Doprinos brusnice našem zdravlju zaista je velik, a utjecaj na razne zdravstvene teškoće takav da je s pravom možemo smatrati prirodnim antibiotikom.

Pripremila: Dragana Nižić

Sve blagodati brusnice

Brusnica se može uzimati svježa, u obliku soka, od lišća i crvenih prepoznatljivih bobica se prave čajevi, a mnogi ju vole i sušenu, bilo kao sastojak marmelade, džema, dok se u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama može naći i u obliku kapsula. Bogata je vitaminima C i A, sadrži minerale i zaštitne tvari koje imaju snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od karcinogenih oboljenja i kardiovaskularnih bolesti.

Plod brusnice je također izvor antocijana, proantocijanidina, organskih kiselina, a hipurična kiselina predstavlja prirodni antibiotik. Inače voće i povrće crvene boje sadrži antocijan i likopen koji su snažno antioksidansi, te pomažu zaštiti srca i mokraćnih organa. Brusnica je pogodna i za dijabetičare jer smanjuje šećer u krvi, pomaže kod  obnove vida, te bi trebala biti neizostavna u prehrani osoba izloženih stresu.

S obzirom da se naše tijelo priprema za hladnije dane, plodovi jeseni će nam pomoći da ostanemo zdravi tijekom zimskih mjeseci. Izdvojili smo za vas nekoliko osobito ukusnih i kvalitetnih jesenskih plodova.

Pripremila: Dragana Nižić

Raskošna jesen

Jabuka- Zdrav je izvor vitamina C i vlakana. Ovo voće drži vas podalje od liječnika snižavanjem kolesterola, pomažući probavi i detoksikacijom tijela.

Bundeva- Bogata je beta karotenom koji može smanjiti rizik obolijevanja od određenih vrsta raka i bolesti srca. Bundeve imaju malo kalorija, masti i natrija, a bogate su vitaminom C, kalijem i vlakanima. Ukusne sjemenke sadrže mnogo bjelančevina,  magnezija, cinka i željeza, a odličan su izvor esencijalnih masnih kiselina.

Brusnice- Štite od infekcije mokraćnog sustava, smanjuju zubni plak i bubrežni kamenac. Brusnice su izvor vitamina C, vlakana i imaju malo kalorija.

Zeleno lisnato porvće- Kelj, blitva i drugo tamnozeleno lisnato povrće sadrži lutein, koji pomaže pri zaštiti vašeg vida od makularne degeneracije i katarakte. Kelj je bogat beta karotenom, vitaminima C, E i folnom kiselinom, te kalcijem i magnezijem, važnim za jake kosti.

Navikli smo da sok od narandže ili bilo kojeg drugog voća možemo kupiti svakog dana u godini. Veliki proizvođači sokova uvjeravaju nas da je tekućina koju prodaju: prirodna, čista i krajnje jednostavna.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Proizvođači na ambalaži znaju istaknuti da je, što se tiče sastava, riječ o 100-postotnom voćnom soku. To je dakako bolje od mješavine šećera, vode i koncentrata, koji se također nude. Naravno, izostavljaju se detalji o pravoj prirodi proizvodnje većine 100-postotnih voćnih sokova.
New York Times se pozabavio prirodno iscijeđenim sokovima i objavio da su proizvođači tek “relativno iskreni’”. Npr., već 30 godina uspijevaju prodati frazu “nije iz koncentrata” kako bi pokazali da je pasterizirani sok koji prodaju bolji od jeftinog soka koji se radi od koncentrata. Potrošače su uvjerili da je pasterizirani sok svježiji i općenito bolji proizvod koji zaslužuje veću cijenu.
U stvarnosti, pasterizirani sok ne sadrži bolje sastojke nego je njegova proizvodnja zahtjevnija i skuplja. Iz pasteriziranog soka se uklanja kisik kako ne bi oksidirao u skladištu, u kojem se čuva i po godinu dana. Međutim, kad se iz soka izbaci kisik, uklone se i sastojci koje pridonose okusu. Proizvođači soka zbog toga angažiraju proizvođače okusa i mirisa - iste one koji proizvode i mirise za parfeme. Sastojci koji vraćaju okus i “prirodni” miris soku naknadno se ubacuju u njega. Na etiketi ih ne navode jer se dobivaju iz narandži i ulja - iako će vam oni koji poznaju tehnologiju priznati da to ima malo veze s prirodom, piše civileats.com.

Sok od narandže namijenjen tržištu SAD-a sadrži veće količine etil butirata, koji se nalazi u mirisu svježe iscijeđenog soka narandže, za koji su proizvođači otkrili da se najviše sviđa potrošačima na području SAD-a. U sokove namijenjene tržištima Južne Amerike ili Evrope dodaju se drugačiji okusi i mirisi.

Formula se razlikuje od proizvođača do proizvođača, kako bi njihov proizvod zadržao jedinstvenost na tržištu, no uspješnije marke drugi nastoje kopirati.

Kada se ulicama počne širiti neobičan miris dunja, jasno je da je jesen stigla. Dunja je voćka koja je bila popularna još kod starih Grka, a potiče iz jugozapadne Azije dok se samonikla pojavljuje u srednjoj Evropi. Poznata je i pod nazivom sidonijska kruška. Dunje se često mogu naći u zapuštenim vrtovima, jer nemaju preveliku komercijalnu vrijednost.

Pripremila: Ivana Jokić

Obavezna termička obrada

Plod dunje je u obliku jabuke ili kruške, zlatnožute do crvene boje, pokriven dlačicama koje se lako skidaju. Sirovo meso dunje je tvrdo i trpko-kiselog okusa. Dunje se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Zbog velike količine pektina u njezinoj kori, dunje se kuhaju i koriste za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. U Španiji se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se dobila voćna poslastica, odnosno sir od dunja, koji se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz mekane sireve, u Dubrovniku se ovaj specijalitet zove “kotunjata”. Dunja koju mi poznajemo razlikuje se od dunje iz zapadne Azije i tropskih područja, gdje je mekša i sočnija.

Dunja je veoma dobar izvor vitamina C, međutim, ova voćka (vjerovatno jer se ne jede svježa) se izuzetno rijetko pojavljuje u trgovinama.

Gusto zanimljivost: Riječ marmelada potiče od portugalske riječi za dunju - marmelo.

Kruška: sjajna kombinacija sa sirom

Kruška je sočna voćka koja izuzetno ljekovito djeluje na zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sistema. Kada se jede svježa, obavezno treba ostaviti koru koja je bogata dijetalnim vlaknima. Kruške se mogu konzumirati samostalno ili u kombinaciji s jakim sirevima poput gorgonzole ili  parmezana. Odličan su dodatak jesenskim i zimskim salatama, a sok od ove voćke dobar je izvor energije prikladan za dijabetičare.

Kuhane kruške dobro idu uz slana jela kao dodatak specijalitetima od divljači i patke, ali i u pirjanim jelima od teletine. Kruške se mogu konzervirati sa šećerom u obliku kompota i džema ili s octom uz dodatak sjemenki gorušice i hrena. Nije dobro kupovati prezrele kruške sa tamno žutim plodovima i smeđim mrljama jer brzo propadaju i gube vitamine.

Gusto savjet: Prije kuhanja kruške se gule. S obzirom da kruške nakon guljenja brzo mijenjaju boju, potrebno im je površinu natrljati limunovim sokom ili ih staviti u limunom zakiseljenu vodu.

Gusto recepti sa dunjama i kruškama:

Kotunjata

Sastojci: 2 kg očišćenih dunja, 600 g šećera, 1 limun, ulje

Priprema: Dunje operite, ogulite, prerežite napola, očistite od sjemenki, narežite na kockice i kuhajte u vodi dok ne omekšaju. Kuhane dunje propasirajte i kuhajte na laganoj vatri 15 minuta. Umiješajte limunov sok, šećer i nastavite kuhati uz neprekidno miješanje još 30-ak minuta. Topli sir od dunja izlijte u odgovarajuće kalupe koje ste prethodno premazali uljem. Dobro ohladite, istresite iz kalupa i narežite. Kotunjatu poslužite uz očišćene polovice oraha.

Kolač sa dunjama

Sastojci: 300 g mljevenog keksa, 100 ml soka od narandže, 400 g šećera, 200 g margarina, 1 kg dunja, 100 g krupno mljevenih oraha, 2 kesice šlaga

Priprema: Polovinu margarina i 100 g šećera izmiksajte. Dodajte keks i prelijte sokom. Zamijesite kompaktnu smjesu, zatim od nje napravite donju koru debljine oko 15 mm. Dunje ogulite, isijecite na kriške i prelijte sa 400 ml vode. Kuhajte dok dunje ne omekšaju. 300 g šećera ušpinujte sa 5 kašika vode u kojoj su se kuhale dunje. Kada šećer bude ušpinovan, dodajte dunje koje ste prethodno izblendirali. Kuhajte još 20 minuta, zatim dodajte orahe i 100 g margarina. Dobro promiješajte i prohladite, zatim sipajte preko kore od keksa. Šlag pripremite po uputstvu sa kesice, zatim ukrasite kolač. Kolač se treba ohladiti prije služenja.

Salata sa kruškama

Sastojci: 2 kruške, 100 g špinata, 10 oraha, sok 1 limuna, 2 kašike maslinovog ulja

Priprema: Operite i ogulite kruške, sitno ih isjeckajte i poprskajte sokom od limuna. Grubo isitnite orahe. Operite i isitnite špinat. Prosušite ga i stavite u zdjelu za salatu, a odozgo rasporedite komadiće kruške. Posolite, pobiberite i začinite uljem. Pospite salatu orasima i odmah poslužite.

Torta sa kruškama

Sastojci: Za tijesto: 50 g margarina, 3 kašike kakaa, 4 jajeta, 80 g šećera, 50 g gustina, 1 kesica praška za pecivo; Za fil 1: 500 g krušaka, 8 kašika šećera, 5 kašika gustina, 0,1 l vode; Za fil 2: 0,5 l slatkog vrhnja

Priprema: Razdvojite bjelanca i žumanca. Bjelanca umutite u čvrst snijeg sa 4 kašike hladne vode. U omekšali margarin dodajte kakao, a zatim šećer, jedno po jedno žumance i malo soli i sve izmiješajte mikserom. Gustin i prašak za pecivo pomiješajte s brašnom, pa dodajite smjesi i dalje miješajući. Na kraju dodajte umućena bjelanca i sve promiješajte ručno. Masu ulijte u namašćeni i pobrašnjeni kalup i tijesto pecite u pećnici na 180°C oko 40 minuta. Pečeno tijesto ostavite još petnaestak minuta u kalupu da se hladi, pa ga poslije prepolovite. Kruške ogulite i što sitnije isjeckajte, dodajte šećer i ostavite da puste sok. Prebacite ih zajedno sa sokom koji su pustile u manju šerpu za kuhanje i dodajte vodu, pa gustin te ukuhajte gušći fil.

Za drugi fil mikserom umutite slatko vrhnje. Na jednu koru tijesta rasporedite fil od krušaka, po tome rasporedite dio drugog fila od umućenog slatkog vrhnja, na to stavite drugu koru tijesta i cijelu tortu potom premažite sa ostatkom umućenog slatkog vrhnja.

Sarah Wilson, nutricionistica iz londonske bolnice Princess Grace objasnila je korisnost nekih zanemarenih plodova.

Pripremio: Adnan Učambarlić

Kupine jačaju krv

Ovo je voće izrazito bogato željezom, a bez željeza nema dobre krvne slike. Sadrže 1,85 mg željeza u 100 g, što je 23 posto dnevnog unosa. Imaju jednako željeza kao i goveđe pečenje.

Uz to su i odličan izvor vitamina C, te imaju veliku razinu resveratrola, antioksidanta koji se nalazi i u crvenom vinu, a čija je uloga čišćenje toksina iz tijela. Studije na miševima pokazale su da resveratrol djeluje protiv tumora kože te tumora grudi, pluća i prostate.
Lješnik za zdravo srce

Imaju više mononezasićenih masti nego drugi orašasti plodovi. Snižavaju i kolesterol, koji može začepiti arterije. Istraživanje iz 2007. pokazalo je da muškarci koji jedu lješnike imaju 35 posto manji rizik od srčanih bolesti nego oni koji ne jedu orašaste plodove. Wilson kaže: “Za vegetarijance su oni odličan izvor omega-3 masnih kiselina, a one smanjuju pojavu aritmije, nepravilnog otkucaja srca”.
Šipak za kašalj i prehladu

Zbog visoke doze vitamina C, sirup od šipka se često koristi pri ublažavanju simptoma prehlade. Sadrži 1.000 puta više C vitamina nego naranča i limun. U šipku ćete naći i vitamin A, D i E, kalcij, željezo i važne masne kiseline.  “Studije su pokazale da prah šipka ublažuje bol kod osteoartritisa”, kaže Wilson.
Borovnice za oči

Ove male bobice imaju visoku razinu antocijanina, pigmenta koji ima antioksidativna svojstva, a smatra se i da sprječava rast tumora.

“Posjeduju i protuupalna svojstva. Dobre su i za zdravlje očiju, štite krvne žile i vezivno tkivo očiju te smanjuje rizik od katarakte”.
Šljivama protiv bacila
Plod sorte šljiva koje potiču iz SAD-a, Prunus alleghaniensis, je pomalo gorak ali prepun vitamina C i antioksidanata. One su prirodno sredstvo protiv bakterija, a sadrže i visoke doze antioksidanata koji se povezuju s manjim rizikom od srčanih bolesti. Na području SAD-a, sirup od ovog voća se koristi u liječenju prehlade.

Domaće sorte šljiva odlično reguliraju apetit i stolicu. Muči li vas zatvor, uživanje u šljivama je najbolji prirodan način poticanja peristaltike. Zbog visokog sadržaja pektina (koji snižava i razinu kolesterola) potiču stvaranje meke stolice, a to je pogodno za sve koje muče hemoroidi i crijevne bolesti. Na ovaj način preventivno djeluju i protiv nastanka raka debelog crijeva.

Šljive djeluju i vrlo dobro na jetru, kojoj pomažu u otklanjanju toksina iz tijela kao i izlučivanje mokraće. Preporučuje se i osobama oboljelima od reumatizma, arterioskleroze i anemije.

Hrana ponekad može biti zaista inspirativna, ali ne za kuhanje nego za umjetnost. Međutim, ovdje ne govorimo o bundevama koje se rezbare u Sjedinjenim Američkim Državama za “Noć vještica” niti o sve popularnijem carvingu. Naime, riječ je o neobičnim šalama i zaista originalnoj zafrkanciji. Podsjetimo se na neke od najsmješnijih kreacija sa hranom.

Pripremila: Ivana Jokić

Grožđe - Čisto zlato za organizam

Malo koje voće će vam pružiti takav osjećaj svježine, zadovoljstva i zdravlja kao svježe grožđe. Ipak, bobičasti plod grožđa može biti slatkog, ali i suhog ili oporog okusa. Zabilježeno je da su Grci i Rimljani bili veliki ljubitelji grožđa i vina, da su posjedovali brojne vinograde i još u antičko doba koristili tehniku “gaženja” vina.

Pripremila: Ivana Jokić

Grožđe je jedno od najstarijih vrsta kultiviranog voća. Osim što osvježava, uzima se i kao lijek za čišćenje krvi, regulisanje varenja, uklanjanje masnih naslaga iz tijela, za liječenje upalnih procesa organa za varenje, kao i za uklanjanje reumatičnih poteškoća i kožnih alergija. Svježi sok od grožđa bogat je vitaminima A, B i C i raznim mineralima. Grožđe djeluje kao prirodni tonik za organizam, a osim toga je i izrazito hranjiva namirnica. Zbog različitih antioksidansa, grožđe ima i snažan efekt protiv bakterija, virusa, upala i alergija. Preporučuje se protiv loše cirkulacije, a važno je i u usporavanju starenja, odnosno sprečavanju demencije i degenerativnih očnih bolesti. Bijelo grožđe ima vrlo sličnu energetsku vrijednost crnom, nešto manje kalija i kalcija, ali siromašno je fenolima u odnosu na crno grožđe.

Gusto savjet: Kupujte samo zrele grozdove jer jednom ubrani više ne sazrijevaju. Grožđe operite neposredno prije jela, a kako biste ga očuvali svježim, držite ga u plastičnoj kutiji u frižideru.

Datule - Dobra zamjena za šećer

Datule su se uzgajale od antičkih vremena u suhim predjelima Starog svijeta, posebno na sjeveru sušne Afrike i na Sredozemlju. Osim za prehranu ljudi, izmiksanim suhim datulama pomiješanim sa žitaricama, hranile su se tada i deve, konji i psi u Sahari. Datule su veoma bogate različitim vitaminima i mineralima među kojima se posebno ističu vitamin B1, B5 i folna kiselina, te kalcij, magnezij, pa čak i željezo.

Gusto savjet: Datule predstavljuju odličan prirodan izvor energije koji će vas brzo “podići” i dati vam snagu, bez kasnije slabosti.

Taj je plod izrazito sladak, tako da u mnogim jelima njime možemo zamijeniti nezdravi šećer, naročito ako dobro izmiksamo datule dodajući im vode. Datule se mogu koristiti svježe i sušene. Nasjeckane datule su odličan dodatak žitaricama, pudinzima, slatkom kruhu, kolačićima, keksima, a od njih se može napraviti i slatki namaz.

Gusto zanimljivost: Ime datula potiče od grčke riječi daktulos, što znači prst, čime se aludira na njihov oblik.

Gusto recepti s grožđem i datulama:

Pileća salata sa grožđem

Sastojci: 2 filea pilećeg mesa, 1 veća jabuka, 1 grozd grožđa, curry, so, biber, peršun, malo majoneze, kisela pavlaka, malo oraha

Priprema: Skuhajte meso i kada se ohladi isijecite ga na kocke. Jabuku ogulite i isijecite je na kocke, a svako zrno grožđa prepolovite. Orahe isijecite na listiće, sve sjedinite sa začinima i promiješajte sa malo majoneze i kisele pavlake. Po želji se može iscijediti i sok od pola limuna.

Kolač sa grožđem

Sastojci: 540 g brašna, 14 g suhog kvasca (pekarski), ulje, na vrh noža soli, 3 dl vode, 500 g zrna crnog grožđa, 50 g braon šećera, kašika brašna i šećer u prahu

Priprema: U većoj posudi pomiješajte brašno i kvasac, dodajte 0,3 dl ulja, malo soli i vodu, pa sve dobro izmijesite prstima. Posudu prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite da tijesto nadođe. Premijesite i podijelite na dva dijela. Jedan dio istanjite i njime obložite podmazan i brašnom posut četvrtast pleh. Poprskajte sa 3 kašike ulja, odozgo rasporedite zrna gožđa i sipajte 30 g braon šećera koji ste pomiješali sa kašikom brašna. Drugu koru istanjite i njome prekrijte grožđe. Tijesto dobro utapkajte po ivicama da tokom pečenja ne popuca, na nekoliko mjesta izbockajte viljuškom, poprskajte mješavinom kašike ulja i kašike vode i pospite preostalim braon šećerom.

Ostavite da odstoji 10 minuta, pa pecite 35 minuta u rerni zagrijanoj na 180°C. Prije serviranja pospite šećerom u prahu.

Frape od datula i banana

Sastojci: 10 datula, 2 šoljice mlijeka, 1 velika banana, malo cimeta

Priprema: U mikser stavite datule krupno rezane i mlijeko te izmiksajte na najvećoj brzini dok se datule i mlijeko ne sjedine u jednoličnu tekućinu. Dodajte bananu i cimet te miksajte još 15 sekundi dok frape ne postane gust i pjenast.

Voćna salama

Sastojci: 300 g suhih šljiva, 500 g smokava, 250 g datula, 150 g oraha, 200 g šećera u prahu, kora od narandže i kristal šećer

Priprema: Očišćene šljive, orahe i koru narandže izrežite na sitne komadiće. Smokve i datule sameljite. Šećer s malo vode kuhajte dok ne postane melasast, zatim dodajte svo voće i dobro izmiješajte. Aluminijsku foliju pospite s malo šećera i pomoću nje oblikujte salamu, te je stavite u frižider. Kad se stvrdne, režite na tanke kriške.

Drenjak je voćka koja predstavlja pravi simbol zdravlja, što dokazuje i staro narodno poređenje “Zdrav je kao dren”! Ova voćka raste najviše po suhim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem, a zanimljivo je da su skoro sva stabla drenjka pomalo nakrivljena. U narodu postoji priča da je razlog tome što je ovo prva voćka koja procvjeta, pa se medo nasloni na nju i čeka plod cijelo ljeto ne znajući da drenjak plod daje među zadnjim voćkama, u kasnu jesen.

Pripremila: Ivana Jokić

Raste u južnoj Evropi i jugozapadnoj Aziji, a poznat je još po imenima drenak, drenić, bila svibovina, drenka, drenovina, drinika i dr. Drenjak je samonikli grm visine 2 do 5 metara, sa gustom krošnjom. Cvjeta prije listanja, od februara do aprila, a u toplijim klimama čak i u decembru. Cvjetovi su mu žute boje, dok je plod koji je koštunica, crveni. Nezreli plod je jako kiseo, a zreo i jako ukusan tek kad dostigne tamnocrvenu boju i otpada sa drveta pri dodiru.

Gusto zanimljivost: Interesantna je pojava da se od desetak stabala drenjka koja rastu u nekoj živici ili šikari, skoro na svakom stablu nalazi pomalo drugačiji plod: jedni dozrijevaju koji dan ranije, drugi kasnije, neki su krupni i mesnati, a neki sitniji. Jedni su kiseli, drugi slatki, a neki gorkasti, iako svi rastu u neposrednoj blizini jedan drugog.

Ljekovita marmelada

Drenjak je jesenja voćka izuzetno bogata vitaminom C. Mlade drenjine su svijetlocrvene boje, dok su zrele drenjine tamnocrvene. Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno djeluju na sluznicu crijeva, zbog čega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi napravljeni od zrelog drenjka daju kao vrlo prijatan lijek za liječenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Sličnog je dejstva i kora. Osim toga, ova voćka pomaže kod regulisanja krvnog pritiska.

Drenjak se koristi kao voće u svježem i sušenom stanju i prerađuje se u pekmez, marmeladu, voćne sokove, slatko i kompot. U nekim krajevima od drenjaka se prave vino i rakija. Koristi se i kao začin, za jela od mesa i ribe, a u Rusiji za pripremu kiselih juha. U južnim dijelovima Italije i Francuske nezreli plodovi drenjaka konzerviraju se u slanoj vodi s dodatkom komorača, aromatiziraju i koriste kao masline. U Azerbejdžanu i Armeniji se od njega pravi votka, u Turskoj i Iranu se jede sa solju preko ljeta, ili se od njega pravi hladni napitak (kao i u Bosni) - šerbe.

Gusto zanimljivost: U Njemačkoj su plodovi drenjaka veliki i sočni, ali ga Nijemci slabo poznaju i smatraju otrovnom biljkom te ga uništavju što je prava šteta, jer mu ova vlažna klima sa relativno suhom i dugom jeseni izuzetno prija.

Gusto recepti s drenjkom:

Marmelada od drenjaka

Sastojci: 1 kg zrelih drenjaka, 300 g šećera, malo muškatnog orašćiča

Priprema: Plodove operite, očistite od peteljki i drugih nečistoća, stavite ih u širu posudu i na laganoj vatri miješajući zagrijavajte sve dok se ne počnu odvajati od koštice, te pasirajte. Tu smjesu onda pomiješajte sa šećerom i stavite kuhati. Stalno miješajte dok ne dobijete željenu gustoću. Pri kraju kuhanja, dodajte muškantnog oraščića, a možete dodati i malo limuna ili kore narandže. Još vruću marmeladu ulijte u sterilizovane staklenke. Kada se ohlade i odleže, zatvorite ih celofanom ili poklopcima i pohranite na odgovarajuće mjesto. Koristite kao i druge marmelade.

Kompot od drenjaka

Sastojci: 1 kg drenjaka, 400 g šećera, 1 l vode, klinčići

Priprema: Drenjak za kompot mora biti zreo, ali ne premekan. Očistite drenjak od peteljki, a potom operite. Stavite drenjak u posudu za kuhanje, dodajte vodu, šećer i klinčiće, a potom kuhajte nekoliko minuta. Ohladite kompot i uživajte.

Liker od drenjaka

Sastojci: 2 kg drenjka, 4 l + 1 l vode, 4 kg šećera, 1 l ruma

Priprema: 2 kg drenjaka kuhajte sa 4 l vode oko 20 minuta počevši od vrenja. Posebno kuhajte 1 l vode i 4 kg šećera oko 5 minuta. Drenj procijedite i sastavite sa vodom i šećerom. Ostavite da se ohladi. Kad je hladno, dodajte 1 l ruma, sipajte u boce i dobro zatvorite. Možete staviti i pokoji drenjak u flašu.

Gusto savjet za zdravi pekmez bez kuhanja: Plodovima drenjaka odstranite košpice pasiranjem. Šećer dodajte prema količini drenjka i sve miješajte oko 3 sata dok ne postane jednolična masa.

Kako biste vašu kožu nahranili iznutra i osigurali joj mladenački izgled preporučuju se jabuke, paradajz i avokado.

Pripremila: Dragana Nižić

Hrana za lijepu kožu

Avokado je bogat vitaminom E, štiti kožu od agresivnih štetnih materija i iznutra učvršćuje vezivno tkivo. Također, slobodne radikale koji kožu čine starom i bolesnom odbija zeleni čaj i time usporava proces starenja kože. Jabuke u većini slučajeva garantiraju mladalačku kožu. Naš ten stari prije vremena, jer šećer iz hrane izaziva taj proces. Nasuprot tome, jabuke održavaju nivo šećera u krvi i djeluju protiv toga.  Za lijepu mladalačku kožu je neizostavno i grožđe, jer sadrži voćne kiseline koje sprečavaju bore. Crvena boja paradajza i likopen štite stanice kože od štetnog utjecaja sunca, dima cigareta i drugih materija štetnih za životnu okolinu.

Lubenice i smokve pravi su simbol ljeta - ako jedemo lubenicu ili smokvu, znamo da smo u najtoplijoj sezoni u godini. Kako obje voćke sadrže visok udio vode, idealan su međuobrok u periodu vrelih ljetnih mjeseci.

Pripremila: Ivana Jokić

Lubenica - slasni izvor energije

Slasnu lubenicu najljepše je izrezati na ploške ili kocke te je pojesti samu, ali lubenica može biti dio voćnih salata i odličan sastojak koktela. U nekim južnoameričkim kuhinjama kora lubenice se čak marinira, kiseli ili kandira. Kako lubenica sadrži visok udio vode i prirodnih šećera izuzetno je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije.

Gusto savjet: Pri kupovini cijele lubenice odaberite onu čija težina odgovara njenoj veličini, a kora je glatka i ne previše sjajna. Udarite li po njoj prstima zvuk ne bi smio biti šupalj.

Lubenica je bogata aminokiselinom citrulin koja se u tijelu pretvara u aminokiselinu arginin, koja opet složenim procesima metabolizma utječe na sniženje pritiska i opuštanje krvnih sudova. Također, lubenica sadrži mnogo vitamina C i likopen, antioksidant koji sprečava nekoliko vrsta raka. Interesantno je da se lubenica sve više primjenjuje i u kozmetologiji, a postoje i parfemi koji imaju osnovu lubenice. Ukoliko je na lice nanesete kao masku, osvježit će vam kožu i umanjiti bore. Alergije na lubenicu su skoro nepoznate. Mnogo veća briga je trovanje koje možete dobiti ako lubenica duže stoji i izgubi svježinu. Trovanja lubenicom veoma su česta tokom ljeta, pogotovo pred kraj sezone, stoga oprez.

Gusto upozorenje: Lubenica nema mnogo kalorija, ali ima visok glikemijski indeks, tako da šećer jako brzo stiže u krv i veoma brzo osjećamo kako nas okrepljuje, ali iz istog razloga možemo je jesti u nevjerovatno velikim količinama. Zato se lubenica dijabetičarima ne preporučuje u većim količinama.

Smokva - pametna voćka

Najbolji je način uživanja u punoći okusa smokvi jesti ih svježe. Poslužite ih na sobnoj temperaturi cijele ili narezane na četiri dijela. Kao predjelo mogu se poslužiti s pršutom na salati, a  također se mogu sasvim kratko peći s pancetom. Smokve su dobre i u kombinaciji sa orašastim plodovima, a mogu se poširati u crvenom vinu, medu ili šećernom sirupu, karamelizirati ili peći s maslacem. Prilikom kupovine obratite pažnju da su smokve izvana neoštećene, mekane na dodir, te da nakon pritiska zadržavaju svoj oblik. Miris im mora biti blag, a ukoliko je kiseo radi se o prezreleom voću pa će i njihov okus biti kiseo.

Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća. Svježa smokva smirujuće djeluje kod upale bronhijalnih puteva. Prirodni šećer iz smokve stimuliše rad mozga i pojačava pamćenje. U narodnoj je medicini poznato da su izmljevene smokve dobre za čišćenje kože lica, a pomažu i kod akni. Listovi smokve su također jestivi i ljekoviti. Pokazalo se da imaju antidijabetsko djelovanje, snižavaju trigliceride u krvi, a pomažu i kod inhibicije rasta ćelija raka. Redovna konzumacija smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje.

Bile svježe ili suhe, smokve su vrlo bogate mineralima, a posebno kalcijem, magnezijem i kalijem. Sadržaj kalcija višestruko je viši u suhim smokvama te se stoga smatraju kao važan ne-mliječni izvor kalcija.

Gusto zanimljivost: Plinije Stariji za smokve je rekao: “Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe.”

Gusto recepti sa lubenicama i smokvama:

Kuglice od smokve

Sastojci: 500 g smokava, 350 g šećera, 200 g mljevenih oraha, sok od 1 narandže

Priprema: Smokve sameljite. Šećer sa malo vode ušpinujte, skinite sa šporeta, dodajte mljevene smokve, 100 g mljevenih oraha i sok od narandže. Ostavite da se ohladi, oblikujte kuglice i svaku uvaljajte u mljevene orahe.

Salata od pečene piletine i lubenice

Sastojci: 400 g piletine, 2 kriške lubenice, 1 krastavac, 2 mlada luka, 2 šake rikole i mladog špinata, 8 listova mente, 150 g feta sira, 2 kašičice maslinovog ulja, so, biber

Priprema: Narežite lubenicu, krastavac i mladi luk i stavite u dublju posudu. Pileće meso narežite na listove ili kockice, malo posolite i pobiberite pa prepržite na maslinovom ulju. Pomiješajte salatu, piletinu i usitnjenu mentu, pospite maslinovim uljem te po želji začinite. Na kraju, odozgo namrvite feta sir ili ga dodajte isjeckanog na kockice, opet izmiješajte i poslužite.

Koktel od lubenice i votke

Sastojci: ½ šoljice kupina, ½ šoljice malina, 5 manjih breskvi, šaka borovnica, lubenica srednje veličine, 3 dl votke, 0,1 dl maraskina

Priprema: Lubenicu izrežite do dvije trećine, izvadite meso i sjemenke, ali sačuvajte sok koji je iscurio. Napunite je bobičastim voćem, kao i narezanim i oguljenim breskvama, a potom ulijte votku i maraskino. Tako napunjenu lubenicu poklopite i vratite u hladnjak da se dobro ohladi. Služite u visokim čašama s kockicom leda ili zdrobljenim ledom.

Sladoled sa smokvama

Sastojci: 12 malih zrelih smokava, 360 g šećera, 100 g badema, 200 g malina, sok od jednog limuna, 1 štapić vanilije, 500 ml mlijeka, 6 žumanjaka, 4 kašike likera, malo narezanih badema, 100 ml slatkog vrhnja

Priprema: Bademe prelijte kipućom vodom kako bi se lakše gulili. Oguljenim bademima dodajte 20 g šećera i sve dobro izmiksajte. Za sirup: Trebate 25 minuta kuhati 140 g šećera i 1,2 dl vode. Maline usitnite u kašu, procijedite, dodajte im šećerni sirup i limunov sok, te ohladite. Štapić vanilije razrežite po dužini i sastružite mekani dio. Dodajte ga u mlijeko i prokuhajte. Žumanjke dobro izmiješajte sa šećerom i dodajte im mlijeko točeći ga u tankom mlazu. Sve zajedno miješajte na pari kako bi se krema zgusnula, ali ne smije provriti. Dodajte izmiksane bademe i kad se ohlade, zamrznite u sladoled. Oprane i osušene smokve prelijte likerom. Popržite narezane bademe. Na svaki tanjir rasporedite sladoled, 3 kašike tučenog slatkog vrhnja i smokve. Sve zalijte umakom od malina i pospite komadićima badema.