Nekim ljudima 10,000 dolara je jako mnogo, dok drugima nikakav problem ne predstavlja potrošiti više od 300 hiljada dolara na bocu vina koje čak neće ni piti.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Pravi ljubitelji i kolekcionari vrhunskih vina ne žale novac koji potroše na bocu tog alkoholno pića, koje za njih predstavlja najsavršenije “umjetničko djelo”.

Huffington Post donosi listu najskupljih vina:
1. Vino Château Cheval iz 1947. godine prodano je za 304.375 dolara. Riječ je o jednoj od najboljih berbi svih vremena, a vino je prodao jedan anonimni kolekcionar na aukciji u Ženevi.

2. Boca vina Heidsieck iz 1907. godine prošla je dug put do svog današnjeg vlasnika koji ju je kupio za 275 hiljada dolara. Boca je trebala 1916. godine biti isporučena Ruskoj kraljevskoj porodici, ali je nestala u brodolomu. Nađena je 1997. godine.

3. Vino Château Lafite iz 1869. godine prodano je za 233.972 dolara na aukciji održanoj 2010. godine neimenovanoj osobi iz Azije.

4. Boca vina Chateau Lafite iz 1787. godine prodana je 1985. godine Malcomu Forbesu, a pretpostavlja se da je pripadala Thomasu Jeffersonu, trećem predsjedniku SAD-a. Forbes je za tu bocu vina dao 160 hiljada dolara, a danas to vino, iako više nije pitko, košta više od 315 hiljada dolara.

5. Vino Romanée Conti iz 1945. godine je iznimno rijetko. Naime, proizvedeno je samo 600 boca tokom Drugog svjetskog rata, a jedan kolekcionar je za rijetki primjerak izdvojio 123.900 dolara.

6. Za skoro 150 godina staro vino Chateau Lafite jedan privatni kolekcionar iz Evrope dao je 111.625 dolara.

7. Boca vina Chateau Yquem iz 1787. godine prodana je jednom američkom kolekcionaru za 100 hiljada dolara.

8. Vino Massandra iz 1775. godine prodano je za 43.500 dolara a aukciji 2001. godine.

9. A, za bocu ledenog vina Royal DeMaria neko je odlučio da izdvoji 30 hiljada dolara. Boca je prodana 2006. godine na aukciji.

10. Vino Montrachet iz 1978. godine prodano je za 24 hiljada dolara 2001. godine, a vino je i dalje pitko.

Ako spadate u skupinu onih koji nikada nisu sigurni koje vino poslužiti uz koje jelo, na pravom ste mjestu! Slijedite neka jednostavna pravila i nećete pogriješiti.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti u vezi vina je da ne morate biti stručnjak da biste u njemu uživali. Slijedite vlastiti ukus, ali pazite i na neke temeljne smjernice spajanja vina i hrane uz pomoć kojih nećete pogriješiti.

Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino uz crveno meso. Iako ovo pravilo ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak daje temelj za dobar izbor.

Lagano vino - lagana hrana
Jedete li salate, ne pijte uz njih jako crno vino, jer će se “jadna” salata sasvim izgubiti. Isto tako, ako jedete nešto puno proteina ili jelo kao što su špagete bolognese, nije dobro uzeti bijelo vino pa ni slabije crno.

Spojite regije
Izaberite vino koje dolazi iz istog podneblja kao i hrana. Primjerice, jedete li pizzu, probajte i neko talijansko vino.

Egzotična začinjena hrana i egzotično vino ne idu zajedno
Jedete li dobro začinjenu indijsku večeru ne naručujte Cabernet Sauvignon, jer će toplina alkohola i nota hrastovine pojačati začine koje jedete. Umjesto toga, uz egzotičnu hranu punu začina pijte vino koje ima barem malo slatkoće. Jezik će vam biti zahvalan.

Vino uvijek mora biti slađe od hrane/deserta
Što je hrana slađa, to ćete teže osjetiti okus vina. Tamna gorka čokolada stoga ide dobro uz slatko vino. S druge strane, slatka čokolada uticala bi na naše nepce i vino bi nam ostavljalo gorak okus.

Ako ide dobro uz grožđe, ide i uz vino
Ako znate da određena vrsta sira ide dobro uz svježe voće, razumno je zaključiti da će ići dobro i s vinom koje ima jaku voćnu notu.

Ako ste u nedoumici, izaberite roze
Ovo je dobar kompromis za ljubitelje crnog vina koji preziru bijelo vino. Španska kuhinja odlično se slaže s rozeom. Jednako kao i sushi.

Ova snimka će ljubiteljima dobrih vina i šampanjaca sasvim sigurno izmamiti suze na oči.

U jednom diskontu pića u Sheboyganu u Wisconsinu s police je palo i razbilo se čak 6.810 boca vina i šampanjaca.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Na snimci nadzorne kamere vidi se kako je vino doslovce poplavlo pod diskonta te kako su kupci i zaposlenici počeli bježati pred “vinskim tsunamijem”.

Vlasnici, koji su i postavili snimku na YouTube, kazali su kako je na polici koja se srušila bilo svašta - od vrlo jeftinih vina pa do onih vrijednih 150 po boci.
“Vino je curilo na prednja vrata, na stražnja vrata, bilo ga je posvuda. Još uvijek ne znamo zašto je pala ta polica”, reklla je za Sheboygan Press menadžerica Lori Gregorie.

Do sada su se dokazali kao vješti falsifikatori najpoznatijih brendova odjeće, obuće, satova, sportske opreme… ali kako falsificirati kompleksne karakteristike vrhunskog vina?
Pripremio: Adnan Učambarlić

Kako piše Radiosarajevo.ba, i tome su doskočili, pa je tako Kinu zapljusnula poplava skupih vina - lažnjaka. Novi trend izazvan je povećanom potražnjom za skupim vinima, jer novopečeni kineski bogataši smatraju da je skupo vino simbol njihovog društvenog statusa.

U Kini se prosječno popije samo jedan litar vina po glavi stanovnika godišnje. Stručnjaci pak smatraju da će sa svojim brojem stanovnika, Kina postati šesti najveći konzument vina na svijetu do 2014 godine.

“Dobro vino pokazuje da neka osoba ima visok društveni status”, objašnjava Vang Li koji u Pekingu pohađa kurs degustacije vina. On kaže da su poznata marka i visoka cijena dva važna elementa za izbor vina u Kini.

Kako prenose agencije, čuveni australski rock bend AC/DC počeo je sa proizvodnjom vlastitog vina.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Već su izbacili nekoliko boca imenovanih po njihovim najvećim hitovima Highway to Hel cabernet sauvignon, Back in Black shiraz, Hells Bells sauvignon blanc i You Shook Me All Night Long moscato.

Bend, koji predvode Angus i Malcolm Young, udružio se sa australijskim vinarima Warburn Estate kako bi napravili serijal nacionalnih AC/DC vina. Vina se proizvode od grožđa uzgojenog u regijama Barossa i Coonawarra u Australiji te Marlboroughu na Novom Zelandu. Poput AC/DC, svoja vina već imaju i Metallica, Motorhead, Kiss i Whitesnake.

Vina se od 18. avgusta mogu kupiti širom Australije u Woolworths supermarketima.

Boja je, također, bitan faktor među kineskim vinopijama, a nijedan kineski tajkun ne bi se usudio posegnuti za čašom bijelog vina, pa makar bilo vrhunsko. Kinezi na bijelo vino gledaju kao na žensko piće, piše portal Radiosarajevo.ba.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Vina iz Francuske se smatraju najprestižnijima. Prošle godine Kina i Hong Kong su postali najveći potrošači vina iz Bordeauxa, a u posljednji tri godine kineski investitori su kupili i nekoliko vinarija u ovoj francuskoj oblasti.

Mnogi Kinezi spremni su izdvojiti i 7.800 dolara za butelju Château Lafite Rothschilda. Upravo je ovo bio razlog da se na tržištu pojave falsifikati vrhunskih vina.

“Ima više Lafitea berbe ‘82 u Kini nego što je proizvedeno u Francuskoj. Zato treba biti na oprezu kada se ovakvo vino kupuje ili naručuje u Kini, savjetuju stručnjaci.

Na vinskom sajmu u Kini trgovci bez ustručavanja izlažu lažne butelje, a među njima ima i toliko loših imitacija, da je golim okom jasno da se radi o falsifikatu, prenosi AFP.

Španski naučnici vjeruju da konzumacija vina može zaštititi kožu od štetnih posljedica sunčevog zračenja, a najnovije istraživanje koje je dalo te rezultate objavljeno je u Journal of Agricultural and Food Chemistry.

Pripremila: Dragana Nižić

Nove spoznaje o vinu

Dosadašnje studije su pokazale da vino ima ulogu u zaštiti od karijesa, karcinoma prostate i Alzheimerove bolesti, ali niti jedna dosadašnja studija nije se bavila učincima na kožu.  Grožđe i proizvodi od grožđa sadrže flavonoid koji pomaže zaštititi kožu od štetnih utjecaja ultraljubičastog zračenja. Kada UV zraka dođe u kontakt s kožom, reaktivira molekule kisika koje oksidiraju lipide, DNA i druge molekule, te posljedično dolazi do uništavanja stanica kože. Flavonoidi, nađeni u grožđu sprječavaju formaciju tih slobodnih radikala u stanicama kože koje su izložene UVA i UVB zrakama.

Osim što je pronađen još jedan pozitivan učinak umjerene konzumacije vina, istraživači smatraju da su potrebna daljnja istraživanja ekstrakata polifenola iz biljaka kao novi vid zaštite kože.

Sherry (španski Jeres (izgovara se heres), francuski Xérès, engleski Sherry) je likersko špansko vino iz Andaluzije, čije je ime nastalo od engleske iskvarenice za španski grad Jerez de la Frontera u kojem se proizvodi.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Sherry se proizvodi od prezrelog grožđa sorti palomino i pedro ximénez. Zbog visoke koncentracije šećera (u samotoku, a ne i u frakcijama koje bi se dobile tiještenjem masulja), vrenje obavljaju rezistentni osmofilni kvasci (Saccharomyces beticus i dr.) koji proizvedu do 15 posto alkohola.

Tako proizvedena vina zriju u otpražnjenim bačvama u kojima oksidativne forme kvasca obavljaju složene procese koje nazivamo šerizacija. Tokom višegodišnje proizvodnje obavlja se sljubljivanje već sazrelih i novih partija vina, pa zato sherry vina, u pravilu, gotovo nikada ne nose oznaku godine berbe, a kada tako njegovana vina postignu željenu kakvoću, obavlja se tipizacija određenih količina, korektura sadržaja alkohola (od 17 do 20 posto) te potrebne enološke radnje (filtracija i dr.) pred razlijevanje u boce (flaširanje). U Španiji proizvedena Jeres vina dovoljno je deklarirati kao sherry ili xérès.

Uz Port i Madeiru, Sherry se smatra trećim vrhunskim svjetskim likerskim vinom. Svim trima zajedničko je da im se u proizvodnji odmah iza procesa fermentacije dodaje brandy, tj. vinjak ili brandewijn. U prošlosti činilo se to iz razloga da se vino očuva na putovanju do engleskih krčmi i stolova, tada glavnog tržišta, a zanimljivo je kako su i Columbo i Magellan upravo sherry krcali na svoje brodove.

Sherry vina nalazimo u različitim bojama, okusima i stupnjevima slatkoće.

Najpotcjenjenije vino na svijetu

Sherry se bez ikakve sumnje smatra za najpotcjenjenije vino na svijetu, a opet se na tržištu javlja u milion različitih stilova. Vjerovatno najpoznatiji stilovi sherryja su fino i oloroso. Manzanilla je, opet, fino sherry, koji se ne proizvodi u Jerezu, nego u jednom susjednom gradu. Fino i manzanilla vinificiraju se od grožđa palomino, iz vinograda zasađenih na pješčanoj podlozi. Ključni element u proizvodnji fina i manzanille jest flor - bijeli pokrivač od gljivica koji nastaje u nekim bačvama, dok se u nekim drugima jednostavno ne pojavljuje. Flor štiti vino koje je već steklo određene oksidativne elemente od daljnje oksidacije.

Budući da palomino ne daje visoke alkohole (gotovo nikada više od 12 posto), sherry i manzanilla fortificiraju se na 15 do 16 posto pošto fermentacija završi. Ovdje je važno reći da sherry nije nužno fortificiran; u španskim i portugalskim restoranima prodaju se nepojačane verzije fina i manzanille.

Posebnu skupinu čine palo cortado sherry vina koja su mješavina stilova fino i oloroso. Ovaj stil vrlo je rijedak i posebno tražen od sherry connoisseura.

Idealno piće za vrućine i dobar dodatak jelima

Fino i manzanilla idealna su pića za vrućine. Naime, oba tipa vina u svojim su najboljim verzijama drastično suha (tek 1 do 2 grama šećera), izrazito osvježavajuća, jako aromatična i jako karakteristična na jeziku, s dominantnim orašasto-oksidativnim okusom. Sherry i manzanilla idealna su ljetna vina i zato što jako dobro pašu uz laganu hranu: perfektni su uz jela poput ribljeg carpaccia, uz dobar pršut, a neobično se fino slažu s mladim graškom i divljim šparogama.

Sherry se dodaje u teleći i pileći ragu i u mnoga slatka jela, a može se poslužiti i kao aperitiv i uz deserte, a uobičajeno ga se servira ohlađenog ukoliko je suh ili na sobnoj temperaturi ako je sladak.

Gusto recept sa sherryjem: Sherry keks kolač

Sastojci: 200 g mliječnog keksa, 200 g miješanih mljevenih pahuljica, puding od vanilije, puding od čokolade, čokolada, vanilijin šećer, 2 dcl sherryja, 50 g putera

Priprema: Skuhajte posebno oba pudinga sa vanilinim šećerom. Sameljite pahuljice. U skuhani puding od čokolade dodajte čokoladu i 30 gr putera, pa kada se smjesa sjedini, dodajte i samljevene pahuljice i 0,2 dcl sherryja. U skuhani puding od vanilije dodajte samljeveni keks, 1 dcl sherryja i ostatak putera. U adekvatnu posudu sipajte čokoladni sloj, pa preko vanilin, prospite ostatak likera preko i ostavite da se ohladi.

Većina ljudi ne razlikuje jeftina vina od skupih koja često koštaju i po šest puta više, pokazalo je novo naučno testiranje u Škotskoj

Pripremio: Adnan Učambarlić

Istraživanje, provedeno tokom Festivala nauka u Edinburghu, otkrilo je da ljudi kada se odlučuju za skupa vina uglavnom padaju na etikete. U testiranju je sudjelovalo 578 dobrovoljaca, a ispitanicima su ponuđene bijele i crne sorte u rasponu cijena od pet do 30 funti. Sudionici su trebali procijeniti koja su vina skupa, a koja jeftina, prenosi Tportal.hr.

Već prema zakonu vjerovatnosti trebali su pogoditi u najmanje 50 posto slučajeva. Nažalost, upravo je toliki broj odgovora bio tačan. Rezultat pokazuje da dobrovoljci zapravo nisu imali pojma koja su vina kvalitetna, a koja ne.

Voditelj istraživanja psiholog profesor Richard Wiseman sa Univerziteta u Hertfordshireu kaže da su ovi rezultati vrlo zanimljivi:

“Ljudi nisu uspjeli prepoznati razliku između skupih i jeftinih vina, pa u ovo vrijeme recesije možemo jasno zaključiti da su jeftina vina jednako ukusna kao i skupa”.

Ispitanicima su na testiranje ponuđene jeftine i skupe verzije sauvignona blanca, pinota grigio, chardonnaya, merlota, rioja, shiraza i clareta.

No rezultate ipak treba uzeti s određenom rezervom jer Škoti nisu toliko poznati po vinskoj tradiciji koliko po pivskoj - pivo se ondje proizvodi i pije već više od 5.000 godina. Moguće je dakle da bi zaključak testiranja u Francuskoj bio nešto drukčiji.

U Bosni i Hercegovini u prošloj godini ukupan prinos grožđa manji je za 10 posto nego 2009. godine.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Agencija za statistiku BiH je na posljednjoj konferenciji za novinare objavila da je u 2010. godini u poređenju sa godinom ranije ukupan prinos manji kod oraha za 14 posto, dunja za 13 posto, krušaka i trešanja za po osam posto, te malina za sedam posto.

Za isti period prinos mandarina veći je za 68 posto, limuna za 39 posto, kajsija za 15 posto, smokvi za sedam posto, badema za šest posto, dok je prinos jagoda prošle godine bio veći za pet posto nego 2009. godine.

Iz Agencije su napomenuli da je povećanje prinosa kod mandarina i limuna uslovljeno novoprijavljenim stablima na području Federacije BiH.

S obzirom da je kod mandarina i limuna riječ o malom broju stabala, tu su promjene izraženije.