto koje izgleda poput neke ugodne mješavine biblioteke, apoteke i kafane, a u njemu možete pronaći sve moguće i nemoguće vrste čaja, probati ih te čuti brojne zanimljivosti o čaju. Vlasnik objekta, Adnan Smajić, nekadašnji ljekar opće prakse, danas je jedini školovani sommelier za čaj na Balkanu. Sa njim smo razgovarali o čaju uopće, kulturi čaja na našim prostorima i sommelierstvu, a dao nam je i nekoliko zanimljivih recepata za vrele ljetne dane.

Razgovarao & Foto: Adnan Učambarlić

Kako je uopće došlo do bavljenja čajem?

- Vrlo jednostavno. Tražio sam za sebe neku drugu životnu formu, neku viziju sa manje stresa. Uslovno rečeno, sa manje stresa, a više ljubavi, a nekako sam to našao u čaju. Prvi put sam se sreo sa čajevima u svojoj trideset i nekoj godini u Njemačkoj. Pio sam tamo njihove kafe i jednostavno mi nisu legle. Onda sam tražio neki drugi izvor kofeina i ispostavilo se da bi to čaj mogao vrlo lako zamijeniti. Kada sam prvi put otišao u radnju sa čajem, vidio sam da čaj zapravo nije jedna kesica nego su to stotine kutija i vrsta. To me zaista fasciniralo i počela je ljubav koja traje već desetak godina.

Sada ste neka mješavina ljekara i apotekara?

- Tako nekako. Ostao sam dosljedan tome da za ljudsko tijelo je vrlo važno šta uzimate i koristite, što se i odražava na vama. Čaj je nešto što u svakom svom obliku čini dobro za ljudsko tijelo.

Šta je zapravo sommelier za čaj i kako se dolazi do zvanja?

- Za zvanje sommeliera za čaj prije svega morate imati želju i volju da živite, ustajete i liježite sa čajem, a onda ide i školovanje. Ja sam se školovao u Njemačkoj, na Akademiji za čaj koja traje oko četiri mjeseca, a podržava je Zanatska i trgovačka komora Njemačke. Tu se zapravo uči sve o čaju, počevši od historijata pa do priprema i regiona. Može se uporediti sa sommelierom za vino. Potrebno je isprobati i dobre i loše čajeve, uočiti razliku između njih itd.

Kada smo kod dobrog i lošeg čaja, postoji li neko generalno uputstvo kako ih razlikovati?

- Ima. Osnovno je da tražite čaj koji nije u kesici, a zatim i da tražite čaj koji ima svoje ime i prezime, tj. da znate odakle dolazi, iz koje bašte, koja je berba, sve to igra vrlo bitnu ulogu. Isto kao i kod vina. Razlike su i u istoj vrsti čaja ako on dolazi iz različitih bašti. Na njega utječu i vremenski uslovi, nadmorska visina, način branja (mašinski ili ručno), način i vrijeme obrade. Fabrika čaja se nalazi odmah uz baštu, isto kao što se i vinski podrum nalazi uz vinograd.

Zašto baš ime Franz & Sophie?

- Franz i Sophie (austrougarski prijestolonasljednik i njegova supruga, ubijeni od strane Gavrila Principa, što je poslužilo kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata, op. a.) su za mene jedan od simbola ovog grada. To su dvoje ljudi koji su došli u ovaj grad i čija je sudbina vezana uz njega. Fascinirala me njihova ljubavna priča, ali i priča vezana uz historijski moment i lanac događaja koji je izazvala njihova smrt.

Bosna je poznata po svom mitosu kafe i komšiluka, kako se čaj uklapa u sve to?

- Čaj, realno govoreći, ima mnogo dužu i bogatiju tradiciju od kafe. Seže do nekih 2.700 godina u prahistoriju. Prema nekim spoznajama, kineski car Shen-nung (vladao Kinom prije nekih pet hiljada godina, op. a.) je prvi koji je popio čaj. Tada počinje da se razvija kultura i tradicija čaja u zemljama Istoka. Ja sa svojom radnjom pokušavam približiti čaj našoj kulturi. Ima nekih naših sugrađana koji već dugo konzumiraju čaj i nabavljaju ga iz inostranstva, što je za svaku pohvalu, a nadam se i da će ih biti sve više. Čaj pruža mnogo više od kafe. Sa šoljom čaja se možete družiti kao i sa kafom, ali imate mnogo širi spektar okusa i aroma na raspolaganju. Kafa koju pijemo je uglavnom industrijska, a čajevi su obično individualni proizvodi.

Kakve čajeve uglavnom služite, koji se najviše piju i kakve su cijene?

- Pa, uglavnom ljudi najviše traže crne čajeve kao zamjenu za kafu, zelene čajeve zbog njihovog pozitivnog efekta na zdravlje te aromatizirane. Svi čajevi koji se ovdje nalaze su organski, što je rijetkost ne samo u Bosni, već i u svijetu. Samim tim se čaj približava svom izvornom obliku. Organski čaj je čaj proizveden po standardima organske poljoprivrede, tj. nema upotrebe pesticide, herbicida i vještačkih đubriva, nema genetski modificiranih organizama, što znači - 100% prirodan proizvod. Tako se štite i kupci, ali i životna sredina - sve je potpuno prirodno i nema uništavanja. U svijetu ta organska proizvodnja čaja polako postaje trend. Cijene se kreću od 8 KM za 100 grama nekog klasičnog zelenog čaja, pa do 25 KM za neke specijalne, ručno brane i obrađene Oolong čajeve.

Osim šireg spektra okusa, koje su još prednosti čaja nad kafom?

- Dobro pitanje, težak odgovor. Na osnovu spoznaja i učenja iz istočnjačke i azijske kulture i tradicije, očigledno je da čaj ima izuzetne i povoljne efekte na zdravlje. To je tzv. azijski paradoks koji pokazuje da ljudi koji tamo žive mnogo rjeđe oboljevaju od karcinoma pluća i nekih drugih bolesti, što je vezano za njihov način života i ishrane, od čega je i čaj jedan od segmenata. Također, prednost je i u tome što je kafa uvijek ista, a vi u toku dana možete popiti 70 različitih vrsta čaja, po 3-4 vrste za svaku priliku.

Kod nas postoji čitav ritual ispijanja kafe, postoji li nešto slično i sa čajem?

- U azijskim kulturama postoje čitave čajne ceremonije, kako u Japanu, tako i u Kini. To su ceremonije koje traju po dva sata i gdje vam majstori čaja pripremaju napitak. To baš i nije prilagođeno našem stilu i načinu života, a i tamo je to postalo više ekskluzivitet nego svakodnevnica. Čaj se može pripremiti i za pet minuta, a da opet imate jedan divan napitak.

Koje čajeve preferirate?

- Ujutro popijem jedan Darjeeling, a sve više me oduševljava Oolong čaj. To je čaj koji je ručni rad, počevši od branja i obrade listova, a zaista se radi o umjetnosti. Oolong je polufermentirani ili djelimično fermentirani čaj i umjetnost je zaustaviti fermentaciju u datom momentu, a da sačuva neka svoja svojstva. To je čaj gdje se može tri, četiri ili pet puta zaliti isti list i svaki put daje neku novu aromu.

Koliko su ljudi u Sarajevu uopće upoznati sa kulturom čaja?

- Ima poznavalaca, ali isto tako ima i puno predrasuda. Ipak, ima i jako puno potrebe da se sazna. Interes je tu, a to je već onaj inicijalni poticaj kod ljudi da saznaju više. Na svakom čaju koji kupe dobiju i jedno opširno uputstvo o njegovoj pripremi.

Recepti Adnana Smajića specijalno za Gusto:

Ledeni crni čaj

Sastojci: 12 kašika crnog organskog čaja Ceylon Greenfiled OP (mogu i druge sorte poput crnog čaja Thiashola FOP iz južne Indije ili crnog čaja sa voćnom aromom), 1 l vode, sok od 3 limuna, šećer po želji (ili avokado sirup), led

Priprema: Čaj prelijte ključalom vodom. Sačekajte 4 do 5 minuta, pa procijedite. Dodajte sok od limuna i po želji zasladite. Čaše napunite ledom i prelijte sa vrelim čajem.
Zeleni ledeni čaj sa nanom

Sastojci: 5 čajnih kašika zelenog čaja (organski zeleni čaj Gunpowder ili Thé à la menthe - marokanski čaj), sok od 2 naradže i 4 limuna, šećer po želji (još bolje avokado sirup), nana, led

Priprema: Prelijte Gunpowder ili Thé à la menthe sa vodom koja je proključala i 3 - 5 minuta se ohladila. Nakon 2 minute procijedite. Dodajte sok od narandži i limuna te promiješajte. Naspite u čaše koje su napunjene ledom. Ukrasite grančicama svježe nane. Zasladite po želji.
Desert: Sencha Latte

Sastojci: ½ l mlijeka, 5 g zelenog organskog čaja Sencha (iz Japana ili Kine)

Priprema: ½ litra mlijeka i 1 ½ čajnu kašiku zelenog organskog Sencha čaja promiješajte i ugrijte na 70°C. Tečnost procijedite i sa mješalicom za mlijeko (ručnom ili električnom) mutite dok se ne stvori čvrsta pjena. Ukrasite listovima zelenog Sencha čaja.
Dječiji ledeni čaj

Sastojci: 10 čajnih kašika organskog voćnog čaja (npr. Dječiji voćni čaj), 1 l ključale vode, ½ l soka od narandže, šećer ili avokado sirup po želji, kisela voda

Priprema: Organski voćni čaj u staklenoj ili porculanskoj posudi prelijte sa litrom ključale vode i sačekajte 10 minuta. Procijedite i ostavite da se ohladi. Dodajte sok od narandže, šećer ili avokado sirup po želji. Hladan čaj naspite u velike čaše sa slamkom. Dodajte kiselu vodu.

Gusto preporuka: Da bi čaj izgledao kao kod „odraslih”, vlažan rub čaša uronite u šećer i ukrasite kriškama narandže.

Ukoliko ste nekad posmatrali čašu Guinnessa izbliza, moguće je da ste se pitali zašto je pjena ovog tamnog piva bijela, od čega je ona sastavljena - plina, tekućine ili krute tvari - te zašto brojni mjehurići putuju prema dnu čaše, a ne prema površini, prenosi tportal.hr.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Pivo je zapravo tekući hljeb - brižljivo obrađen sok žitarica. Za njegovo stvaranje potrebni su i umijeće i znanost. Prvi su ga u čast svojih bogova proizvodili i pili Sumerani. Kasnije se ono udomaćilo i postalo omiljeni napitak u mnogim drugim zemljama, uglavnom na sjeveru Evrope.

U video prilogu irski naučnik objašnjava složenu i zanimljivu fiziku svjetski poznatog irskog piva Guinness.

Dakle, zašto je njegova pjena bijela kad je ono tamnocrveno, gotovo crno? Prije svega, treba znati da je svjetlost koja do predmeta stiže sa Sunca bijele boje - ona se sastoji od cijelog spektra frekvencija elektromagnetskih valova koje određuju boju. Dio tih frekvencija materijali upijaju, a dio reflektiraju. Osim toga, neke tvari također zrače svjetlost na svojim specifičnim valnim dužinama. Sve to određuje boju predmeta koji gledamo. Pjena piva sastoji se od hiljadu malenih mjehurića koji uglavnom podjednako reflektuju sve valne dužine pa je njihova boja bijela.

Dugo vremena vodila se rasprava o pitanju kreću li se mjehurići u Guinnessu prema dole ili prema gore. Odgovor je - u oba smjera. Naravno, bilo bi logično očekivati da putuju isključivo prema površini jer su ispunjeni plinom i stoga su lakši od samog piva. Međutim, ovim kretanjem upravlja mehanika fluida, a u čaši piva ona stvara složene struje i valove. Među njima najvažnija je cirkulacija, odnosno kruženje tekućine. U središtu čaše mjehurići se dižu prema površini. Kada stignu ondje, kreću se u stranu prema rubovima čaše. Tim svojim uzdizanjem i širenjem oni povlače i tekućinu koja se potom niz stranice čaše vraća prema dnu i za sobom vuče mjehuriće. Stoga se u čaši podjednako mogu vidjeti mjehurići koji putuju gore, kao i oni koji putuju dolje.

U ovakvim eksperimentima najčešće se koristi Guinness zato što su njegovi mjehurići uglavnom ispunjeni dušikom, a ne ugljičnim dioksidom. Difuzija dušika prilično se razlikuje od difuzije CO2 i jako utiče na ljepotu valova pjene, baš kao i sastav samog piva.

Konačno, šta je pjena - plin, tekućina ili kruta tvar? Irski fizičar kaže da je ona sastavljena od tvari u sva tri stanja, dakle da je i plin i tekućina i krutina.

Zanimljivo je također da su naučnici tek nedavno otkrili kakve oblike poprimaju mjehurići kako bi najefikasnije ispunili prostor u kojem su gusto stiješnjeni jedni uz druge. Mjehurići zapravo poprimaju dva neznatno različita oblika koji se najekonomičnije slažu u trodimenzionalnom prostoru. Ovi oblici koriste se i u gradnji jednog paviljona za Olimpijske igre.

Do sada su se dokazali kao vješti falsifikatori najpoznatijih brendova odjeće, obuće, satova, sportske opreme… ali kako falsificirati kompleksne karakteristike vrhunskog vina?
Pripremio: Adnan Učambarlić

Kako piše Radiosarajevo.ba, i tome su doskočili, pa je tako Kinu zapljusnula poplava skupih vina - lažnjaka. Novi trend izazvan je povećanom potražnjom za skupim vinima, jer novopečeni kineski bogataši smatraju da je skupo vino simbol njihovog društvenog statusa.

U Kini se prosječno popije samo jedan litar vina po glavi stanovnika godišnje. Stručnjaci pak smatraju da će sa svojim brojem stanovnika, Kina postati šesti najveći konzument vina na svijetu do 2014 godine.

“Dobro vino pokazuje da neka osoba ima visok društveni status”, objašnjava Vang Li koji u Pekingu pohađa kurs degustacije vina. On kaže da su poznata marka i visoka cijena dva važna elementa za izbor vina u Kini.

Kako prenose agencije, čuveni australski rock bend AC/DC počeo je sa proizvodnjom vlastitog vina.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Već su izbacili nekoliko boca imenovanih po njihovim najvećim hitovima Highway to Hel cabernet sauvignon, Back in Black shiraz, Hells Bells sauvignon blanc i You Shook Me All Night Long moscato.

Bend, koji predvode Angus i Malcolm Young, udružio se sa australijskim vinarima Warburn Estate kako bi napravili serijal nacionalnih AC/DC vina. Vina se proizvode od grožđa uzgojenog u regijama Barossa i Coonawarra u Australiji te Marlboroughu na Novom Zelandu. Poput AC/DC, svoja vina već imaju i Metallica, Motorhead, Kiss i Whitesnake.

Vina se od 18. avgusta mogu kupiti širom Australije u Woolworths supermarketima.

Boja je, također, bitan faktor među kineskim vinopijama, a nijedan kineski tajkun ne bi se usudio posegnuti za čašom bijelog vina, pa makar bilo vrhunsko. Kinezi na bijelo vino gledaju kao na žensko piće, piše portal Radiosarajevo.ba.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Vina iz Francuske se smatraju najprestižnijima. Prošle godine Kina i Hong Kong su postali najveći potrošači vina iz Bordeauxa, a u posljednji tri godine kineski investitori su kupili i nekoliko vinarija u ovoj francuskoj oblasti.

Mnogi Kinezi spremni su izdvojiti i 7.800 dolara za butelju Château Lafite Rothschilda. Upravo je ovo bio razlog da se na tržištu pojave falsifikati vrhunskih vina.

“Ima više Lafitea berbe ‘82 u Kini nego što je proizvedeno u Francuskoj. Zato treba biti na oprezu kada se ovakvo vino kupuje ili naručuje u Kini, savjetuju stručnjaci.

Na vinskom sajmu u Kini trgovci bez ustručavanja izlažu lažne butelje, a među njima ima i toliko loših imitacija, da je golim okom jasno da se radi o falsifikatu, prenosi AFP.

Prema najnovijim podacima objavljenim na IWSR, Ballantine’s, otmjeni i rafinirani škotski viski, ojačao je svoju lidersku poziciju kako u Europi, tako i u zemljama regiona.

Prodaja ovog luksuznog viskija u Europi drastično je porasla tokom 2010. godine, kada je prodato četiri miliona sanduka čime su povećali svoje vodstvo za više od 600,000 devetlitarskih sanduka u odnosu na glavnog konkurenta.

Preko 70 miliona boca ovog profinjenog viskija kupljeno je u prošloj godini, od popularnog Balllantine’s Finest i Ballantine’s starog 12 godina, do široke ponude odstajalih, savršeno pripremljenih škotskih viskija. Navedene činjenice Ballantine’s čine broj jedan viskijem u Aziji i Pacifiku.

„Ponosni smo što je Ballantines nastavio širiti svoju popularnost širom Europe i svijeta.  U našoj kompaniji u obzir uzimamo tradiciju i baštinu kao dio dinamike koja će nas prenijeti u budućnost, a tome će pomoći zanimljive marketinške inicijative uklopljene s kvalitetom što će, nadamo se, rezultirati novim ljubiteljima i konzumentima Ballantine’s-a, istakao je Peter Moore, globalni brand direktor za Ballantine’s.

Nedavni uspjeh Ballantine’s viskija rezultat je i prepoznatljive globalne marketinške kampanje „Leave an Impression”, poznate kod nas i pod nazivom „Ostavite utisak”, koja je na početku pokrenuta u više od 100 zemalja svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Druga faza otpočela je u 2010-toj godini sa “Plan Ballantine’s”, komunikacijskom platformom koja se fokusira na  Ballantine’s Finest viski.

Digitalna kampanja

Ove godine pokrenuta je velika Facebook digitalna kampanja za Ballantine’s Finest. Kampanja je bila vrlo uspješna i imala je više od million pregleda na Youtube-u.  Ballantine’s je također pokrenuo kampanju kreativnog TV oglašavanja preko Latinske Amerike i Europe, pod nazivom Transformacija. Cilj ove kampanje je nadahnuti ljude da „promijene plan i ostave utisak”.

Ballantine’s je broj jedan škotski viski u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama regiona, ali i cijele Europe, Azije i Pacifika, a godišnje se prodaje više od 70 miliona boca. Luksuzni premium viski je u posljednjih 10 godina osvojio više od 80 trofeja i medalja na međunarodnim natjecanjima za kvalitetu, što je rezultat njegovog jedinstvenog bogatstva okusa i savršene ravnoteže.