<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto &#187; zdravlje</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/tag/zdravlje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Fri, 03 Feb 2012 04:45:04 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Pogledajte šta jedete u konzervama</title>
		<link>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Jan 2012 20:55:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[konzerva]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/</guid>
		<description><![CDATA[Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. Naučnici upozoravaju i na druge negativnosti.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/canned-food-bpa.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4484" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2012/01/canned-food-bpa.jpg" alt="canned-food-bpa" width="537" height="350" /></a></p>
<p>Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. Naučnici upozoravaju i na druge negativnosti.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić<br />
</strong><br />
Istraživanje su obavili naučnici sa Harvarda, želeći pokazati uticaj konzervirane hrane na ljudski organizam. „Već duže znamo da ispijanje napitaka koji se čuvaju u određenoj vrsti plastike može povisiti količinu BPA u tijelu. Naša studija pokazuje da bi konzervirana hrana mogla biti i veća opasnost, posebno kad se ima u vidu raširenost upotrebe&#8221;, rekla je autorica istraživanja Jenny Carwile.</p>
<p>Hemikalija BPA ometa endokrini sistem te dokazano ometa razvoj spolnih organa i pri razini od 50 mikrograma na kilogram tjelesne težine. Prijašnja istraživanja su povezivala i niže zabilježene razine BPA, nego je to bilo u novoj studiji, s pojavom kardiovaskularnih bolesti, dijabetesom i pretilošću.<br />
BPA se nalazi u unutarnjoj oblozi konzervi, na računima, plastici i plastičnim bocama označenima brojem sedam, pa čak i materijalima za stomatološki popravak zubiju.<br />
Veće razine BPA naučnici su izmjerili već nakon prvog obroka iz konzerve, pa apeliraju na proizvođače da u potpunosti eliminiraju upotrebu BPA.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2012/01/11/pogledajte-sta-jedete-u-konzervama/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Češće jedite med!</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/29/cesce-jedite-med/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/29/cesce-jedite-med/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 29 Dec 2011 19:54:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[med]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/29/cesce-jedite-med/</guid>
		<description><![CDATA[Zahvaljujući svome specifičnom sastavu, med se od davnina smatrao svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lijekova za liječenje širokog spektra tegoba.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/honey.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4472" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/honey.jpg" alt="honey" width="336" height="300" /></a></p>
<p>Zahvaljujući svome specifičnom sastavu, med se od davnina smatrao svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lijekova za liječenje širokog spektra tegoba.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Historija upotrebe meda stara je koliko i historija čovjeka te se u gotovo svakoj kulturi mogu pronaći dokazi o njegovom korištenju. Najstariji nalaz koji potvrđuje važnost meda za ljudski rod predstavlja prahistorijska slika stara oko 15 hiljada godina, otkrivena na zidu pećine u Španiji. I egipatski hijeroglifski zapisi govore o značajnoj ulozi pčela i meda u svakodnevnom životu drevnog Egipta, a nevjerovatni nalazi posuda s još jestivim medom, starim preko 3 hiljade godina, pronađeni su u grobnici faraona Tutankamona.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Jedinstven sastav<br />
</strong>Med je mješavina niza organskih kiselina, aminokiselina, enzima, peludnih zrnaca, eteričnih ulja, flavonoida, vitamina i minerala u manjim količinama (pretežno vitamini B1, B2, B5, B6, C, D, E, K, te minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, jod, bakar, krom i selen) i drugih vrijednih sastojaka. Šećeri sadržani u medu su fruktoza (oko 41%), glukoza (34%), te saharoza (1-2%). Količine pojedinih tvari ovise o vrsti meda te njegovome porijeklu.</p>
<p>Ova namirnica izniman je izvor energije jer predstavlja lako probavljivu visokokaloričnu hranu te je stoga pogodna za sportiste, posebno jer povećava izdržljivost te smanjuje zamor mišića. Zahvaljujući svome sastavu, med je također i vrlo cijenjen antioksidans.</p>
<p>Kod male djece, prije nego se med uvede u prehranu, preporučuje se pričekati do djetetovih navršenih 12 mjeseci.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Ljekovitost raznih vrsta meda<br />
</strong>Različite vrste meda često ciljano djeluju na pojedine tegobe. Tako primjerice kaduljin i lipov med olakšavaju tegobe disajnih organa i prehladu, no med od lipe nije preporučljiv srčanim bolesnicima. Med od lavande koristi se protiv nadutosti i grčeva, regulira rad srca, pomaže kod čira na želucu, pospješuje mokrenje, a djeluje i protiv napetosti ili migrena. Tamni med kestena potiče cirkulaciju, regulira rad želuca, crijeva, te jetre i žuči, preporučuje se kod anemije, uklanja umor i jača mišiće kao i imunitet organizma. Bagremov med koristi se kod problema sistema krvnih sudova, kod zatvora, a kako djeluje umirujuće, pomaže i kod nesanice, nervoze i napetosti. Livadni (cvjetni) med preporučuje se osobito kod alergija i za jačanje imuniteta.</p>
<p>Liječenje medom naziva se apiterapija, a popis njegovih ljekovitih djelovanja dugačak je. Najpoznatije ljekovito svojstvo meda jest olakšavanje simptoma gripe i prehlade, odnosno bolesti respiratornog sistema, kao što su bronhitis, upala grla te sinusa. Izvrstan je za rane jer djeluje kao antiseptik, smanjuje bol, a također i izvlači otrove od ugriza ili uboda. Na opeklinu možete što je moguće prije nanijeti čisti med, što će spriječiti stvaranje mjehura i omogućiti zacjeljenje kože bez ožiljka. Pri kožnim problemima, kao što su ispucana koža, osipi, svrbež, te razne kožne nečistoće pomažu oblozi od meda.</p>
<p>Med je od velike pomoći kod raznih probavnih tegoba, zatvora, gastritisa, te čira na želucu, a polaganje obloga od meda preporučuje se kod svih vrsta upala. Također, med može pomoći u podizanju razine željeza i sniženju razine masnoća u krvi, kao i čišćenju cijelog organizma. Poznato je i njegovo blagotvorno djelovanje kod problema s očima, mrene, konjuktivitisa itd.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Savjeti za ljepotu</strong><br />
Med je i sastavni dio mnogih kozmetičkih proizvoda. Izvrstan je kao maska za lice koja uklanja kožne nečistoće, hrani suhu i dehidriranu kožu te pomaže u uklanjanju bora.</p>
<p>Med također djeluje na postizanje i održavanje idealne tjelesne težine. Ukoliko imate manjak kilograma, med vam može biti od pomoći jer njegova redovita konzumacija potiče apetit kod ljudi koji ga inače nemaju.</p>
<p>S druge strane, jednostavan i vrlo efikasan napitak, inače korišten i za detoksikaciju, pomaže u redukciji tjelesne težine. Čaši mlake vode dodajte jednu kašičicu meda te dvije kašičice soka limuna. Popiti svako jutro na prazan želudac. Također, ovaj napitak možete popiti nakon obilnijih ili masnijih obroka.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/29/cesce-jedite-med/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto žudimo za određenom hranom</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/19/zasto-zudimo-za-odredenom-hranom/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/19/zasto-zudimo-za-odredenom-hranom/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Dec 2011 17:35:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[dijeta]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/19/zasto-zudimo-za-odredenom-hranom/</guid>
		<description><![CDATA[Ako ste se nekad zapitali zašto vam je teško odoljeti slasnim, ali nezdravim zalogajima kao što su čokolada, keks, čips, naučnici su sada pronašli odgovor.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/likoln.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4456" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/likoln.jpg" alt="likoln" width="320" height="389" /></a></p>
<p>Ako ste se nekad zapitali zašto vam je teško odoljeti slasnim, ali nezdravim zalogajima kao što su čokolada, keks, čips, naučnici su sada pronašli odgovor.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Ključni dio mozga koji zaustavlja tijelo da impulsivno reaguje, kod ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretili, ne funkcioniše najbolje, piše Daily Mail.</p>
<p>Studija naučnika s Univerziteta Yale pokazala je da pad glukoze u mozgu vodi gubitku samokontrole, koja rezultira žudnjom za visokokaloričnom hranom kao što su kolači, keksi ili čips. Kod pretilih ljudi je to još izraženije tako da oni i prilikom minimalnog pada glukoze moraju jesti.</p>
<p>Naučnici vjeruju da se ovaj fenomena dešava zbog toga što mozgu treba puno glukoze, koja mu služi kao enregetsko gorivo. Glukoza se obično dobija iz ugljikohidrata, koji dolaze u zdravom i manje zdravom obliku.</p>
<p>U &#8220;dobre&#8221; ugljikohidrate spadaju svježe voće i povrće, smeđa riža i tjestenina, orašasti plodovi, integralni hljeb i mahunarke. Među &#8220;loše&#8221; se ubrajaju bijeli hljeb, šečer, keksi, kolači, sladoled i kukuruzni sirup, koji se koristi u procesuiranoj hrani.</p>
<p>Stručnjaci poručuju da se uvijek pobrinete da imate adekvatnu razinu glukoze u mozgu jer ćete tako ostati vitki. &#8220;Mozak treba svoju hranu, a ključ zdrave prehrane je da mu je obezbijedite u obliku zdravih namirnica&#8221;, kaže profesor s Yale univerziteta Rajita Sinha.</p>
<p>Istraživanje je objavljeno u Journal of Clinical Investigation.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/19/zasto-zudimo-za-odredenom-hranom/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Najbolji pripravci za upaljeno grlo</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/09/najbolji-pripravci-za-upaljeno-grlo/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/09/najbolji-pripravci-za-upaljeno-grlo/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 09 Dec 2011 21:47:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/09/najbolji-pripravci-za-upaljeno-grlo/</guid>
		<description><![CDATA[Tonzilitis je upala krajnika - malih okruglih limfnih žlijezda koje se nalaze s obje strane grla. Najčešće se javlja kod djece mlađe od devet godina, a nastaje zbog izloženosti krajnika mikroorganizmima koji uzrokuju upale.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/sore-throat-home-remedies.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4444" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/sore-throat-home-remedies.jpg" alt="sore-throat-home-remedies" width="300" height="301" /></a></p>
<p>Tonzilitis je upala krajnika - malih okruglih limfnih žlijezda koje se nalaze s obje strane grla. Najčešće se javlja kod djece mlađe od devet godina, a nastaje zbog izloženosti krajnika mikroorganizmima koji uzrokuju upale.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong><br />
Ne liječite li je na vrijeme, upala krajnika može prerasti u ozbiljno stanje, oštećenje srca ili reumatičnu groznicu. Liječenje antibioticima je ključno. Ipak, u borbi protiv upale krajnika i ostalih infekcija grla mogu pomoći i neke biljke.<br />
<strong>Bijeli luk</strong></p>
<p>Bijeli luk liječi i sve vrste infekcija grla. Stručnjaci preporučuju uzimanje dvije kapsule bijelog luka dnevno i kod upale grla i kod upale krajnika. No, iako su kapsule luka vrlo pogodan način uzimanja, neki stručnjaci prednost ipak daju svježem. Protiv upale krajnika možete se boriti i juhom od luka - i bijelog i crvenog, a koristiti možete bilo koji recept koji vam odgovara. Mali savjet - u juhu dodajte začine koji sadrže vitamin C, te druga učinkovita sredstva protiv upale grla: crvenu papriku, đumbir, hren ili biber.<br />
<strong>Kadulja</strong></p>
<p>Grgljanje čaja djeluje blagotvorno. Kadulja obiluje taninom, supstancom koja smiruje i ublažava grčeve, te je dobro sredstvo za borbu protiv mikroba. Osim toga, kadulja je poznata po antiseptičkim svojstvima.<br />
<strong>Agrumi i vitamin C</strong></p>
<p>Vitamini C koji se nalaze u agrumima odlična su pomoć kod streptokoka, koji često izazivaju upalu krajnika. Vitamin C potiče imunološki sistem na izlučivanje većih količina makrofaga, koji uništavaju streptokoke. Uz agrume, dobar su izvor vitamina C i gorka dinja, šipak, te slatka i crvena paprika.<br />
<strong>Oprezno s antibioticima</strong></p>
<p>Kad se pacijenti pojave s upalom grla, kašlju, imaju temperaturu i bol u sinusima, u pravilu dobiju antibiotik. Ukoliko je jasno da je riječ o bakterijskoj infekciji, vjerojatno nema potrebe za uzimanjem kulture bakterija. Međutim, budući da uzrok simptoma često nisu bakterije, a možda nije ni došlo do infekcije, uzimanje antibiotika neće pomoći nego odmoći. Možda je uzrok bolesti virus, alergija ili poremećaj vezivnog tkiva. Često je zato mudrije uzeti uzorak i u laboratoriju utvrditi uzročnika. Posebno ako uzrok simptoma nije očit, zahtijeva dugotrajnu terapiju antibioticima ili prvi antibiotik ne djeluje.</p>
<p>Na ovaj se način može izbjeći upotreba antibiotika širokog spektra djelovanja koji mogu izazvati da druge bakterije postanu otporne na antibiotike širokog spektra. Recite ljekaru ukoliko ste nedavno uzimali antibiotik. Ako ste u roku od tri mjeseca nakon terapije antibioticima razvili bakterijsku bolest, možda ste dobili infekciju koja je otporna na lijek pa zahtijeva drugu vrstu antibiotika.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/09/najbolji-pripravci-za-upaljeno-grlo/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Frižider kao leglo zaraze</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/12/02/frizider-kao-leglo-zaraze/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/12/02/frizider-kao-leglo-zaraze/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 02 Dec 2011 17:16:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/12/02/frizider-kao-leglo-zaraze/</guid>
		<description><![CDATA[Ladica za povrće i voće najopasnije je mesto u frižideru sa čak 780 puta više bakterija od količine koja se smatra bezbjednom.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/fridge.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4381" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/fridge.jpg" alt="fridge" width="309" height="427" /></a></p>
<p>Ladica za povrće i voće najopasnije je mesto u frižideru sa čak 780 puta više bakterija od količine koja se smatra bezbjednom.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Najgore od svega je što je najčešća bakterija E. Coli, koja može da izazove veoma ozbiljne zdravstvene probleme.</p>
<p>Svrha frižidera je upravo da sačuva hranu u normalnom i zdravom stanju, odnosno da smanji nivo bakterija i plijesni, pa su ovi podaci zabrinjavajući jer je jasno da je problem u higijeni.</p>
<p>Zato je potrebno da frižider čistite redovno i temeljno. Osim hemikalijama, poželjno je da ga na kraju čišćenja prebrišete i krpom umočenom u sirće ili razblaženi limunov sok, koji efikasno uništava bakterije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/12/02/frizider-kao-leglo-zaraze/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Ubrzajte metabolizam</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/11/28/ubrzajte-metabolizam/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/11/28/ubrzajte-metabolizam/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 28 Nov 2011 19:37:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[metabolizam]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/11/28/ubrzajte-metabolizam/</guid>
		<description><![CDATA[Mučite li se sa sporim gubitkom kilograma i za to krivite usporeni metabolizam, moguće je da se radi i o pogrešnom pristupu kod smanjivanja tjelesne mase.
Pripremila: Dragana Nižić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/metabolizam-1.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4367" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/metabolizam-1.jpg" alt="metabolizam-1" width="300" height="300" /></a></p>
<p><strong>Mučite li se sa sporim gubitkom kilograma i za to krivite usporeni metabolizam, moguće je da se radi i o pogrešnom pristupu kod smanjivanja tjelesne mase.</strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Pripremila: Dragana Nižić</strong></p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>Usporeni metabolizam</strong></p>
<p>Prije nego se odlučite za svoje stanje okriviti usporeni metabolizam, razlog za višak kilograma treba potražiti i u: previše kalorija koje unesete tijekom dana, premalo tjelesne aktivnosti, nekim lijekovima i lošim prehrambenim navikama. Bez obzira što poduzeli za ubrzanje metabolizma morate imati na uma da jedino promjena prehrambenih i životnih navika može dugotrajno utjecati na zdrav gubitak i potom održavanje idealne tjelesne težine. U svakom slučaju se posavjetujte i sa liječnikom.</p>
<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/metabolizam-2.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4368" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/metabolizam-2.jpg" alt="metabolizam-2" width="347" height="346" /></a></p>
<p><strong>Kako ga ubrzati</strong></p>
<p>Kako biste ubrzali metabolizam i skinuli kilograme od vitalne je važnosti smanjiti unos kalorija, ali i povećati broj obroka koji konzumirate dnevno. Imajte na umu da što ste stariji to manje kalorija trebate. Vježba je jedan od najvažnijih čimbenika koji potiču metabolizam i vrlo je važna, kako u postizanju, tako i u očuvanju idealne tjelesne težine. Redovito vježbanje pomaže vam potrošiti kalorije, učvršćuje mišiće i podiže razinu energije.<strong> </strong>Neke morske alge zbog visokog sadržaja joda, poboljšavaju rad štitnjače, ubrzavaju metabolizam i time potiču i mršavljenje. Ove dodatke prehrani koristite samo ako ste sigurni da nemate problema sa štitnjačom te ako niste trudnica ili dojilja, a sve nakon što se posavjetujete sa liječnikom.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/11/28/ubrzajte-metabolizam/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Hrana bogata šećerom izaziva ovisnost poput kokaina i nikotina</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/11/26/hrana-bogata-secerom-izaziva-ovisnost-poput-kokaina-i-nikotina/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/11/26/hrana-bogata-secerom-izaziva-ovisnost-poput-kokaina-i-nikotina/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 26 Nov 2011 19:30:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[secer]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/11/26/hrana-bogata-secerom-izaziva-ovisnost-poput-kokaina-i-nikotina/</guid>
		<description><![CDATA[Pretili ljudi reagiraju jednako na brzu hranu, masnu i bogatu šećerom, kao i ovisnici o drogama kada ugledaju vrećicu bijelog praha, otkriva američko istraživanje.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/sugar1.gif"><img class="aligncenter size-full wp-image-4365" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/sugar1.gif" alt="sugar1" width="350" height="238" /></a></p>
<p>Pretili ljudi reagiraju jednako na brzu hranu, masnu i bogatu šećerom, kao i ovisnici o drogama kada ugledaju vrećicu bijelog praha, otkriva američko istraživanje.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</p>
<p></strong></p>
<p>Industrijski prerađena hrana bogata šećerom izaziva ovisnost kao i kokain i cigarete, otkriva studija Univerziteta Florida. Pretili ljudi reagiraju jednako na slike <em>junk fooda</em> kao i ovisnici o kokainu na vrećice bijelog praha. Kod onih koji jedu brzu hranu pri pogledu na sliku hrane, mozak, tačnije frontalni korteks zadužen za odlučivanje, ispušta velike količine dopamina. Isto reagiraju i ovisnici o drogama, potvrđuje istraživanje.<br />
&#8220;Kod ljubitelja brze hrane kao i kod ovisnika o drogama uočena je jednaka moždana aktivnost u istom dijelu mozga&#8221;, tvrdi za The Huffington Post voditelj studije profesor Paul Kennedy.</p>
<p>Velike količine masne hrane mogu promijeniti način na koji mozak funkcionira, pokazuju prijašnja istraživanja.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/11/26/hrana-bogata-secerom-izaziva-ovisnost-poput-kokaina-i-nikotina/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Tableta za prije opijanja</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/11/22/tableta-za-prije-opijanja/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/11/22/tableta-za-prije-opijanja/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 22 Nov 2011 17:16:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[alkohol]]></category>

		<category><![CDATA[mamurluk]]></category>

		<category><![CDATA[pice]]></category>

		<category><![CDATA[sommelier]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/11/22/tableta-za-prije-opijanja/</guid>
		<description><![CDATA[Jedna dobra vijest iz svijeta nauke. Naime, američki i australijski naučnici napravili su tabletu koja ograničava uticaj alkohola na mozak i njenim uzimanjem prije konzumiranja alkohola sprečava se opijanje.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/s-pill-large.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4356" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/s-pill-large.jpg" alt="s-pill-large" width="260" height="190" /></a></p>
<p>Jedna dobra vijest iz svijeta nauke. Naime, američki i australijski naučnici napravili su tabletu koja ograničava uticaj alkohola na mozak i njenim uzimanjem prije konzumiranja alkohola sprečava se opijanje.</p>
<p>Pripremio: Adnan Učambarlić<br />
Istraživači su preliminarne testove za sada obavili na miševima, koji za divno čudo nisu pokazali ni znakove vrtoglavice upkos činjenici da su popili dovoljno alkohola da ih obori s nogu. Naučnici se nadaju da će ovo istraživanje utabati put tabletama za ljude koje će ih sprječavati da prave budale od sebe svaki put kad im se omakne koja čaša više.</p>
<p>Ove &#8220;magične&#8221; tablete mogle bi se pojaviti u apotekama u naredne tri godine.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/11/22/tableta-za-prije-opijanja/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Stres</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/11/16/stres/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/11/16/stres/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 16 Nov 2011 18:59:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[Savjeti]]></category>

		<category><![CDATA[stres]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/11/16/stres/</guid>
		<description><![CDATA[Možda vam se ova tema čini odbojnom. Možda ćete kada pročitate naslov, pomisliti - dosta mi je stresa svakodnevno, pa da sada još čitam o tome! Vjerujte da ste onda pravi kandidat za čitanje ovog teksta, jer ako bolje upoznate svog neprijatelja, vaša borba i odupiranje istom će biti efikasnija, a vi spremniji da ga pobijedite.
Piše: Prim.dr. Amra Junuzović - Kaljić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/stress-test.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4420" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/12/stress-test.jpg" alt="stress-test" width="519" height="519" /></a></p>
<p>Možda vam se ova tema čini odbojnom. Možda ćete kada pročitate naslov, pomisliti - dosta mi je stresa svakodnevno, pa da sada još čitam o tome! Vjerujte da ste onda pravi kandidat za čitanje ovog teksta, jer ako bolje upoznate svog neprijatelja, vaša borba i odupiranje istom će biti efikasnija, a vi spremniji da ga pobijedite.</p>
<p><strong>Piše: Prim.dr. Amra Junuzović - Kaljić</strong><strong></strong></p>
<p>Nema precizne i jasne definicije šta je to stres, jer dolazi u raznim oblicima i pogađa ljude svih starosnih grupa na različitim nivoima. U biološkom smislu, stres je neadekvatan odgovor na bilo kakav zahtjev - mentalni, emotivni, fizički, aktuelni ili zamišljeni. Stres je stanje koje je uzrokovao neki stimulans koji nazivamo stresor.</p>
<p>Znakovi ili simptomi stresa se mogu pojaviti na emotivnom ili fizičkom planu, u području mišljenja ili ponašanja. To je široka paleta fenomena od umjerene iritabilnosti i nervoze do velikih zdravstvenih problema.</p>
<p>Nabrojat ćemo znakove stresa: slabljenje promišljanja, izgled nezadovoljne osobe, pretjerana brižnost, loše raspoloženje, uznemirenost, nesposobnost opuštanja, osjećaj usamljenosti i izoliranosti iz okoline, stanje depresije, neodređeni bolovi ili proliv ili zatvor, mučnina, vrtoglavica, „stezanje&#8221; u grudima, ubrzani rad srca, poremećaj hranjenja (previše ili premalo), poremećaj spavanja, slabljenje socijalnih kontakata, zanemarivanje odgovornosti, povećana konzumacija alkohola, pojačano pušenje, grickanje noktiju itd.</p>
<p>Zaista impozantan broj raznih pojava, pa će većina nas kad pregleda ovaj spisak vjerovatno pronaći i nešto od sopstvenih doživljaja. Da li smo zaista svi pod utjecajem stresa? Vjerovatno jesmo, u većoj ili manjoj mjeri stresori (uzroci) djeluju na nas, a naš organizam se nosi sa utjecajem stresa na različite načine. Utjecaj stresa je utoliko teži sa većim posljedicama ukoliko stresori traju duže.</p>
<p><strong>Kako reagujemo na stres?</strong></p>
<p>U prvom stadiju djelovanja stresa, organizam je u stanju određenog stepena uzbune, proizvodi veću količinu adrenalina. U sljedećem stadiju organizam pruža otpor. Ukoliko stresor traje i dalje, dolazi do određenog stepena prilagođavanja na pritisak ili zahtjeve okoline, ali organizam se ne može s tim nositi beskrajno dugo.</p>
<p>Na kraju su rezerve ljudskog organizma iscrpljene i tijelo ne može da funkcioniše normalno, pa se javljaju oštećenja funkcije i organskih sistema. Slabi imunološki sistem i mogu se pojaviti bolesti kao što je čir na želucu, depresija, šećerna bolest, probavne smetnje, razne mentalne tegobe itd. Općenito, ljudi na stres reaguju na tri različita načina: neko se naljuti i postane razdražljiv, drugi se izgube i odustanu, treći se zakoče i „zamrznu&#8221;.</p>
<p><strong>Najčešći uzroci stresa</strong></p>
<p>Obično o stresu razmišljamo kao o nečemu negativnom. Međutim, sve što pred naš organizam postavlja visoke zahtjeve, traži i naše dodatne snage - sjetite se mogućnosti iscrpljenja. Stresno mogu djelovati i pozitivni doživljaji - vjenčanje, kupovina stana, napredak u karijeri&#8230;</p>
<p>Kao vanjski uzroci stresa najčešće se navode velike promjene u životu, teškoće u emotivnim vezama, posao, finansijski problemi, prezaposlenost, djeca i porodica. Unutrašnji uzroci stresa su pesimizam, nesposobnost prihvatanja neminovnog, perfekcionizam, nedostatak samopoštovanja, nerealna očekivanja.</p>
<p><strong>Prepoznajte stres</strong></p>
<p>Prepoznavanje stresa je ustvari prvi korak u smanjenju štete koju vam može nanijeti. Mnogi od nas provode suviše vremena pod stresom, jednostavno zaboravljajući kako izgleda biti potpuno opušten, bistrog uma i u punoj formi.</p>
<p>Oslušnite sebe! Možete li reći: „Sasvim sam dobro&#8221;? Primijetite kako vam se ritam disanja mijenja, da li su vam mišići napeti. Kada ste pod utjecajem stresa, organizam vam šalje signale koje treba prepoznati, suočiti se sa izazovom i pomoći sebi da smanjite štetu. Biti oslobođen stresa, znači imati potpunu unutrašnju ravnotežu koja se ogleda na licu kao osjećaj nepomućenog zadovoljstva. Istovremeno su i um i tijelo u stanju optimalne energije, sposobnosti i spremnosti za sve izazove. Pa, ko ne bi poželio ovakvo stanje?!</p>
<p><strong>Kako se osloboditi stresa?</strong></p>
<p>Možda vam se čini da ništa ne možete učiniti da smanjite nivo stresa. Računi dolaze jako redovno, poslodavac je sve zahtjevniji, plaća nije od gume da može da se rastegne koliko vam treba, dan od 24h nije dovoljan da možete da obavite sve što se od vas očekuje&#8230; - nema smisla dalje nabrajati.</p>
<p>Ali, u stvari imate mnogo više kontrole nego što mislite.</p>
<p>Svako ima savim individualan odgovor na stres, tako da ne postoji jedinstven metod za sve osobe i za svaku situaciju kako se osloboditi od stresa. Slobodno eksperimentirajte i uradite ono što vam najviše odgovara.</p>
<p><strong>Kod kuće:</strong></p>
<ul class="unIndentedList">
<li> Zabavite se: okružite se muzikom, zapalite mirisne svijeće, obucite nešto što vam dobro stoji, napravite svečanu atmosferu umjesto obične večere „na brzaka&#8221;</li>
<li> U stanu poredajte slike koje djeluju umirujuće, pogledajte drage fotografije, zažmirite i zamislite atmosferu koja na vas djeluje opuštajuće</li>
<li> Unesite u stan malo prirode, kupite saksiju sa nekom biljkom ili napunite vazu cvijećem</li>
<li> Okružite se bojama koje vam prijaju</li>
<li> Budite cool - ne dajte da vas iznerviraju djeca, supružnik, prijatelji, koristite metode relaksacije - duboko ritmično disanje, opuštanje napetih mišića, meditacija</li>
<li> Ako vas večernje vijesti čine nervoznim, isključite TV, prošetajte</li>
<li> Cijenite sebe, ukoliko vam neke osobe stalno uzrokuju stres u životu, a ne možete ih izbjeći, skratite vrijeme koje provodite u neprijatnom društvu</li>
<li> Naučite da kažete „ne&#8221; - spoznajte svoje granice, te u svom privatnom, a i profesionalnom životu nemojte preuzimati dodatne odgovornosti</li>
<li> Proučite svoj dnevni raspored i razmotrite šta je „trebalo bi&#8221;, a šta je „morati&#8221;, odustanite od aktivnosti koje nisu neophodne</li>
<li> Vježbajte! Fizička aktivnost, posebno u prirodi, jako dobro liječi stres</li>
<li> Razmišljajte pozitivno, prisjetite se onog što cijenite u svom životu, uključujući sopstvene kvalitete</li>
<li> Podijelite svoje vrijeme sa dragim prijateljima</li>
</ul>
<p><strong>Na poslu:</strong></p>
<ul class="unIndentedList">
<li> Za vrijeme stresnog sastanka, koji put udahnite duboko</li>
<li> Kod telefoniranja ponekad ustanite, promijenite položaj, pomirišite nešto što vas energizira kao limun, pepermint, kafu ili parfem koji koristite</li>
<li> Kod rada na kompjuteru povremeno ustanite i koji put se spustite u čučanj</li>
<li> Uredite radni prostor dajući mu sopstveni pečat i toplinu</li>
</ul>
<p><strong>Pomaže, a ne košta ništa - SMIJEH</strong></p>
<p>Smijeh relaksira cijelo tijelo, opušta fizičku tenziju i stres, relaksira mišiće i 45 minuta nakon epizode dobrog smjeha „od srca&#8221;. Smijeh čini da se osjećate dobro, pomaže da budete optimistični i pozitivni i u teškim situacijama i izazovima. Smijeh je zarazan, čak i slušanje nečijeg smijeha izaziva smiješak na licu.</p>
<p>Potražite smijeh: pogledajte komediju ili TV-show, čitajte viceve i smiješne stranice, družite se sa zabavnim ljudima, popričajte sa djecom, uradite neku glupost i nasmijte se samom sebi.</p>
<p>Nasmijte se stresu u licu - pobjeći će od vas!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/11/16/stres/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Bobice kao zamjena za goveđe pečenje</title>
		<link>http://gusto.ba/2011/11/11/bobice-kao-zamjena-za-govede-pecenje/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2011/11/11/bobice-kao-zamjena-za-govede-pecenje/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Nov 2011 18:23:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Namirnice]]></category>

		<category><![CDATA[kupine]]></category>

		<category><![CDATA[nutricionizam]]></category>

		<category><![CDATA[sipak]]></category>

		<category><![CDATA[sljive]]></category>

		<category><![CDATA[voce]]></category>

		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2011/11/11/bobice-kao-zamjena-za-govede-pecenje/</guid>
		<description><![CDATA[Sarah Wilson, nutricionistica iz londonske bolnice Princess Grace objasnila je korisnost nekih zanemarenih plodova.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/sipak_closeup.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-4328" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2011/11/sipak_closeup.jpg" alt="sipak_closeup" width="621" height="414" /></a></p>
<p>Sarah Wilson, nutricionistica iz londonske bolnice Princess Grace objasnila je korisnost nekih zanemarenih plodova.</p>
<p><strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p><strong>Kupine jačaju krv</strong></p>
<p>Ovo je voće izrazito bogato željezom, a bez željeza nema dobre krvne slike. Sadrže 1,85 mg željeza u 100 g, što je 23 posto dnevnog unosa. Imaju jednako željeza kao i goveđe pečenje.</p>
<p>Uz to su i odličan izvor vitamina C, te imaju veliku razinu resveratrola, antioksidanta koji se nalazi i u crvenom vinu, a čija je uloga čišćenje toksina iz tijela. Studije na miševima pokazale su da resveratrol djeluje protiv tumora kože te tumora grudi, pluća i prostate.<br />
<strong>Lješnik za zdravo srce </strong></p>
<p>Imaju više mononezasićenih masti nego drugi orašasti plodovi. Snižavaju i kolesterol, koji može začepiti arterije. Istraživanje iz 2007. pokazalo je da muškarci koji jedu lješnike imaju 35 posto manji rizik od srčanih bolesti nego oni koji ne jedu orašaste plodove. Wilson kaže: &#8220;Za vegetarijance su oni odličan izvor omega-3 masnih kiselina, a one smanjuju pojavu aritmije, nepravilnog otkucaja srca&#8221;.<br />
<strong>Šipak za kašalj i prehladu</strong></p>
<p>Zbog visoke doze vitamina C, sirup od šipka se često koristi pri ublažavanju simptoma prehlade. Sadrži 1.000 puta više C vitamina nego naranča i limun. U šipku ćete naći i vitamin A, D i E, kalcij, željezo i važne masne kiseline.  &#8220;Studije su pokazale da prah šipka ublažuje bol kod osteoartritisa&#8221;, kaže Wilson.<br />
<strong>Borovnice za oči</strong></p>
<p>Ove male bobice imaju visoku razinu antocijanina, pigmenta koji ima antioksidativna svojstva, a smatra se i da sprječava rast tumora.</p>
<p>&#8220;Posjeduju i protuupalna svojstva. Dobre su i za zdravlje očiju, štite krvne žile i vezivno tkivo očiju te smanjuje rizik od katarakte&#8221;.<br />
<strong>Šljivama protiv bacila<br />
</strong>Plod sorte šljiva koje potiču iz SAD-a, <em>Prunus alleghaniensis</em>, je pomalo gorak ali prepun vitamina C i antioksidanata. One su prirodno sredstvo protiv bakterija, a sadrže i visoke doze antioksidanata koji se povezuju s manjim rizikom od srčanih bolesti. Na području SAD-a, sirup od ovog voća se koristi u liječenju prehlade.</p>
<p>Domaće sorte šljiva odlično reguliraju apetit i stolicu. Muči li vas zatvor, uživanje u šljivama je najbolji prirodan način poticanja peristaltike. Zbog visokog sadržaja pektina (koji snižava i razinu kolesterola) potiču stvaranje meke stolice, a to je pogodno za sve koje muče hemoroidi i crijevne bolesti. Na ovaj način preventivno djeluju i protiv nastanka raka debelog crijeva.</p>
<p>Šljive djeluju i vrlo dobro na jetru, kojoj pomažu u otklanjanju toksina iz tijela kao i izlučivanje mokraće. Preporučuje se i osobama oboljelima od reumatizma, arterioskleroze i anemije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2011/11/11/bobice-kao-zamjena-za-govede-pecenje/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>

