<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto &#187; Style</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/tag/style/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Konjsko meso ponovno na američkim tanjirima</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 Jan 2012 23:29:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[meso]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/</guid>
		<description><![CDATA[U SAD ukinuta zabrana za korištenje plemenitih životinja za jelo.  
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/new-york-horse-steaks-460x307.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4494" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/new-york-horse-steaks-460x307.jpg" alt="new-york-horse-steaks-460x307" width="460" height="307" /></a></p>
<p>U SAD ukinuta zabrana za korištenje plemenitih životinja za jelo.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Protivnici klanja uspjeli su ugasiti finansiranje inspekcija konjskog mesa 2006. godine, nakon što pokušaji da se zabrani klanje konja nisu urodili plodom. Međutim, kongres je sada ukinuo petogodišnju zabranu, a aktivisti tvrde da bi klaonice mogle početi sa radom za manje od mjesec dana. Ministarstvo poljoprivrede (USDA) je priopćilo da u SAD nema klaonica koje spremaju konjsko meso za jelo, ali ako bi se otvorile, morale bi proći inspekcije i pridržavati se federalnih zakona.</p>
<p>&#8220;Otvorenje klaonica u Oklahomi ili Nebraski moglo bi dovesti do kontroverzi, sporova i zakonskih akcija, te stvoriti jedno vrlo negostoljubivo okruženje za rad&#8221;, predviđa Wayne Pacelle, predsjednik udruženja The Humane Society of the United States. S druge strane, zagovornici klaonica kažu da je zabrana imala nenamjerne posljedice, uključujući povećano zanemarivanje i napuštanje konja. Iako se još od 1940-ih godina konjsko meso konzumiralo i u Americi, danas ta praksa skoro da i ne postoji, jer se ove životinje uglavnom smatraju kućnim ljubimcima i simbolima Zapada. Procjenjuju da bi klaonice mogle biti otvorene u roku od 90 dana, a najveći dio mesa bi se slao u Evropu i Aziju, gdje se konjsko meso smatra delikatesom.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/20/konjsko-meso-ponovno-na-americkim-tanjirima/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Gnojivo od pande za najskuplji svjetski čaj</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 23:24:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[caj]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/</guid>
		<description><![CDATA[Industrija toplih napitaka s kofeinom ne prestaje sa iznenađenjima. Nakon najskuplje kafe na svijetu koja, u jednoj fazi proizvodnje, prolazi probavnim traktom cibetke, World News Australia prenosi još jednu zanimljivu informaciju koja se odnosi na uzgoj čaja. Naime, za uzgoj biljaka od kojih se proizvodi čaj koristi se gnojivo dobiveno od izmeta pande.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/panda.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4492" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/panda.jpg" alt="panda" width="233" height="352" /></a></p>
<p>Industrija toplih napitaka s kofeinom ne prestaje sa iznenađenjima. Nakon najskuplje kafe na svijetu koja, u jednoj fazi proizvodnje, prolazi probavnim traktom cibetke, World News Australia prenosi još jednu zanimljivu informaciju koja se odnosi na uzgoj čaja. Naime, za uzgoj biljaka od kojih se proizvodi čaj koristi se gnojivo dobiveno od izmeta pande.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Predavač na Univerzitetu Sinchuan, An Yashi, ujedno se bavi i razvojem novih vrsta čajnih mješavina te procjenjuje kako bi spomenuta infuzija mogla postići cijenu do 50 hiljada funti po kilogramu. Pandin probavni sistem karakterizira vrlo slaba apsorpcija. Tek se 30% unesenih hranjivih tvari apsorbira, dok se ostatak izbacuje izmetom. Čaj koji se dobije pomoću takvog gnojiva pruža mnoge zdravstvene pogodnosti, ističe Yashi. Glavninu pandine hrane čini bambus kojem se pripisuju snažna antikarcinogena svojstva. Stoga Yashi pretpostavlja da bi zeleni čaj uzgojen obogaćenim gnojivom pokazivao izrazito veliku antikarcinogenu sposobnost.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/19/gnojivo-od-pande-za-najskuplji-svjetski-caj/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kinder čokolada ne pomaže rast djece</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 21:06:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[cokolada]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/</guid>
		<description><![CDATA[Agencija Evropske unije, Evropska uprava za sigurnost hrane (EFSA), dala je odobrenje za više od 200 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje, što bi moglo da pruži komparativnu prednost kompanijama koje ciljaju na potrošače koji brinu o zdravlju.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/kinder_chocolate.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4490" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/kinder_chocolate.jpg" alt="kinder_chocolate" width="275" height="232" /></a></p>
<p>Agencija Evropske unije, Evropska uprava za sigurnost hrane (EFSA), dala je odobrenje za više od 200 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje, što bi moglo da pruži komparativnu prednost kompanijama koje ciljaju na potrošače koji brinu o zdravlju.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>U konačnu listu Agencija je razmatrajući više od 2.500 podnijetih zahtjeva, između ostalih, uključila tvrdnje da žvakaće gume bez šećera mogu da pomognu u neutraliziranju kamenca i proizvodnje kiselina koje izazivaju kvarenje zuba i da proizvodi sa sadržajem kalcija potpomažu rast kostiju kod djece.<br />
Među zahtjevima koji su odbijeni je i tvrdnja talijanskog konditorskog proizvođača Ferero da Kinder čokolada podstiče rast djece, kao i da crni čaj povećava pažnju i koncentraciju, prenio je Reuters.</p>
<p>&#8220;Potrošači imaju pravo na tačne i pouzdane informacije na etiketama za prehrambene proizvode koje treba da im pomognu da naprave zdraviji izbor&#8221;, izjavio je komesar EU za zaštitu potrošača John Dalli.</p>
<p>&#8220;Kad je riječ o tvrdnjama o koristi po zdravlje, osiguranje da su one istinite i ispravne je od naročitog značaja&#8221;, dodao je on.</p>
<p>Konačnu listu tih tvrdnji još treba da odobre vlade i zakonodavci svih članica EU prije nego što zvanično bude usvojena početkom iduće godine, nakon čega će kompanije imati šest mjeseci da uklone odbačene tvrdnje sa etiketa na svojim proizvodima, navodi Tanjug.</p>
<p>Na odobrenje EFSA još čeka oko 2.000 tvrdnji o koristi prehrambenih proizvoda po zdravlje.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/18/kinder-cokolada-ne-pomaze-rast-djece/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Slastičarka propala od silnih narudžbi</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2012 21:00:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[slastice]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/</guid>
		<description><![CDATA[Britanska slastičarka na teži je način naučila kako grupna online kupovina, odnosno prodaja nije za svakoga. Putem Groupona, najpoznatije stranice za online grupnu kupovinu u Velikoj Britaniji, Rachel Brown je ponudila 75 posto popusta na tortice iz svoje 'Need a Cake' slastičarne.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/cup-cake_2062269c.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4488" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/cup-cake_2062269c.jpg" alt="cup-cake_2062269c" width="460" height="287" /></a></p>
<p>Britanska slastičarka na teži je način naučila kako grupna online kupovina, odnosno prodaja nije za svakoga. Putem Groupona, najpoznatije stranice za online grupnu kupovinu u Velikoj Britaniji, Rachel Brown je ponudila 75 posto popusta na tortice iz svoje &#8216;Need a Cake&#8217; slastičarne.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>No njena greška je bila što nije ograničila svoju ponudu, pa je 8,5 hiljada ljudi naručilo njenih 12 tortica po cijeni od 6,50 funti. Pri tom originalna cijena ovakvog paketa iznosti 26 funti. Slastičarka je morala zaposliti pomoćne radnike i jedva je uspjela isporučiti većinu tortica, prenosi Netokracija.com.</p>
<p>Kako je kasnije izjavila, to joj je bez sumnje bila najgora poslovna odluka ikad. U tom eksperimentu je, kratkoročno, izgubila 12,500 funti. Opak, dugoročno se itekako pročulo za njene tortice.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/13/slasticarka-propala-od-silnih-narudzbi/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Najskuplja vina na svijetu</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 10 Jan 2012 19:11:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[pice]]></category>

		<category><![CDATA[sommelier]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[vino]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/</guid>
		<description><![CDATA[Nekim ljudima 10,000 dolara je jako mnogo, dok drugima nikakav problem ne predstavlja potrošiti više od 300 hiljada dolara na bocu vina koje čak neće ni piti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/romanae-conti-drc-1990-500x312.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4480" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/romanae-conti-drc-1990-500x312.jpg" alt="romanae-conti-drc-1990-500x312" width="500" height="312" /></a></p>
<p>Nekim ljudima 10,000 dolara je jako mnogo, dok drugima nikakav problem ne predstavlja potrošiti više od 300 hiljada dolara na bocu vina koje čak neće ni piti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Pravi ljubitelji i kolekcionari vrhunskih vina ne žale novac koji potroše na bocu tog alkoholno pića, koje za njih predstavlja najsavršenije &#8220;umjetničko djelo&#8221;.</p>
<p><strong>Huffington Post donosi listu najskupljih vina:</strong><br />
1. Vino Château Cheval iz 1947. godine prodano je za 304.375 dolara. Riječ je o jednoj od najboljih berbi svih vremena, a vino je prodao jedan anonimni kolekcionar na aukciji u Ženevi.</p>
<p>2. Boca vina Heidsieck iz 1907. godine prošla je dug put do svog današnjeg vlasnika koji ju je kupio za 275 hiljada dolara. Boca je trebala 1916. godine biti isporučena Ruskoj kraljevskoj porodici, ali je nestala u brodolomu. Nađena je 1997. godine.</p>
<p>3. Vino Château Lafite iz 1869. godine prodano je za 233.972 dolara na aukciji održanoj 2010. godine neimenovanoj osobi iz Azije.</p>
<p>4. Boca vina Chateau Lafite iz 1787. godine prodana je 1985. godine Malcomu Forbesu, a pretpostavlja se da je pripadala Thomasu Jeffersonu, trećem predsjedniku SAD-a. Forbes je za tu bocu vina dao 160 hiljada dolara, a danas to vino, iako više nije pitko, košta više od 315 hiljada dolara.</p>
<p>5. Vino Romanée Conti iz 1945. godine je iznimno rijetko. Naime, proizvedeno je samo 600 boca tokom Drugog svjetskog rata, a jedan kolekcionar je za rijetki primjerak izdvojio 123.900 dolara.</p>
<p>6. Za skoro 150 godina staro vino Chateau Lafite jedan privatni kolekcionar iz Evrope dao je 111.625 dolara.</p>
<p>7. Boca vina Chateau Yquem iz 1787. godine prodana je jednom američkom kolekcionaru za 100 hiljada dolara.</p>
<p>8. Vino Massandra iz 1775. godine prodano je za 43.500 dolara a aukciji 2001. godine.</p>
<p>9. A, za bocu ledenog vina Royal DeMaria neko je odlučio da izdvoji 30 hiljada dolara. Boca je prodana 2006. godine na aukciji.</p>
<p>10. Vino Montrachet iz 1978. godine prodano je za 24 hiljada dolara 2001. godine, a vino je i dalje pitko.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/10/najskuplja-vina-na-svijetu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Zaustavite podivljali apetit</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 Jan 2012 18:53:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[apetit]]></category>

		<category><![CDATA[pravilna ishrana]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/</guid>
		<description><![CDATA[Ne možete kontrolisati svoj apetit? Od dijeta imate više štete nego koristi? Natjerate se vježbati, ali uloženi trud poništite prejedanjem? Kako kontrolisati apetit?
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/apetit-jabuka.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4478" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/apetit-jabuka.jpg" alt="apetit-jabuka" width="250" height="340" /></a></p>
<p>Ne možete kontrolisati svoj apetit? Od dijeta imate više štete nego koristi? Natjerate se vježbati, ali uloženi trud poništite prejedanjem? Kako kontrolisati apetit?<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Prije svega, u prehranu uvrstite složene ugljikohidrate, jer oni čine temelj prehrane i osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti. Osjećaju sitosti pridonosi i proteinska hrana - poput mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki.</p>
<p>Problem s dijetama je što, između ostalog, zakidaju organizam od vrijednih hranjivih tvari, a što dodatno potpiruje osjećaj gladi. Temelj kvalitetnog mršavljenja čini usvajanje uravnotežene energetsko-restriktivne dijete, odnosno dijete koja je restriktivna samo s obzirom na unos energije, ali ne i hranjivih tvari. To znači da unos masti i/ili ugljikohidrata treba smanjiti do te mjere da se ostvari energetski deficit od 500 do 1.000 kcal u odnosu na procijenjenu cjelodnevnu energetsku potrošnju i time ostvari gubitak od pola do jednog kilograma sedmično, što se smatra optimumom u pravilnom mršavljenju.</p>
<p>Vlakna<br />
Svaki se plan prehrane treba temeljiti na hrani visoke nutritivne gustoće, tj. onoj hrani koja obiluje vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i fitokemikalijama, a siromašna je energijom. Tu se, prije svega, misli na cjelovite žitarice, povrće i voće te mahunarke. Prehrambena vlakna kojima obiluju ove namirnice mogu biti važna pomoć u procesu mršavljenja jer sama po sebi nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti da apsorbiraju vodu mogu pridonijeti osjećaju sitosti. Osim toga, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije u kratkom vremenu. Dodatno, prema nekim saznanjima vlakna ometaju apsorpciju masti.</p>
<p>Šta sa mastima<br />
Tokom redukcijske dijete valja konzumirati hranu u manje masnim varijantama što uz već spomenutu hranu visoke nutritivne gustoće uključuje perad (bez kožice), ribu i niskomasne mliječne proizvode. Naime, masti su koncentrirani izvor energije pa je uputno ograničiti unos namirnica koje ih sadrže u visokom udjelu (ulja, puter, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.) kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). Hrana primjerena redukcijskoj dijeti priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.</p>
<p>Tekućina<br />
Važan dio dijete čini i adekvatan unos tekućine. Odrasle osobe trebaju unositi 1,5 l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivni, tada i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera i fosforne kiseline.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/09/zaustavite-podivljali-apetit/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Tanjir koji vam govori kada ste siti (VIDEO)</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/28/tanjir-koji-vam-govori-kada-ste-siti-video/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/28/tanjir-koji-vam-govori-kada-ste-siti-video/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Dec 2011 19:49:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[kuhinjske posude]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[video]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/28/tanjir-koji-vam-govori-kada-ste-siti-video/</guid>
		<description><![CDATA[Švedska sprava, Mandometar, sastoji se iz dva dijela: vage koja se nalazi ispod tanjira i malog kompjutera koji pokazuje koliko i kojom brzinom hranu jedete.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/mandometar.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4468" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/mandometar.jpg" alt="mandometar" width="280" height="180" /></a></p>
<p>Švedska sprava, Mandometar, sastoji se iz dva dijela: vage koja se nalazi ispod tanjira i malog kompjutera koji pokazuje koliko i kojom brzinom hranu jedete.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Crvena linija na ekranu pokazuje brzinu jedenja, dok plava pokazuje količinu hrane dovoljnu za obrok.</p>
<p>Ekran, također, može da upita: &#8220;Da li ste već siti?&#8221;, kako bi vas podsjetio da ste dovoljno pojeli.</p>
<a href="http://gusto.ba/2011/12/28/tanjir-koji-vam-govori-kada-ste-siti-video/"><em>Click here to view the embedded video.</em></a>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/28/tanjir-koji-vam-govori-kada-ste-siti-video/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Komadić najskupljeg sira - 100 dolara</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/27/komadic-najskupljeg-sira-100-dolara/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/27/komadic-najskupljeg-sira-100-dolara/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 27 Dec 2011 19:46:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[mlijecni proizvodi]]></category>

		<category><![CDATA[sir]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/27/komadic-najskupljeg-sira-100-dolara/</guid>
		<description><![CDATA[Bogati ponekad pretjeruju u pokazivanju svog bogatstva i često na obična okupljanja potroše godišnji budžet neke porodice. Oni kupuju boce vina iz Sherry-Lehmann prodavnice u New Yorku gdje je najjeftinija boca 2.150 dolara i jedu najfiniji kavijar za koji izdvajaju bogatstvo.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/stilton.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4466" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/stilton.jpg" alt="stilton" width="460" height="287" /></a></p>
<p>Bogati ponekad pretjeruju u pokazivanju svog bogatstva i često na obična okupljanja potroše godišnji budžet neke porodice. Oni kupuju boce vina iz Sherry-Lehmann prodavnice u New Yorku gdje je najjeftinija boca 2.150 dolara i jedu najfiniji kavijar za koji izdvajaju bogatstvo.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Međutim, ono što je najnoviji trend jeste sir star 100 godina i prodaje se u Long Clawson Creamery u Leicestershireu u Engleskoj. Ime sira je Stilton Gold i njegov komadić od 100 grama košta oko 100 dolara.</p>
<p>Količina sira je ograničena i zbog toga njegova cijena raste kako preostaje manje sira. Ovaj sir također ima vrlo specifičan miris koji neki opisuju kao vrlo neprijatan. Iz prodavnice govore da su jedan šeik i pop zvijezda već poručili svoj omiljeni sir.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/27/komadic-najskupljeg-sira-100-dolara/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Najbolje kuharice u 2011. godini</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/26/najbolje-kuharice-u-2011-godini/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/26/najbolje-kuharice-u-2011-godini/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 26 Dec 2011 19:43:43 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[kuharice]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/26/najbolje-kuharice-u-2011-godini/</guid>
		<description><![CDATA[Po ocjeni američkog portala The Huffington Post
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/blood-bones.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4464" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/blood-bones.jpg" alt="blood-bones" width="507" height="354" /></a></p>
<p>Po ocjeni američkog portala The Huffington Post<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Svaki ljubitelj kuhanja  koji drži do sebe trebao bi pročitati barem nekoliko naslova s liste najboljih kuharica u još uvijek aktualnoj godini.  Čak i ako vam je kuhinja strana ovo je vrlo vrijedno štivo jer ne govori samo o hrani već i o raznim kulturama i zdravlju, a prisutne su čak i poslovne lekcije.</p>
<p>Kreatori liste ističu kako posao nije bio nimalo lak budući da je 2011. bila izdašna po pitanju novih kuharica.  Na popisu najboljih prisutan je širok pristup kulinarskoj tematici, od tradicionalnog do onog isprepletenog esejima. Većinu njih napisali su profesionalni kuhari, ali ima i izuzetaka.</p>
<p><strong>Top 11 kuharica 2011. godine su:<br />
</strong>1.       Gabrielle Hamilton: Blood, Bones, And Butter<br />
2.       Tom Mueller: Extra Virginity<br />
3.       Grant Achatz: Life, on the line<br />
4.       Barry Estabrook: Tomatoland<br />
5.       Lisa Abend: The Sorcerer&#8217;s Apprentices<br />
6.       Ben Ryder Howe: My Korean Deli<br />
7.       Melanie Dunea: My Last Supper<br />
8.       Jeff Scott: Notes from a kitchen<br />
9.       Adam Gopnik: The Table Comes First<br />
10.   Karen Page: The Food Lover&#8217;s Guide To Wine<br />
11.   Michael Pollan:  Food Rules</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/26/najbolje-kuharice-u-2011-godini/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Hrana ili seks – o čemu više razmišljate?</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/22/hrana-ili-seks-%e2%80%93-o-cemu-vise-razmisljate/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/22/hrana-ili-seks-%e2%80%93-o-cemu-vise-razmisljate/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 22 Dec 2011 17:41:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[hrana]]></category>

		<category><![CDATA[sex]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/22/hrana-ili-seks-%e2%80%93-o-cemu-vise-razmisljate/</guid>
		<description><![CDATA[Novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkriva da žene ulažu puno više napora u izbor prehrane i više misle o hrani nego o vlastitoj vezi i seksu, izvještava portal Vitamini.hr.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/thinking_woman.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4460" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/thinking_woman.jpg" alt="thinking_woman" width="450" height="351" /></a></p>
<p>Novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkriva da žene ulažu puno više napora u izbor prehrane i više misle o hrani nego o vlastitoj vezi i seksu, izvještava portal Vitamini.hr.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong><br />
Također, jedna od 10 žena bi se više osjećala krivom da &#8220;zgriješi&#8221; s izborom neke hrane, nego ako prevari partnera. Više od polovice ispitanih žena priznaje da više razmišljaju o hrani nego o seksu.</p>
<p>Isto tako, jedna od četiri žene priznala je da je način prehrane važniji od veze, a npr. na mršavljenje uložile bi više napora nego na očuvanje postojeće veze.</p>
<p>Treba naglasiti da su tri četvrtine žena u Velikoj Britaniji najmanje jednom u života provodile neki oblik dijete za mršavljenje.</p>
<p>Istraživači na kraju zaključuju da bi način prehrane i općenito pristup neke osobe prema hrani trebao biti način života, a ne konstantna preokupacija.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/22/hrana-ili-seks-%e2%80%93-o-cemu-vise-razmisljate/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>

